Tag: svijet

24.05.2017 08:57    Novosti   Naoružan muškarac u Birminghamu prekinuo odavanje počasti žrtvama terorističkog napada Odavanje počasti žrtvama s "Manchester arene" u Birminghamu prekinuto je nakon što je muškarac naoružan velikim nožem i baseball palicom priveden u blizini skupa.
24.05.2017 08:00    Novosti   ​Na Britanske ulice izlazi vojska: 'Novi napad moguć je svakog trena' Britanska premijerka Theresa May objavila je u utorak navečer, gotovo 24 sata nakon samoubilačkog napada u Manchesteru, da je stupanj opasnosti od terorističkog napada u Ujedinjenom Kraljevstvu pobišen na najviši mogući.
23.05.2017 22:43    Novosti   ​Diljem Britanije odana počast žrtvama napada: 'Ljubav je jača od mržnje' U mnogim gradovima Velike Britanije danas je odana počast žrtvama jučerašnjeg terorističkog napada u Manchesteru u kojem su poginule najmanje 22 osobe, javlja Anadolija.
23.05.2017 20:53    Novosti   ​Trump doputovao u Rim na susret s papom Franjom Donald Trump je doputovao u Rim, prvu postaju na putovanju Europom u okviru svoje prve inozemne turneje nakon preuzimanja predsjedničke dužnosti, gdje će se u srijedu ujutro sastati s papom Franjom.
23.05.2017 19:27    Novosti   ​Nakon terorizma napadnuta džamija u Manchesteru Samo nekoliko sati nakon terorističkog napada u Manchester Areni, napadnuta je džamija u tom gradu. Vrata Islamskog centra u Oldhamu zapaljena su i jako oštećena.
23.05.2017 19:05    Novosti   Policija potvrdila identitet: Napad u Manchesteru izveo je 22-godišnji Salman Abedi U eksploziji na koncertu američke pjevačice Ariane Grande u engleskom gradu Manchesteru u ponedjeljak navečer smrtno je stradalo najmanje 22 ljudi, dok ih je više od 50 ranjeno, a britanska policija je kazala kako događaj tretira kao teroristički napad.
23.05.2017 11:05    Novosti   Objavljena snimka trenutka u kojem je eksplodirala bomba u prepunoj areni u Manchesteru U eksploziji na koncertu američke pjevačice Ariane Grande u engleskom gradu Manchesteru u ponedjeljak navečer smrtno su stradale najmanje 22 osobe, dok ih je oko 50 ranjeno, a britanska policija je kazala kako događaj tretira kao teroristički napad.
23.05.2017 10:20    Novosti   ​Donijeta Odluka o dodjeli potpore za posebne potrebe i projekte od interesa za Hrvate izvan RH Temeljem provedenog Javnog poziva za prijavu posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske za 2017., koji je bio objavljen na službenim mrežnim stranicama Središnjeg državnoga ureda www.hrvatiizvanrh.hr od 15. veljače do 17. ožujka 2017. godine, donijeta je Odluka o dodjeli financijske potpore.
23.05.2017 09:11    Politika   May: Eksplozija u Manchesteru užasan teroristički napad Britanska premijerka Theresa May izjavila je u utorak ujutro kako predstavnici vlasti rade na utvrđivanju detalja eksplozije na koncertu u Manchesteru u kojoj je poginulo najmanje 19 osoba, dodajući kako se taj događaj tretira kao 'užasan teroristički napad".
23.05.2017 08:44    Novosti   Svjedoci horora u Manchesteru: Krvava tijela su bila posvuda ... Svjedoci su opisali kaos i horor nakon eksplozije na kraju koncerta Ariane Grande u Manchester Areni. Donosimo njihova svjedočanstva.
23.05.2017 08:15    Novosti   Kaos u Manchesteru: Eksplozija na koncertu Ariane Grande, 19 poginulih i 50 ozlijeđenih! Najmanje je 19 ljudi poginulo, a 50 osoba ozlijeđeno nakon eksplozije na koncertu Ariane Grande u Manchesteru u Velikoj Britaniji.
