Tag: znanost

17.09.2019 12:41    Politika   ​U Mostaru razgovarano o ženama u znanosti U Mostaru danas predstavljen Zbornik radova sa znanstvene konferencije „Bosanskohercegovačke naučnice/znanstvenice i njihov istraživački rad“, koja je održana prošle godine u organizaciji Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke/znanosti, a u suradnji s Fakultetom humanističkih nauka Univerziteta „Džemal Bijedić“ iz Mostara i Udruženjem za modernu historiju iz Sarajeva.
07.09.2019 09:46    Novosti   Indija izgubila kontakt s letjelicom koja se trebala spustiti na Mjesec "Spuštanje je išlo prema planu i sve je bilo normalno do visine od 2,1 kilometar iznad Mjesečeve površine"
23.08.2019 10:15    Lifestyle   ​Evo što kaže znanost o lošim navikama i kako ih se riješiti Bez obzira na to što znamo da pušenje nema ni jednu pozitivnu stranu, ipak se teško odričemo cigareta. Zašto je tome tako?
25.04.2019 12:40    Novosti   Hrvatski znanstvenik izabran za člana Američke akademije znanosti i umjetnosti Hrvatski znanstvenik Ivan Đikić, koji radi na Goethe Sveučilištu u Frankfurtu, Genentechu u San Franciscu te na Max Planck Institutu, izabran je za člana Američke akademije znanosti i umjetnosti u sekciji prirodnih znanosti.
22.03.2019 18:35    Zanimljivosti   Znanstvenici laserima izliječili štakore alkoholičare Znanstvenici s instituta Scripps Research tvrde da su uspjeli izliječiti štakore ovisne o alkoholu tako da su laserskim zrakama ciljali određene neurone u njihovim mozgovima, piše Science Alert. "Ono što je toliko uzbudljivo je da smo uspjeli kontrolirati želju za konzumacijom alkohola kod teško ovisnih ispitanika s jednostavnim pritiskom na prekidač“, rekao je neurobiolog Olivier George sa Scrippsa. Smanjili i simptome odvikavanja "Uspjeli smo dramatično smanjiti konzumaciju alkohola i fizičke simptome odvikavanja tako što smo ugradili optička vlakna duboko u mozak i laserom ciljali specifične neurone", dodao je. Mada je spomenuto istraživanje “Inactivation of a CRF-dependent amygdalofugal pathway reverses addiction-like behaviors in alcohol-dependent rats“ objavljeno u uglednom časopisu Nature Communications, bolje se previše ne uzbuđivati i odmah planirati ugradnju optičkih vlakana u mozak nekom prijatelju koji ima problema s alkoholom. Morat ćemo još malo pričekati Naime, iako su znanstvenici optimistični glede njihova istraživanja, mogla bi proći desetljeća dok procedura ne bude spremna za testiranje na ljudima. "Tijekom ovog postupka koristili smo najsuvremeniju eksperimentalnu tehnologiju koja postoji na tržištu te uporaba iste nije odobrena na ljudima, tako da može potrajati 15 do 30 godina prije nego što ćemo vidjeti alkoholičare s implantatima u mozgu koji im pomažu da ne posegnu za bocom", rekao je Olivier George.
28.02.2019 19:52    Novosti   Hrvatska je ušla u najveći laboratorij – CERN: 'Veliki dan za znanost' Sporazum je potpisan i – Hrvatska je kao pridružena članica ušla u CERN. Europska organizacija za nuklearna istraživanja jedan je od najvećih međunarodnih istraživačkih centara u svijetu, a sporazum je danas potpisala njegova glavna direktorica Fabiola Gianotti te s hrvatske strane ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak. "Ovo je početak nečeg velikog i novog za Hrvatsku, veliki dan za znanost", rekla je ministrica Divjak. Put do pridruženog članstva počeo je još 2014., no tek su lani ispunjeni svi kriteriji, među kojima je i dovoljan znanstveni kapacitet u području fizike, računarstva i informatike. Europski laboratorij za fiziku čestica u Švicarskoj najveći je, naime, takav u svijetu, a najpoznatiji je kao mjesto gdje je “rođen” World Wide Web, ali i gdje su znanstvenici uspjeli pronaći Higgsov bozon. CERN broji 22 članice, a ulaskom Hrvatske i devet pridruženih. Jugoslavija je bila jedna od država koje su 1954. osnovale CERN, ali je iz članstva izišla 1961. godine. U CERN-u je zaposleno oko 2500 ljudi, a još se 8000 znanstvenika iz cijelog svijeta koristi njegovim kapacitetima. I hrvatski su znanstvenici, primjerice iz Instituta Ruđer Bošković te iz tvrtki kao što je Končar, već surađivali s CERN-om, no sada će ta veza biti puno čvršća. Kontribucija iznosi milijun švicarskih franaka godišnje, no znanstvenici preko natječaja i projekata mogu povući i puno veći iznos. "Pridruženim članstvom u CERN-u hrvatskim znanstvenicima, specijalistima, studentima... omogućava se pristup znanju i radu najviše svjetske razine. Mi moramo biti tamo gdje su najobrazovaniji i najbolji jer hvatanje koraka s njima jamči bolji život i budućnost te naprednije gospodarstvo", poručio je premijer Plenković na potpisivanju sporazuma koji je simbolično organiziran u kabinetu Nikole Tesle Tehničkog muzeja u Zagrebu.
