Tag: stranke

14.09.2020 08:59    Politika   Stranke dužne državi platiti 200 000 maraka kazni Političke stranke imaju obvezu da SIP-u dostavljaju svoje financijske izvještaje, a komisija je nadležna za provođenje Zakona o financiranju stranka
22.05.2020 19:42    Novosti   Alemka Markotić: Nikad nisam bila u partiji, a protiv političkog angažmana nemam ništa Navela je kako su u tijeku serološka testiranja. Istaknula je kako niti jedna zemlja nije uspjela postići visok postotak zaštite u populaciji.
14.05.2020 14:03    Politika   SIP kaznio 32 političke stranke, Hrvatski savez HKDU-Hrast kažnjen sa čak 19 500 KM Najveću kaznu dobio NDP, čak 87 000 maraka
30.09.2019 07:47    Novosti   SIP BiH izbrisao 162 političke stranke, a još ih ima 148 Prema mišljenju stručnjaka, motiv za osnivanje stranaka koje ne sudjeluju na izborima je materijalni interes, kao i trgovina mjestima u biračkim odborima
12.08.2019 12:15    Politika   ​Na proljeće ujedinjenje DF-a, SPD-a, SD-a i GS-a? Iako osnivači Socijaldemokratske stranke Enver Bijedić i Edin Delić poručuju da će čuvati pečat u Tuzli, u sarajevskim ljevičarskim krugovima okupljenim oko Zlatka Lagumdžije vjeruju da bi na proljeće ipak moglo doći do stapanja DF-a, SPD-a SD-a i GS-a i da će zajedno nastupiti na lokalnim izborima.
19.05.2019 08:24    Politika   Skup nacionalističkih stranaka u Milanu: ''Dosta islama!'' Ovdje nema ekstremista, nema rasista ni fašista. Ekstremisti su oni koji su 20 godina vladali Europom u ime siromaštva i nesigurnosti"
12.04.2019 20:40    Politika   Političkim strankama isplaćeno 18,6 milijuna KM Od planiranih 19,6 milijuna KM u 2018. godini, političkim strankama je isplaćeno 18,6 milijuna KM, ili oko 95 posto, pišu Nezavisne novine.
16.03.2019 21:14    Politika   ​Stranke u BiH za 13 godina iz proračuna dobile više od 260 milijuna KM Najviše sredstava za financiranje stranaka izdvajaju entiteti, Federacija BiH za te namjene izdvojila je čak 3.799.999 KM, a Republika Srpska 3.180.000 KM Ukidanjem financiranja političkih stranaka iz proračuna grada Zenice i tri općine u Federaciji BiH – Visokom, Donjem Vakufu i Ključu, osigurana je ušteda od 64.626,69 KM, koliko je prema posljednjim podacima Središnjeg izbornog povjerenstva BiH u 2017. godini izdvojeno za stranke u gradskom i općinskim proračunima tih lokalnih zajednica.
05.10.2018 19:17    Politika   ​Pogledajte ideološki kompas za BiH: Evo tko je najkonzervativnija, a tko najliberalnija stranka Ideološki kompas je projekt Liberalnog foruma koji za cilj ima određivanje pozicija političkih stranaka u BiH na dvodimenzionalnoj političkoj osi.
26.09.2018 12:37    Kolumne   ​Veselin Gatalo: Sidartino pravilo Ako se sjećate, jedino što je Sidarta (Hesseov) znao je bilo – čekati. Ja dok čekam da prođu izbori, tek razmišljam. Što ne bih? Izišao ili ne izišao na njih, razmišljam o tome kako će koji od kandidata izgurati izbore.
24.09.2018 17:25    Politika   ​Deset stranaka potrošilo 790 tisuća KM na oglašavanje u medijima Političke stranke u Bosni i Hercegovini su tijekom prvih 15 dana kampanje za opće izbore potrošile više od 790.000 KM na plaćeno oglašavanje u elektronskim i tiskanim medijima, pokazao je monitoring koji provodi Transparency International u Bosni i Hercegovini (TIBiH).