23.05.2017 08:09    Novosti   U Njemačkoj razbijena banda kojom se upravljalo iz Hrvatske: Imaju vile u mramoru, a oni nezaposleni Münchenska policija razotkrila je i najvećim dijelom uhitila međunarodnu bandu provalnika kojom je upravljano iz Hrvatske, priopćeno je u ponedjeljak u Münchenu.
22.05.2017 19:53    Novosti   Uzorak prašine s Mjeseca bi mogao biti prodan za 4 milijuna dolara Bijela torbica koja će biti prodana na aukciji ne izgleda privlačno, no, u njoj se krije nešto što joj daje milijunsku vrijednost.
22.05.2017 17:10    Novosti   Dijete, je l' ti hladno: Kako je starica spriječila mafijaško ubojstvo u Podgorici Starija žena iz Podgorice policiji je prijavila dvije sumnjive osobe jer su se vrzmale oko automobila u tom naselju, što je na kraju dovelo do uhićenja člana mafijaškog škaljarskog klana, Dejana Deletića (25), pišu crnogorske "Vijesti".
22.05.2017 15:14    Novosti   Njemačka oduzima domove za potrebe migranata Vlasti u Hamburgu, drugom po veličini gradu u Njemačkoj, započele su s oduzimanjem privatnih stanova za ublažavanje nestašice stambenih prostora – što je pogoršano odlukom kancelarke Angele Merkel da se dopusti više od dva milijuna doseljenika da uđu u zemlju posljednjih godina, piše Soeren Kern za Gatestone. Gradski dužnosnici zaplijenjivali su komercijalne imovine i pretvarali ih u skloništa za migrante od kraja 2015., kada je Merkel otvorila njemačke granice stotinama tisuća migranata iz Afrike, Azije i Bliskog istoka. Sada, međutim, grad eksproprvira stambene nekretnine u vlasništvu privatnih građana. U neočekivanom potezu, hamburške vlasti nedavno su zaplijenile šest stambenih jedinica u četvrti Hamm blizu središta grada. Jedinice koje su u vlasništvu privatnog stanodavca trebale su biti restaurirani upražnjene još od 2012. godine. Gradski zastupnik sada obnavlja objekte i iznajmljuje ih - protiv volje vlasnika - stanarima koje je odabrao grad. Glasnogovornica distrikta Sorina Weiland izjavila je da će svi troškovi obnove biti naplaćeni vlasniku posjeda. Eksproprijacija je odobrena Zakonom o zaštiti stambenih zgrada u Hamburgu (Hamburger Wohnraumschutzgesetz), zakonom iz 1982. kojeg je u svibnju 2013. ažurirala gradska socijalistička vlada kako bi grad zaplijenio svaku stambenu jedinicu koja je upražnjena više od četiri mjeseca. Za prisilni zakup, prvi takve vrste u Njemačkoj, se tvrdi da je usmjeren da pritisne vlasnike drugih slobodnih objekata u gradu kako bi ih oslobodili za iznajmljivanje. Vjeruje se da je od 700.000 najamnih jedinica u Hamburgu negdje između 1.000 i 5.000 (manje od jedan posto) useljivo, prema procjeni Senata u Hamburgu. Socijalisti i zeleni u Hamburgu nedavno su uspostavili "hotline" gdje lokalni stanovnici mogu prijaviti prazne objekte. Aktivisti su također stvorili i web stranicu - Leerstandsmelder (Vacancy Reporter) - kako bi se identificirale neotkupljene nekretnine u Hamburgu i drugim njemačkim gradovima. Ostaje nejasno zašto je stanodavac u Hammu napustio svoje stanove na više od pet godina. Neki su rekli da, s obzirom na lokaciju nekretnina, troškovi obnove su mogli biti previsoki i vjerojatno ne bi bili nadoknađeni prihodima od najma. Drugi optužuju gradske dužnosnike zbog toga što ne odobravaju više građevinskih dozvola kako bi omogućili izgradnju novih stambenih jedinica. Istraživanje provedeno 2012. godine - mnogo prije nego što je migrantska kriza dostigla epske proporcije – predviđalo je da će Hamburg