22.09.2018 21:35    Zanimljivosti   Ravnozemljaš došao na 'logičnu' ideju kako će dokazati svoju suludu teoriju Desmond Walsh, samoprozvani "ravnozemljaš" podijelio je na svom Facebook profilu videozapis u kojem poziva sve volontere koji imaju želje, snage i volje, da mu se pridruže na put do ruba svijeta. Walshova magellanistička želja je dokazati i, kako on kaže, "razbiti mit" da je Zemlja "okrugla". Walsh nije dao puno informacija o samom putovanju, osim da će se dogoditi u rujnu i da na njega vodi stručnjake. Pokret "ravnozemljaša" u posljednje je vrijeme poprimio sve više onih koji prihvaćaju njihovu ideju i viđenje našeg planeta. Oni vjeruju da je Zemlja smještena na disku gdje je Sjeverni pol u središtu diska i artički ledeni zid na Antarktici koji čini najudaljeniju barijeru i čuva oceane i kontinente od klizanja s diska. Na YouTubeu moguće je naći sate i dane materijala na ovu temu, a do odlaska Desmonda Walsha morat ćemo pričekati sa zaključcima. Ipak, jedan od najpoznatijih hrvatskih "ravnozemljaša", pisac Elvis Duspara, na svom kanalu često objavljuje videozapise gdje objašnjava razloge zbog kojih on vjeruje da smo do sada "živjeli u laži".
15.09.2018 12:44    Novosti   ​Mostar pet dana u znaku znanosti Prvo izdanje Salona akademske knjige u Mostaru, jedinstvenog i vrlo značajnog znanstvenog događaja, održat će od 18. do 22. rujna na prostoru sportskog igrališta Gimnazije Mostar.
11.08.2018 13:13    Novosti   Hrvatica dobila 1,5 mil € i stipendiju Kraljevskog društva za važno istraživanje Zagrebačka znanstvenica s adresom u Londonu Anđela Šarić ovih je dana dobila europski grant ERC od 1,5 milijuna eura za istraživanje kako neživi građevni blokovi stvaraju mašineriju života. Prošle godine postala je stipendistica jedne od najuglednijih znanstvenih institucija svijeta Britanskog kraljevskog društva (Royal Society). Njezin laboratorij na University College London razvio je računalne modele koji mogu simulirati procese samosastavljanja i samoumnožavanja u biološkim sustavima. Znanstveni Oscar U razgovoru za Index Šarić je objasnila da se njezina grupa bavi izradom računalnih modela osnovnih procesa u stanici - procesa koji omogućavaju život, ali i procesa koji dovode do starenja i bolesti organizma. „U tim istraživanjima primjenjujemo zakone fizike i superračunala kako bismo otkrili principe po kojima se biološki procesi odvijaju i kako mogu poći po krivu“, kaže Šarić koja je dobila tzv. ERC Starting grant koji se dodjeljuje najboljim mladim znanstvenicima na početku razvoja samostalne karijere. ERC se često naziva i europskim znanstvenim Oscarom. „Glavno pitanje koje trenutno istražujemo jest - kako se molekule samoorganiziraju u strukture koje imaju osobine života - da rastu, samoumnožavaju se i imaju mogućnost obavljanja neke radnje. Primjerice, kako se proteini samoorganiziraju u strukture koje podijele stanicu na dva dijela. Ili kako nastaju i rade biološke mašine koje transportiraju materijal među stanicama. Da bi biološke mašine radile kako trebaju, bitno je da ih stanica stalno sastavlja i razgrađuje, za što se troši golema količina energije. Trenutno malo znamo o tome kako se ti kontinuirani procesi sastavljanja i rastavljanja odvijaju, a to je upravo ono čime se moj grant bavi. Kada samoorganizirane strukture