24.08.2018 15:38    Politika   Više od dvije trećine Hrvata ponovno bi izabralo Čovića u Predsjedništvo BiH U danima ljeta političke stranke većim su dijelom bile politički aktivne, piše Večernji list BiH. Više od njih pozornost javnosti privlačili su izabrani politički dužnosnici koji su svoje političke aktivnosti nastavili obilježavanjem važnih godišnjica. Izborni stožeri nalaze se u organizacijskoj fazi kampanje i bruse političke programe, poruke, dizajn, medijske nastupe i dr. Federacija Situacija s javnim mnijenjem Hrvata u BiH, čini nam se, lagano se zahuktava. Smanjuje se broj onih koji ne žele ili ne znaju za koga će glasovati na općim izborima u listopadu. Najnovija istraživanja pokazala su određen utjecaj političkih aktivnosti i medijskog praćenja, no tek politička kampanja treba dati rezultate. Ti rezultati trebaju se ogledati u smanjivanju apstinencije i zauzimanju pozicija i preferencija prema strankama i kandidatima. Analitičari u BiH, pa tako i hrvatski u BiH, slažu se da su ovo presudno važni izbori za oblikovanje budućnosti ove zemlje. Stoga je važno smanjiti broj onih koji ne žele izići na izbore, a za one neodlučne stranke i kandidati se moraju natjecati. U duhu potrage za potporom, Centar za politološka istraživanja Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru nastavio je s istraživanjem javnog mišljenja ispitanika hrvatske nacionalnosti o preferencijama stranaka i kandidata uoči predstojećih općih izbora u listopadu. U razdoblju od 16. do 20. kolovoza provedeno je istraživanje javnog mišljenja na uzorku od 1000 ispitanika (osobe starije od 18 godina). S obzirom na stupanj strukturiranosti, pitanja koja su korištena su dihotomna i pitanja s višestrukim odgovorom. Istraživanje je provedeno na teritoriju FBiH na području šest županija (Hercegovačko-neretvanska, Srednjobosanska, Zapadnohercegovačka, Herceg-bosanska, Zeničko-dobojska i Posavska) telefonskim ispitivanjem. Sudjelovanje u istraživanjima odbilo je 13% pozvanih ispitanika. U strukturi ispitanika 52,5% bilo je muškaraca i 47,5% posto žena. Od ukupnog broja 2,7% ispitanika nije se izjasnilo kojoj nacionalnosti pripada. Na pitanje “Namjeravate li izići na opće izbore 7. listopada ove godine?” 57,1% ispitanika je odgovorilo da namjerava, 19,1% da neće i njih 23,8% da ne zna hoće li izići na izbore. U usporedbi s ispitivanjem iz srpnja ove godine, za 2,4 veći je postotak ispitanika koji su se izjasnili kako će izići na izbore (57,1% u usporedbi s 54,7% iz srpnja). Trenutačno stanje birača HDZ BiH uživa najveće povjerenje hrvatskih birača s 59,8% potpore. Slijedi HDZ 1990. s 8,9%, dok druge stranke imaju manje povjerenja ispitanika. U usporedbi s istraživanjem iz srpnja, potpora HDZ-u je rasla za 1,6%, HDZ 1990. je dobio 0,4% više, HRS je dobio 0,4% manje, SDP je ostao na istoj razini, dok je HSS dobio 0,1% više potpore. Za hrvatskog člana Predsjedništva BiH uvjerljivo vodi Dragan Čović, aktualni član Predsjedništva BiH, koji ima povjerenje 67,4% birača hrvatske nacionalnosti, što je rast od 2,3% u odnosu na mjesec ranije. Na 2. mjestu je kandidatkinja HDZ-a 1990. Diana Zelenika s 9,2% naklonjenosti birača (povećanje od 0,2%). Na 3. mjestu je Željko Komšić s 1,2% (pad potpore od 0,3%). Boriša Falatar, kandidat Naše stranke, pretekao je kandidata Jerka Ivankovića Lijanovića i sada je s 0,5% potpore na 4. mjestu po povjerenju hrvatskih birača. Centar za politološka istraživanja Filozofskog fakulteta najavio je i nova istraživanja o preferencijama stranaka i kandidata, kao i ona o ključnim društvenim problemima s naglaskom na stajališta Hrvata u BiH.