do 2017. godine imati deficit od najmanje 50.000 nekretnina za iznajmljivanje. Međutim, 2016. godine na tržište je došlo samo 2.433 novoizgrađenih stambenih jedinica, a odobreno je samo 2.290 novih građevinskih dozvola, prema statistikama grada Hamburga. Ti su se brojevi blago povećali za 2.192 novih jedinica i 2.041 odobrenih dozvola u 2015. U 2012. godini, Hamburška socijalistička vlada predstavila je plan izgradnje 6.000 novih stambenih jedinica godišnje. Plan se, međutim, nikada nije materijalizirao jer su potencijalni graditelji bili suženi nametanjem vladinih zakupnih kapica koje bi im onemogućile oporavak od troškova izgradnje. Od tada se grad okrenuo zaplijenjivanju privatne imovine kako bi riješio stambenu krizu koju su sami stvorili. Hamburški parlament (Hamburgische Bürgerschaft) odobrio je 1. listopada 2015. novi zakon koji dopušta gradu da zauzme slobodne komercijalne nekretnine (uredske zgrade, prodajne prostore i zemljišta) i koristi ih za smještaj migranata. Gradski dužnosnici izjavili su kako je ta mjera nužna jer je u to vrijeme svaki dan doputovalo u Hamburg više od 400 novih migranata, a sva postojeća skloništa za izbjeglice bila su puna. Rekli su da, budući da su vlasnici slobodnih nekretnina odbijali ustupiti svoju imovinu na volonterskoj razini gradu, grad je morao dobiti pravo da je preuzme silom. Mjera je aplaudirala onima koji su s lijeve strane političkog spektra. "Radimo sve što možemo kako bismo osigurali da izbjeglice nisu beskućnici tijekom naredne zime", izjavio je senator Till Steffen iz Zelene stranke. "Zbog toga moramo upotrijebiti slobodne poslovne objekte." Drugi su tvrdili da su napori države da iskoriste privatnu imovinu autokratski i potiču komunizam. "Predloženo oduzimanje privatnog zemljišta i zgrada masovni je napad na imovinsko pravo građana Hamburga", rekao je André Trepoll iz desnog Kršćanskog Demokratskog saveza (CDU). "To predstavlja izvlaštenje od strane države". Rekao je kako je predložena mjera "zakon zastrašivanja" koji predstavlja "političku branu s dalekosežnim implikacijama". Dodao je: "Krajevi ne opravdavaju sva moguća sredstva." Katja Suding, čelnica Slobodnih demokratskih stranaka (FDP) iz Hamburga, izjavila je kako je predloženi zakon "neprihvatljiv prijelaz crvenih crta ... Takve prisilne mjere samo će izazivati ​​ogorčenje nad izbjeglicama". Slične mjere izvlaštenja predložene su u Berlinu, glavnom gradu Njemačke, ali su napuštene jer su se smatrale neustavnim. U studenom 2015. zakonodavci u Berlinu razmotrili su izvanredne zakone koji bi dozvolili lokalnim vlastima da preuzmu privatne rezidencije za smještaj tražitelja azila. Prijedlog bi ovlastio policiju za prisline ulaske u privatne domove i stanove bez naloga za utvrđivanje njihove prikladnosti za stanovanje izbjeglica i migranata. Zakonodavstvo koje je predložio gradonačelnik Berlina Michael Müller, iz središnjeg socijaldemokrata (SPD), trebao je izmijeniti i dopuniti Odjeljak 36 Zakona o javnom poretku i sigurnosti u Berlinu (Allgemeine Gesetz zum Schutz der öffentlichen Sicherheit und Ordnung, ASOG), koji trenutno dopušta policiji ulazak u privatne rezidencije samo u ekstremnim slučajevima, da "spriječi akutne prijetnje", odnosno da se bori s ozbiljnim zločinom. Müller je želio proširiti opseg nadzora bez jamstva kako bi uključio "sprečavanje beskućništva". Prijedlog je bio „sakriven“ od očiju javnosti sve dok čelnik slobodnih demokratskih stranaka (FDP) u Berlinu, Sebastian Czaja, nije upozorio kako bi ta mjera narušila njemački ustav. On je rekao: "Planovi Berlinskog senata za reklamiranje stambene i poslovne imovine bez pristanka vlasnika za smještaj izbjeglica predstavljaju otvoreno kršenje ustava. Treba se protiviti nastojanju Senata da potkopava ustavno pravo na imovinu i nepovredivost doma." Od tada, i gradonačelnik i Senat izgledaju kao da su odustali od svojih planova. Nakon istrage, Gunnar Schupelius, kolumnist berlinskim lista BZ, napisao je: "Vikendom je kolalo čudno izvješće: Senat bi ovlastio policiju da uđe u privatne domove kako bi se udomile izbjeglice, čak i protiv volje vlasnika. Mislio sam da je to samo satira, pa onda i nesporazum, jer osnovni zakon, članak 13, navodi: "Dom je nepovrediv." "Zato sam krenuo u potragu za izvorom ovog čudnog izvješća i našao ga. Postoji "prijedlog "kojeg je senatska Kancelarija (Senatskanzlei) očito prenosila među svojim senatorima. Senatska kancelarija još je jedno ime za gradonačelnika. Stalni tajnik je Björn Böhning (SPD) ... "Prijedlog je jasan: Policija može ući u privatnu imovinu bez sudskog naloga kako bi potražila stambeno zbrinjavanje izbjeglicama kada bi im prijetilo beskućništvo. To mogu učiniti „bez suglasnosti vlasnika.“ Ne samo da bi to trebalo omogućiti policiji, nego i regulatornim agencijama. "Taj delikatni "prijedlog" privukao je malo pažnje javnosti. Samo je generalni tajnik Berlinskog FDP-a Sebastian Czaja progovorio i upozorio na" otvorenu pripremu za kršenje ustava". Unutar cijelog tog sustava, trebalo je biti prosvjeda. "Prijedlog" je iznenada nestao sa stola. Je li to potpuno nestalo ili će se vratiti? " Ostaje nejasno zašto nitko nije osporio ustavnost Hamburškog zakona o izvlaštenju. U međuvremenu, neki Nijemci traže sljedeće: Hoće li vlasti sada ograničiti maksimalni iznos stambenog prostora po osobi i prisiliti one s velikim stanovima da ih podijele sa strancima?
22.05.2017 15:01    Crna kronika   Sumnjivi paket u Berlinu: Evakuirana središnjica Socijaldemokratske stranke Njemačke Središnjica Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) u Berlinu evakuirana je danas ujutro zbog dojave o sumnjivom paketu koji se pojavio u prostorijama zgrade koja nosi ime po povijesnom socijaldemokratskom kancelaru Willyju Brandtu.
22.05.2017 09:39    Politika   Grmoja: Automobilima dovodili Hercegovce na glasanje Nikola Dobroslavić, kandidat HDZ-a, osvojio je 48,95 posto glasova, a Grmoja se smjestio na drugo mjesto, osvojivši 23,97 posto glasova.
22.05.2017 08:09    Politika   HDZ osvojio većinu u gradskim vijećima 12 gradova, SDP u pet HDZ je na izborima za gradska vijeća osvojio većinu u 12 velikih gradova, SDP u pet, IDS i Stranka rada i solidarnosti imaju većinu u po jednom gradskom vijeću kao i dvije nezavisne liste, koje su se natjecale na nedjeljnih lokalnim izborima, pokazuju privremeni neslužbeni rezultati Državnog izbornog povjerenstva.
21.05.2017 22:22    Novosti   Stravična ispovijest žrtve organizirane prostitucije Karla Jacinto imala je samo 12 godina kad ju je 22-godišnji trgovac ljudima namamio poklonima, novcima i brzim automobilima da napusti svoju disfunkcionalnu obitelj.
21.05.2017 22:00    Novosti   Njemački sud podržao davanje otrova umirućim pacijentima Pacijenti u Njemačkoj koji boluju od neizlječivih bolesti i koji su pred umiranjem, uskoro će moći podnijeti zahtjev za primanje otrova kojim će okončati svoj život.