nastaju, a ne razgrađuju se, dolazi do patologija, poput Alzheimerove bolesti, što je druga grana našeg istraživanja. U principu osnovno pitanje koje moj tim istražuje jest kako iz neživog materijala nastaje živo, i kako živo prestaje biti živo“, pojasnila je Šarić. Njezin tim trenutno se sastoji od 5 doktoranada i 2 postdoktoranda, iz Velike Britanije, Njemačke, Rumunjske, Slovenije i Hrvatske. Kako su potpuno teorijska fizikalna grupa, blisko surađuju s nekoliko bioloških i biomedicinskih grupa iz Londona, Cambridgea i iz Švedske. Na čaju kod princa University College London, na kojem Šrić radi, smatra se jednim od deset najboljih sveučilišta na svijetu. U istu kategoriju redovno se plasiraju i neka druga britanska sveučilišta poput Oxforda i Cambridgea, što puno govori o kvaliteti visokoobrazovnog sustava i vrednovanju znanosti u toj zemlji. U prilog tome ide i jedna zanimljiva tradicija u kraljevskoj obitelji. „Svake godine novi stipendisti Royal Societyja pozivaju se na čaj u Buckinghamsku palaču, gdje se s princem raspravlja o novim istraživanjima“, priča Šarić. „Princ Andrew je član Royal Societyja i čini se da ga znanost zaista zanima budući da djeluje dosta dobro upućen u znanstvene trendove i aktualne istraživačke teme. U razgovoru s njim svidjelo mi se što je naglasio da je bitno slijediti znatiželju za pitanja koja su nam osobno zanimljiva, bez obzira na eventualnu nemogućnost trenutne primjene rezultata, te tu znatiželju prenositi na mlade generacije. Čini mi se da i njega osobno svašta zanima“, dodala je. Brexit i mogućnost povratka u RH Na pitanje planira li se vratiti u Hrvatsku odgovara: „Trenutno sam u Velikoj Britaniji, no zašto ne“. Tvrdi da je Brexit ne zabrinjava previše, barem ne osobno. „Ne zabrinjava me mogućnost ostanka u Velikoj Britaniji, jer državljani EU čine gotovo 30% zaposlenika mojeg sveučilišta tako da ono bez nas naprosto ne bi funkcioniralo. No zabrinjava me utjecaj Brexita na ekonomsko stanje i na mogućnost financiranja znanosti uopće, na priljev europskih studenata, na ostvarivanje kolaboracija s kolegama u EU itd.“ Fascinantan uspjeh O uspjesima mlade znanstvenice već smo pisali na Indexu prije dvije godine kada joj je odličan rad vezan uz procese nastajanja amiloidnih bolesti poput Alzheimera i Parkinsona bio objavljen u prestižnom znanstvenom časopisu Nature Physics. Koliko je velik uspjeh dobivanje granta ERC, dobro ilustrira činjenica da ga je u Hrvatskoj do sada dobilo tek dvoje znanstvenika – Stipe Jonjić iz Rijeke i Vernesa Smolčić iz Zagreba. Naravno, mnogo veći broj ERC-ova Hrvati su osvojili tijekom rada na znanstvenim institucijama u inozemstvu. Neki rijetki među njima, poput Ive Tolić, s grantovima su se vratili u Hrvatsku. Ta činjenica, među ostalim, zorno pokazuje koliko je snažan odljev mozgova iz Hrvatske. Kratka biografija Anđela Šarić rodila se 1985. u Zagrebu gdje se i školovala. Nakon dodiplomskog studija na PMF-u u Zagrebu, doktorata na Sveučilištu Columbia u New Yorku i postdoktorata na Cambridgeu, od 2016. vodi svoj istraživački tim u Londonu. Od 2017. sponzorira je Kraljevsko Društvo (The Royal Society), čiji je stipendist sljedećih pet godina, što joj omogućuje da se potpuno fokusira na svoja istraživanja bez drugih administrativnih dužnosti na fakultetu.
27.07.2018 20:59    Novosti   Pratite spektakl na nebu: Krvavi Mjesec i vidljivi Mars, Venera, Jupiter i Saturn Večeras ćemo uživati u pravom nebeskom spektaklu - najdužoj pomrčini Mjeseca u ovom stoljeću, a ona će najbolje biti vidljiva baš iz naših krajeva. Osim što će potrajati nekoliko sati, u isto vrijeme noćnim će nebom zasjati Mars koji se upravo približio Zemlji najbliže što je mogao. Usto, na zapadnom dijelu neba u sumrak će biti vidljiva Venera, dok će na južnom dijelu neba nakon zalaska Sunca biti vidljivi Jupiter i Saturn. Mjesec će skoro točno proći sredinom Zemljine sjene, a trenutno se nalazi u apogeju (najdaljoj točki na putu oko Zemlje, pa se giba sporije), stoga će potpuna pomrčina trajati 1 sat i 43 minute, dok će ukupno trajanje pomrčine od ulaska Mjeseca u Zemljinu polusjenu do izlaska iz polusjene trajati skoro 4 sata. U Sarajevu i Bosni i Hercegovini totalno pomračenje počinje u 21.30 sati. Maksimum je u 22.21, a kraj potpunog pomračenja je u 23.11 sati. Prije i nakon toga imamo faze parcijalnog pomračenja. Kraj cijelog ovog prekrasnog nebeskog fenomena je u 01.28 sati 28. srpnja.
28.05.2018 16:17    Novosti   Preko milijun KM dodijeljeno sveučilištima u BiH U organizaciji Federalnog ministarstva obrazovanja i znanosti, u ponedjeljak, 28.05.2018. godine, u Mostaru, upriličeno je potpisivanje ugovora o financiranju/ sufinanciranju programa i projekata u oblasti znanosti u 2018. godini od značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine. Ugovore je potpisala federalna ministrica obrazovanja i znanosti prof.dr. Elvira Dilberović s ovlaštenim predstavnicima osam javnih visokoškolskih i znanstvenih ustanova u Federaciji BiH, a Ministarstvo je za ove namjene u Proračunu za 2018. godinu osiguralo sredstva u ukupnom iznosu od 1.280.000,00 KM. Ova podrška dodjeljuje se putem ugovora, bez javnog poziva, odnosno direktno javnim visokoškolskim i znanstvenim ustanovama u Federaciji Bosne i Hercegovine, koje, u skladu s vlastitim strateškim opredjeljenjima i razvojnim potrebama, odlučuju o utrošku dodijeljenih sredstava, a u okviru definiranih programa. Dakle, ugovorima su precizno uređena prava i obaveze institucija, dok će Ministarstvo intenzivirati nadzor nad namjenskim utroškom sredstava. Ugovori su potpisani sa svih šest javnih sveučilišta u Federaciji BiH - Univerzitet u Sarajevu (480.000,00 KM), Univerzitet „Džemal Bijedić“ u Mostaru (128.000,00 KM), Sveučilište u Mostaru (176.000,00 KM), Univerzitet u Bihaću (112.000,00 KM), Univerzitet u Zenici (144.000,00 KM), Univerzitet u Tuzli (208.000,00 KM) – te sa Franjevačkom teologijom Sarajevo ( 16.000,00 KM) i Univerzitetskim kliničkim centrom Sarajevo (16.000,00 KM). Njima su, među ostalim, obuhvaćeni programi podrške znanstvenom usavršavanja na doktorskom studiju, izdavanju znanstvene literature i referentnih časopisa, međuinstitucionalne znanstvenotehnološke suradnje međunarodnog karaktera, organizacije domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova i istraživanja od značaja za Federaciju BiH te sufinanciranja istraživačkog rada i studijskih boravaka. Također, ovi ugovori se odnose i na projekte i programe opremanja znanstvenih i visokoškolskih ustanova kada je u pitanju uređenje prostora te nabavka prioritetne opreme za znanstvenostraživački i istraživačkorazvojni rad. U oblasti znanosti, okončan je i Javni poziv za podršku radu ostalih javnih znanstvenih ustanova te znanstvenih društava, kao i za otkup novije znanstvene literature od komercijalnih izdavača s područja FBiH, za što je osigurano 130.000,00 KM te Javni poziv za dodjelu podrške programima i projektima institucija znanosti i kulture od značaja za BiH, u ukupnom iznosu od 1.050.000,00 KM. Također, Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti je u Proračunu za ovu godinu osiguralo i sredstva za financiranje znanstvenoistraživačkih i istraživačkorazvojnih projekata, uzimajući u obzir sveukupni značaj i razvojne prioritete Federacije BiH u različitim znanstvenim oblastima.