21.05.2017 19:52    Novosti   Britanski pisac popljuvao Hrvatsku i BiH: U tamošnjim trgovinama nema ničega Britanski pisac Philip Kerr, koji je u Španjolskoj predstavio svoj roman “Dama iz Zagreba”, rekao je u razgovoru za španjolske novine El País kako je “Hrvatska mala zemlja koja nikoga ne zanima” i da će to postati Škotska odvoji li se od Ujedinjenog Kraljevstva. "Hrvatska je jedan dobar primjer što ti se može dogoditi kada si mala zemlja koja nikome nije bitna. Svi koji u Škotskoj traže nezavisnost morali bi posjetiti Hrvatsku ili Bosnu. Možda će im se svidjeti biti ondje, no u tamošnjim trgovinama nema ničega", izjavio je Kerr rođen u glavnom škotskom gradu Edinburghu. U Zagrebu, gdje je skupljao podatke za svoj posljednji roman, proveo je “užasne dane”, citira ga El País. Kerr (61) je dao intervju u primorskom gradu Valenciji tijekom festivala kriminalističkog romana “VCL Negra”. Njegov roman “Dama iz Zagreba” deseti je nastavak serije o detektivu Bernie Guntheru koji živi i radi u Njemačkoj za vrijeme Drugog svjetskog rata. Taj je triler ovaj mjesec predstavio i u Sjedinjenim Državama. "Svidjelo nam se ili ne, Njemačka je i dalje dominantna sila u Europi a Brexit je velika greška", izjavio je. "Šteta, jer je Europa s nama Britancima unutra bila bolja. Ujedinjeno Kraljevstvo uvijek je bilo protuteža Njemačkoj”, dodao je. Nakon što su stanovnici Ujedinjenog Kraljevstva na referendumu glasovali za izlazak iz EU-a, Škotska je najavila novi referendum o nezavisnosti. Na onome u rujnu 2014. izglasan je ostanak u Ujedinjenom Kraljevstvu. Španjolska se istovremeno suočava sa zahtijevom za odcjepljenjem Katalonije čija je regionalna vlada najavila referendum za rujan. Kerr je, pak, rekao je da kada dođe u Njemačku, ljudi mu ondje kažu da je vrijeme za novu priču, bez stalnog vraćanja na Drugi svjetski rat. “No oni ne razumiju povijesne razmjere onoga što se dogodilo. U posljednjih 30 godina tema je potaknula veliki interes te vjerujem da će nas napredak u izučavanju povijesti još više zainteresirati za nju u budućnosti”, izjavio je. "To je nešto poput Trojanskog rata. Homer je o njemu pisao 500 godina nakon što se dogodio”. Kada bira likove odlučuje se za one zle jer su zanimljiviji od heroja, napominje. "Uvijek su me fascinirali. Kada bih mogao izabrati jednu osobu i preuzeti njenu funkciju, to bi bio Drakula. Ulazi u sobe djevojaka po noći pa ih ugrize za vrat. A ne kao doktor John Seward koji provodi dane otvarajući grobove”, rekao je. Kada bi se susreo sa svojim glavnim likom Guntherom vjeruje da bi ga ovaj “pokušao ubiti”. “Kada bi ispalio metak u mene to bi bilo svojevrsno oslobođenje za obojicu”, zaključio je.
21.05.2017 18:23    Novosti   Suosnivač Twittera: Oprostite ako smo izazvali Trumpovu pobjedu U izvještaju kojeg je objavio New York Times, suosnivač Twittera Ev Williams tvrdi da je internet pokvaren te da mu je žao ako je njegova društvena mreža odgovorna za pobjedu Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima.
21.05.2017 15:56    Novosti   Papa Franjo primit će Trumpa: Svatko će reći što misli pa ćemo vidjeti što dalje Susret će proći dobro“, kažu iz američkih krugova u Rimu glede susreta pape Franje i američkog predsjednika Donalda Trumpa u Vatikanu 24. svibnja. Američka strana morala je od mnogo čega odustati, posebno vezano za golemu sigurnosnu pratnju, a zatim je prihvatila i sat, 8,30 sati u srijedu ujutro, za sastanak koji će, ako bude sve prošlo dobro, trajati 20 minuta.
21.05.2017 15:04    Novosti   ​Kinezi ubili najmanje desetak CIA-inih špijuna Kina je ubila ili utamničila 18 do 20 CIA-inih izvora od 2010. do 2012., ugrozivši američke špijunske operacije u velikom obavještajnom prodoru čije podrijetlo nije utvrđeno, piše The New York Times, prenosi HRT.