05.05.2018 20:38    Zanimljivosti   Poznati znanstvenik dao svoj konačan odgovor na pitanje postoji li život nakon smrti Od samih početaka čovječanstva ljudi se pitaju postoji li život nakon smrti. I dok nam gotovo sve religije tvrde da postoji drugi svijet, znanstvenici su utvrdili suprotno.
14.04.2018 13:41    Novosti   ​'Marš za znanost' u Zagrebu i Splitu: Protiv predrasuda, pseudoznanosti i praznovjerja ​'Marš za znanost' u Zagrebu i Splitu: Protiv predrasuda, pseudoznanosti i praznovjerja
03.04.2018 09:17    Zdravlje   ​Našli novu vrstu antibiotika koja uništava MRSA-u na miševima Znanstvenici su identificirali novu vrstu antibiotika koji mogu uništiti opaku i potencijalno smrtonosnu MRSA-u kod miševa, uključujući i stanice u mirovanju, za koje trenutačno ne postoji učinkovit antibiotik, prenosi Večernji.ba.
28.03.2018 14:47    Novosti   Znanstvenici pronašli novi organ koji se proteže kroz cijelo tijelo Uprkos tome što čovječanstvo proučava ljudsku anatomiju već nekoliko tisuća godina, znanstvenici još otkrivaju nove tajne ljudskog organizma. Istraživači sa Langon medicinskog centra u New Yorku identificirali su novu vrstu organa koji bi mogao da bude najveći u tijelu. Ispostavilo se da je ono, što se nekada smatralo gustim vezivnim tkivom koje se proteže kroz cijeli ljudski organizam, zapravo mreža komora ispunjenih tekućinom, koje služe kao neka vrsta "amortizera", odnosno organa za ublažavanje udaraca, piše "Daily Mail". Ovo otkriće ne samo da bi moglo da nam omogući bolje razumijevanje ljudskog tijela, već i da odgovor na pitanje zašto se kancer širi brže kada dospije u pojedine dijelove tijela. Nazvani "intersticijum", ovi povezani dijelovi ponašaju se kao jedinstveno mjesto protoka tekućine koje se prostire od površinskog sloja kože, preko digestivnog trakta, pluća i urinarnog sustava, do krvnih žila i fascije mišića (elastični omotač vezivnog tkiva). Više od polovice tekućine u ljudskom tijelu nalazi se u stanicama, sedmina se nalazi u srcu, krvnim žilama, limfnim žlijezdama i limfnim čvorovima, a preostali dio čini intersticijska (međućstanična) tekućina. Znanstvenici navode da međustanična tekućina prenosi upravo intersticijum, koji je zaseban organ, prenosi B92. Sastoji se od jakih (kolagenih) i fleksibilnih (elastinskih) proteina vezivnog tkiva, sa intersitijskom tekućinom koja se kreće kroz cijelo tijelo. Tekućina iz intersticijuma otječe u limfni sustav i smatra se da je izvor limfe, koja igra ključnu ulogu u funkcioniranju imunološkog sustava.