21.05.2017 14:45    Politika   Kerum ubacio listić u krivu glasačku kutiju Željko Kerum, kandidat za gradonačelnika Splita, danas je na biračkom mjestu doživio malu nezgodu - listić je ubacio u krivu glasačku kutiju.
21.05.2017 14:14    Novosti   Don Stojić: 'Prosvjednici protiv 'Hoda za život' su šaka jada!' - Evo me na Hodu za život. Naišao sam na šakicu prosvjednika. Zapravo, šaka jada, započeo je svoju objavu na Facebooku don Stojić.
21.05.2017 13:30    Politika   ​Nakon što je Saudijcima prodao oružje Trump zaplesao sa sabljom u rukama Američki predsjednik Donald Trump obratit će se danas liderima arapskog i muslimanskog svijeta na samitu u Rijadu, drugi dan posjete Saudijskoj Arabiji u prvoj zvaničnoj turneji nakon preuzimanja mandata, prenosi Fena.
21.05.2017 11:44    Novosti   SAD i S. Arabija dogovorile 110 milijardi dolara vrijednu kupoprodaju oružja Sjedinjene Države i Saudijska Arabija potpisale su danas ugovore vrijedne više od 380 milijarda dolara, prvog dana posjeta predsjednika Donalda Trumpa Ryadu, rekao je saudijski ministar vanjskih poslova Adel Al Jubeir.
20.05.2017 16:48    Novosti   'Bila je rob naše obitelji. 56 godina radila je bez plaće' Ima već nekoliko mjeseci otkako je u dobi od 57 godina umro Alex Tizon, američko-filipinski novinar i spisatelj, dobitnik Pulitzerove nagrade. A njegov možda i najbolji esej koji je ikad napisao, The Atlantic je po prvi put objavio posthumno. Riječ je o priči o Filipinki Eudociji Tomas Pulido, koja je u modernom dobu u njegovoj obitelji živjela čak 56 godina. Svi su je zvali samo – Lola. Bila je sićušna, visoka samo metar i pol i imala je 18 godina kad ju je Alexov djed 1943. poklonio svojoj kćeri, Alexovoj majci. Obitelj je tada još živjela na Filipinima, a kad su svi skupa odselili u SAD, nju su poveli sa sobom. Da im radi bez plaće, od jutra do mraka, samo za hranu i smještaj, da je grde, po "potrebi" i udare. Bila je ropkinja, bez sumnje. Što se njih tiče, oni su u SAD-u djelovali poput krajnje uzorne imigrantske obitelji. Otac mu je bio odvjetnik, majka je studirala medicinu, djeca su bila pristojna. I nikad nikome nisu pričali o Loli. 1999., kad mu je majka umrla, Lola je došla živjeti kod Alexa u gradiću sjeverno od Seattlea. "Imao sam obitelj, karijeru, kuću u predgrađu, odjednom sam imao i roba", autoironično je napisao. Ropstvo na Filipinima potječe još od 16. stoljeća kad su Španjolci stali porobljavati domoroce, kad su počeli dovoditi i robove iz Afrike i Indije. Vremenom je Španjolska zabranila ropstvo, ali je ono opstajalo u slabije dostupnim krajevima Filipina čak i pod američkom vlasti nakon uspostavljanja 1898. Još i danas si čak i siromašniji na Filipinima mogu priuštiti "pomagače", "utusans". Postojali su viši robovi i niži robovi. Oni robovi višeg statusa i sami su mogli imati robove nižeg statusa. Uvijek je postojalo nastojanje da se porobi nekog još siromašnijeg. Poručnik Tom, Alexov djed, imao je tri obitelji "pomagača" kad je u proljeće 1943., sad već pod japanskom okupacijom, doma doveo djevojku koja je bila nekakvo rubno, daleko srodstvo. Roditelji su je htjeli udati za dvostruko starijeg uzgajivača svinja, a ona to nije željela. Tada joj je poručnik Tom, već tad udovac, ponudio stan i hranu u zamjenu za brigu o njegovoj 12-godišnjoj kćeri. Lola nije imala pojma da će to biti ugovor za cijeli život. Djed je otišao u rat, Lola je Alexovu majku oblačila, kuhala joj, prala kuću, hranila pse, prala odjeću na ruke na rijeci, na kraju dana uspavljivala djevojčicu u krevetu. Jednom prilikom, kad se poručnik vratio kući, uhvatio je kći u laži i odlučio je išibati. Djevojčica se skrila iz Lole i odjednom rekla neka da batine Loli umjesto njoj. I tako je napravio. 