14.03.2018 15:53    Novosti   Zadivio je svijet: Ovo je pet najvećih postignuća Stephena Hawkinga Među brojnim otkrićima i postignućima velikog znanstvenika i popularizatora znanosti Stephena Hawkinga izdvojili smo pet koja se zbog svog utjecaja i dosega mogu smatrati najznačajnijim. Hawkingovo zračenje ili crne rupe nisu posve crne Sve do 1974. godine fizičari su bili uvjereni kako ništa ne može pobjeći iz crne rupe. Stephen Hawking te je godine pokazao kako to nije točno: predvidio je kako crne rupe emitiraju zračenje koje može nastaviti i nakon što potroše svoju energiju i ispare. Hawkingovo zračenje, kako je kasnije nazvano, isprva je bila kontroverzna zamisao. No, kasnija istraživanja pokazala su kako je riječ o važnom otkriću na području teorijske fizike. Dugovječna 'Kratka povijest vremena' Stephen Hawking je 1988. godine objavio knjigu koja je prometnula u jedno od najpopularnijih znanstvenih izdanja svih vremena. A Brief History of Time (Kratka povijest vremena) provela je 237 tjedana na popisu bestselera britanskog Sunday Timesa. Do 2001. je prevedena na 35 jezika, među kojima je i hrvatski, a u 20 godina od izdavanja prodana je u više od 20 milijuna primjeraka. Predgovor prvom izdanju napisao je američki znanstvenik Carl Sagan. Potvrda svemira koji se širi Teoriju prema kojoj se svemir širio eksponencijalno nakon Velikog praska sve dok se nije primirio na sporijoj brzini uveo je američki kozmolog Alan Guth 1980. godine. Danas je teorija inflacijskog svemira široko prihvaćena, a Stephen Hawking je bio jedan od prvih koji su izračunali kvantne fluktuacije nastale tijekom širenja svemira te pokazao kako su mogle potaći širenje galaksija svemirom. Gravitacijski singularitet Gravitacijski singularitet je jednodimenzionalna točka koja sadrži beskonačnu masu u beskonačno malom prostoru. U njoj gravitacija postaje beskonačna, prostorvrijeme je beskonačno zakrivljeno, a zakoni fizike kakve poznajemo prestaju vrijediti. Stephen Hawking je, skupa s britanskim matematičarom i fizičarom Rogerom Penroseom, uspio dokazati njihovo postojanje takvih točaka te postavio teoriju prema kojoj je svemir počeo kao singularitet. Četiri zakona crnih rupa U suradnji s Jamesom Bardeenom i Brandonom Carterom, Stephen Hawking otkrio je četiri zakona mehanike crnih rupa koji opisuju njihova fizikalna svojstva. Vjeruje se kako su analogna zakonima termodinamike, čije je otkriće svojedobno donijelo veliku prekretnicu u napretku znanosti i razumijevanju svijeta u kojem živimo.
01.03.2018 12:18    Novosti   Kanadski znanstvenici razvili tehniku čitanja misli pomoću EEG-a Neuroznanstvenici sa Sveučilišta u Torontu razvili su tehniku kojom mogu rekonstruirati slike iz ljudskog mozga. Točnije, zahvaljujući moždanoj aktivnosti i EEG-u, mogu vizualizirati ono što čovjek "vidi u glavi".
04.12.2017 20:01    Lifestyle   Doživjeti 140. godinu? Nije nemoguće, kaže znanstvenik Očekivana životna dob ljudi dramatično se povećala u zadnjem stoljeću, ali maksimalni životni vijek manje-više stabilno stoji na 115 godina. Novo istraživanje ukazuje da bi se to moglo promijeniti.
16.07.2017 13:29    Studentske novosti   Banjalučanka se upisala u povijest Ekonomskog fakulteta Jelica Rastoka (22), Banjalučanka koja je prošlog tjedna postala diplomirani ekonomist, upisala se u povijest 43 godine starog Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci na kojem se školovala.
04.05.2017 12:00    Novosti   ​Neil deGrasse Tyson: Amerika sve više odbacuje znanost, što znači da se bliži svom kraju Slavni astorfizičar Neil deGrasse Tyson kaže da Amerika sve više odbacuje znanost, što znači da se bliži svom kraju. “Ovo je početak kraja”, rekao je on za Yahoo.
30.04.2017 12:04    Lifestyle   ​Znanstvenici dokazali kako osjetljivost na gluten gotovo da i ne postoji Još je prošle godine u časopisu Gastroenterology objavljeno istraživanje koje se nastavlja na eksperimentalno istraživanje provedeno 2011. godine od strane Petera Gibsona s Monash University u Australiji.
30.01.2017 18:55    Zanimljivosti   'Prorok Sagan': Ostvaruje se predviđanje slavnog znanstvenika Svi su uzemireni nakon što shvate da se 21 godinu nakon smrti Carla Sagana njegova predviđanja obistinjuju. Sagan je, naime, 1995. godine objavio knjigu pod naslovom Svijet progonjen demonima – Znanost kao svijeća u tami, o opasnostima pseudoznanosti i znanstvene nepismenosti.
27.01.2017 12:44    Zanimljivosti   Znanstvenici stvorili ljudsko-svinjske zametke Znanstvenici su uspjeli uzgojiti zametke koji sadržavaju kombinaciju ljudskih i svinjskih matičnih stanica, u prvom koraku na dugom putu razvoja ljudskih organa u tijelima životinja. Istraživanje je, međutim, u vrlo ranoj fazi i pokazalo se zahtjevnijim nego što se očekivalo, objavljeno je u časopisu Cell. To je važan prvi korak, kazao je vodeći autor studije Juan Carlos Izpisua Belmonte, profesor na Salkovu institutu bioloških studija u Kaliforniji. Krajnji je cilj uzgojiti funkcionalne ljudske organe za transplantaciju, srca, pluća, bubrege... ali od toga smo jako udaljeni, objasnio je. Znanstvenici su usadili matične stanice odraslih ljudi u svinjske zametke i dopustili da se razvijaju četiri tjedna. Zametke su uništili prije nego što bi se bilo kakva kombinacija čovjeka i životinje, poznata kao himera po grčkim mitološkim hibridnim zvijerima, mogla roditi. Međutim, istraživanja su prije uništenja pokazala da su se ljudske stanice počele stvarati u mišićnom tkivu svinjskih zametaka. Zbog vrlo složene prirode eksperimenta, rad na tome trajao je četiri godine i uključivao 1500 svinjskih zametaka. Profesor genetike na sveučilištu u Kentu Darren Griffin kazao je kako su znanstvenici slijedili postojeće zakonske i etičke smjernice i uništili zametke, kada je dosegnuto maksimalno dopušteno vrijeme za njihov razvoj. On ovakva istraživanje smatra vrlo važnim, ali napominje da je u provedbi potrebna maksimalna transparentnost kako bi se omogućio javni nadzor i rasprava.
01.01.2017 21:43    Novosti   Najveća greška u povijesti znanosti Uprkos otrkićima atomske bombe, fosilnih goriva i biološkog oružja, s točke gledišta etike, ovo je ubjedljivo najveća greška znanosti.
22.12.2016 16:18    Novosti   Najveća pogreška u povijesti znanosti Znanost je jedna od najznačajnijih postignuća čovječanstva. Izvor je inspiracije i razumijevanja, katalizator za društvene promjene i gospodarski rast, a i spašava brojne živote. Međutim, povijest pokazuje mješoviti blagoslov znanosti. Neka otkrića učinila su daleko više štete nego dobra.
20.12.2016 13:46    Novosti   FOTO: Hrvatska akademija za znanost i umjetnost BiH dobila nove članove Predsjedništvo Hrvatske akademije za znanost i umjetnost Bosne i Hercegovine održalo je danas u Mostaru svoju redovitu sjednicu.
07.11.2016 14:18    Novosti   Potpisani ugovori u (su)financiranju programa i projekata institucija znanosti i kulture Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti je ovih dana okončalo potpisivanje ugovora o financiranju/sufinanciranju programa i projekata institucija znanosti i kulture od značaja za BiH u 2016. godini, čime se osigurava kontinuitet rada i održavanje djelatnosti na dostignutom nivou.
21.10.2016 08:26    Novosti   Prijavite se i osvojite vrijedne nagrade: Lajk za znanstvenu ekipu Voliš znanost, fiziku i istraživanje, učenik si osnovne ili srednje škole. Pametno koristiš energiju i zajedno si sa prijateljima iz škole kreirao znanstveni ili energetski projekt. Prijavite se na online natjecanje ”Lajk za znanstvenu ekipu”, osvojite super nagrade i dobro se zabavite.
16.10.2016 14:00    Zdravlje   Zaboravite na pravilo o osam čaša vode dnevno, pijte kad ste žedni Desetljećima nas različiti stručnjaci upozoravaju da je potrebno piti barem osam čaša vode dnevno za dobru hidrataciju organizma. Izgleda da to ipak nije dobro i da nas pijenje vode kada nismo žedni može čak i ubiti.
13.08.2016 10:01    Zanimljivosti   Znanost je potvrdila da ljudi koji objavljuju ovakve statuse i nisu baš normalni Među vašim prijateljima vjerojatno postoji bar jedan koji redovito, iz dana u dan na društvenim mrežama objavljuje svoje fotografije iz teretane, s trčanja, slike svojih zdravih obroka…