12 udaraca, a Lola nije pustila niti zvuka. Alex je napisao da mu je majka kao dječaku oduševljeno pričala o toj "zgodi". Očito mu se dizao želudac na takve obiteljske uspomene. Poslije ga je Lola molila da joj ispriča kako je to opisala njegova majka. I ispričao joj je. A ona je ga tužno pogledala i rekla: "Da, bilo je tako." Uglavnom, 1950. njegova majka se udala i odselila u Manilu, vodeći Lolu sa sobom. Poručnik Tom, veleposjednik inače jezivog temperamenta, sljedeće godine pucao si je u glavu. Te godine rodio se Alexov brat Alrthur. Sljedeće i Alex. A njihovi roditelji naprosto su očekivali da Lola brine i o njima. Tako je i bilo. Alexovi roditelji su studirali, diplomirali, postali diplomati, ali bez posla. Lola je rintala od jutra do mraka za obitelj. A onda je Alexov otac dobio ponudu raditi u SAD-u, zemlji o kojoj su sanjali. Otac mu je dobio dopuštenje povesti sa sobom cijelu obitelj i još jednu osobu s Filipina. Njegova majka jako se naljutila kad je rekla Loli kakav je plan, a ova nije istog trenutka potvrdila da ide s njima. "Bilo je to predaleko", poslije je kao starica pričala Alexu. "Možda me tvoji roditelji ne bi pustili doma", kao da se i njemu ispričavala. Dobili su je na obećanje Alexovog oca da će u SAD-u biti sve drugačije, da će je pustiti, pa, zapravo na slobodu čim stanu na noge. Pričali su joj da će moći zarađivati, svojim roditeljima u kolibi sa zemljanim podom da će moći slati novac, izgraditi im betonsku kuću. U SAD su došli 1964., a Alex je prvo naučio reći Lola, tek potom mama i tata. Nije htio spavati ako ga ona ne bi uspavala. Imao je četiri godine i nije imao pojma kako stoje stvari. Rastao je, roditelji su mu doista puno radili, ali su Lolu, kad ih je pitala bi li mogla na Filipine majci koja se užasno razboljela, izgrdili su je zbog bezobrazluka. Kao da su je obožavali vrijeđati i urlati na nju sve dok se ne bi rasplakala. Alex je imao 11 ili 12 godina kad je shvatio kakav je njen položaj, zašto sve to trpi, zašto tako često spava među hrpama prljavog rublja u kupaonici. Imao je 13 godina kad više nije mogao trpjeti. Otac mu je zatekao njegovu mlađu sestru da nije jela. Lola je rekla da je curica rekla da ne želi jesti. A on je urlao na nju i onda je udario. Lola je otrčala tuleći, a Alex... Alex je stao pred oca i rekao: "Ling je rekla da nije gladna." Otac mu je poludio što dječak brani Lolu. Njegovi roditelji Lolu su tretirali i gore nego na Filipinima. Istodobno su morali svima lagati njenu pravu ulogu u obitelji. Zapravo su u sve uvukli i djecu, nesvjesno je ucijenili. Lolini papiri istekli su 1969., bila je u SAD-u ilegalno. Priznati da drže roba, da čine teško kazneno djelo, pa, značilo bi samo jedno za obitelj - deportaciju. Obiteljsku tajnu zato su krila i djeca. Nadalje, Lolina majka Fermina umrla je 1973., njen otac Hilario 1979. Oba puta je Lola htjela kući. Oba puta su joj Alexovi roditelji rekli da ne može, da nemaju ni vremena ni novca. Da je djeca trebaju. Poslije su priznali Alexu da ih je bilo strah da bi, ako na granici vlasti shvate da je Lola ilegalac, deportirali obitelj. Lolu je Alex u djetinjstvu upamtio kao najbolju, najbrižniju majku na svijetu. Alex je imao 15 godina kad ih je njegov otac napustio. E sad je njegovoj majci život postao doista naporan. Radila je puno, ali se i iživljavala na Loli. A ova je na sve to uzvraćala trudeći joj se još više udovoljiti. Dvije godine poslije, njegova majka se udala za Hrvata po imenu Ivan, kockara koji je iza sebe imao četiri braka, koji je očekivao da ga Alexova majka uzdržava, a Lola da brine o njemu. Često je vikao na Alexovu majku i tad se dogodilo, Lola se po prvi put postavila protiv nekog. Stala je između Alexove majke i muškarca od kakvih 125 kila. Samo je rekla: "Ivan." A ovaj se povukao. Inače ga je bespogovorno služila, ali kad bi učinila taj potez, svaki put bi ga presjekla. Lola je bila u 50-ima kad su joj stali ispadati zubi. Alex, sva djeca zapravo, stala su tražiti od majke da joj plati sveopći popravak zuba. A majka je stala kukati da je bole prsti jer radi do iznemoglosti, da nema novca, da su djeca uvijek protiv nje, a na Lolinoj strani. I tu je pukao Alex. Sasuo joj je ulice da je cijeli njen život potpuna laž, da je puna samosažaljenja, dotle da cijeli život drži roba u kući. Majka je ostala šokirana. "Roba?... Nikada nećeš razumjeti naš odnos", rekla je. Tog dana Alex je majku mrzio iz dna duše. Majka je stala optuživati Lolu da joj je "ukrala djecu". Stala ju je emocionalno ucjenjivati: "Jesi li sad sretna kad me djeca mrze? ... Bolje da ideš odmoriti Lola, tvoja su djeca, vidiš, zabrinuta za tebe..." Na kraju ih je Lola molila da se prestaju zauzimati za nju. Lola je posijedila. Na Filipine ju je sad već bilo sram vratiti se. A vremena su se promijenila. Sve s tipkovnicom ju je prepadalo. Alex joj je izradio karticu za njegov račun, ona je jednom uspjela upotrijebiti je, ali, nakon što se drugi put spetljala, više nikad nije pokušala. 1999. umrla mu je majka. Lola je imala 75 i doselila je njemu. I nastavila je kuhati, spremati krevete, prva se buditi, posljednja lijegati, sve tome slično. Govorio joj je da to ne čini, da ne treba... Napokon ju je posjeo. "Ja nisam moj otac. Ti nisi ovdje rob... Ovo je sada tvoja kuća. Ovdje nisi zato da nam služiš. Možeš se opustiti, OK?" "OK", rekla je ona, ustala i nastavila čistiti. Ona naprosto više nije znala drugačije. Jednog dana ju je zatekao navečer pred TV-om kakouz šalicu čaja slaže puzzle. Nasmiješila mu se, a on je pomislio: napredak. Napunila je 80. Počela koristiti štap. Davao joj je 200 dolara tjedno da si šalje kome želi na Filipine. A ona je vječno slušala kazete s filipinskim narodnim pjesmama, i dalje kuhala, sadila svoje cvijeće u vrtu. Jednog ju je dana zatekao kako zuri u fotografiju koju joj je poslao netko s Filipina. "Želiš li kući Lola?" "Da", odgovorila je. Imala je 83 godine i platio joj put. Nakon mjesec danas došao je za njom, da vidi želi li nazad. Rekla je da ništa nije isto. Da su svi koje je poznavala mrtvi. Osim tek rijetkih prijatelja iz djetinjstva. Samo što su joj oni sad poput stranaca. Rekla je da je mislila da želi tu provesti svoje posljednje godine, ali da nije spremna. "Želiš nazad u svoj vrt?" "Da, idemo kući." Doživjela je 86 godina i, nakon što je umrla, Alex je njen pepeo osobno odnio u selo njenog djetinjstva na Filipinima i predao ga njenoj nećakinji koju je pronašao.
20.05.2017 14:33    Novosti   Zagreb: Prosvjed 'Hod za život' ispraćen protuprosvjedom feministica Okupljanje "Hod za život, obitelj i Hrvatsku" i ove je godine, po drugi put, privuklo više tisuća sudionika koji su se nakon šetnje kroz centralnu zagrebačku ulicu Ilicu sa glavnim transparentom „Hod za temeljno ljudsko pravo – život“ okupili na Trgu bana Jelačića.