10.07.2018 09:58    Politika   Iskusna i poznata imena predvode liste vodećih bh. političkih stranaka Iako je to i prethodnih izbornih godina bio slučaj, vodeće političke stranke u BiH čekale su zadnji dan kako bi podnijele kandidacijske liste za listopadske izbore. Predstavnici stranaka smjenjivali su se jučer u sjedištu Središnjeg izbornog povjerenstva BiH u Sarajevu kako bi predali svoje liste za državnu, entitetsku i županijsku razinu vlasti, piše Večernji list BiH. Europski put i NATO Čini se kako nema većih iznenađenja, bar kada su u pitanju nositelji listi, jer je uglavnom riječ o poznatim stranačkim kadrovima. Liste kandidata HDZ-a BiH i koalicije stranaka Hrvatskog narodnog sabora predao je dopredsjednik HDZ-a i predsjednik FBiH Marinko Čavara. "Na listama se nalazi ukupno 430 kandidata koje predvodi predsjednik stranke Dragan Čović, koji je kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Vjerujemo u pobjedu, što i pokazuju naši rezultati na terenu. Nakon toga, nastavljamo s našim aktivnostima uređenja ove države u smislu približavanju europskim i NATO integracijama", izjavio je Čavara koji je i sam nositelj liste za federalni Parlament iz svoje izborne jedinice. Dodao je kako liste predvode oni ljudi koji su već pokazali narodu kako znaju predstavljati HDZ BiH i HNS, ali da je na listama i veliki broj mladih ljudi i žena koji su do sada pokazali kako mogu graditi solidnu političku karijeru. Na listama HDZ-a 1990. također ne bi trebalo biti iznenađena, a predsjednik stranke Ilija Cvitanović posebno ističe kandidaturu Diane Zelenike kao jedine žene u utrci za Predsjedništvo BiH. SDA se također odlučio za poznata imena na čelu kandidacijskih listi. Glavni tajnik SDA Halid Genjac, koji je i predao liste u SIP, kazao je kako se na zasebnim listama SDA nalaze ukupno 462 kandidata, a na svim listama, uključujući one iz RS-a, gdje nastupaju u koaliciji, ukupno je 555 kandidata SDA. Od toga su 232 žene, a na samostalnim listama SDA je 191 žena, odnosno 42 posto. Istodobno, na listama je više od 30 posto mladih, više od 30 posto imena koja se prvi put pojavljuju na listama. Zanimljivo je kako čelnika stranke Bakira Izetbegovića nema među nositeljima listi, a pretpostavlja se da će on biti posredno biran u državni Dom naroda. Velik broj kandidata Član Predsjedništva SBB-a Damir Arnaut predao je liste kandidata te stranke za sve razine vlasti. Podsjetio je kako je na Konvenciji SBB-a prije nekoliko dana za kandidata SBB-a za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH izabran predsjednik te stranke Fahrudin Radončić, a da je za dopredsjednika RS-a kandidiran član Predsjedništva SBB-a Admir Čavka. Neslužbeno se, ipak, doznaje kako bi vrlo visoko na listama SBB-a mogli biti i neki kandidati koji do sada nisu bili politički aktivni. Među rijetkim koalicijama sarajevskih stranaka na ovim izborima je ona Demokratske fronte i Građanskog saveza, a njihove liste s oko 500 kandidata ukupno predao je dopredsjednik DF-a Đenan Đonlagić. "Naš generalni politički cilj je već poznat, a to je da ulazimo u političku borbu i političku bitku gdje nećemo dopustiti da dvojac Milorad Dodik i Dragan Čović zajedno zasjedne u Predsjedništvo BiH", kazao je Đonlagić, odbijajući navesti imena nositelja listi. Na listama SDP-a nema većih iznenađenja jer su vodeća mjesta zauzeli članovi užeg rukovodstva stranke. Zanimljivo je da je jedan od nekadašnjih simbola SDP-a, bivši tuzlanski gradonačelnik Selim Bešlagić, na ovim izborima nositelj jedne od listi Naše stranke. Skoro nikakvih iznenađenja nema kada je riječ o nositeljima kandidacijskih listi srpskih stranaka na kojima su iskusni parlamentarci, poput Nikole Špirića i Nebojše Radmanovića (SNSD) ili Dragana Mektića i Mirka Šarovića (SDS).
23.05.2018 21:13    Politika   Za izbore u dijaspori moguće osigurati 15.000 glasova prognanih Hrvata Hrvatske političke stranke istodobno su započele raditi na dvije fronte organizirajući se za predstojeće izbore kroz koalicijske saveze te, s druge strane, u suradnji sa stranačkim organizacijama izvan zemlje pokušavaju privući što veći broj birača kako bi glasovali dopisno, piše Večernji list BiH. Dvije koalicijske liste očigledno će predvoditi dva HDZ-a, dok su neovisno od svih drugih nastup na svim razinama nagovijestili iz Hrvatske republikanske stranke. No, i to pitanje nije do kraja riješeno ni unutar samog Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH o tome hoće li doći do preslagivanja u potpori oko člana Predsjedništva te zajedničkog okupljanja za državnu ili listu u Republici Srpskoj, jer nije zapravo jasno za koju će se razinu pojedine stranke uopće prijaviti. Započinje kampanja I dok HDZ BiH okuplja devet stranaka, HDZ 1990. planira zajedno s još šest stranaka biti u savezu za opće izbore. Najlošija je, praktički, odluka posvađanih hrvatskih političkih prvaka da na izborima u Republici Srpskoj idu odvojeno. Oni bi, zajedno nastupajući, imali izglede dobiti najmanje dva mandata u Narodnoj skupštini što je, međutim, sada malo vjerojatno. Velike nade kandidati za potpredsjednika RS-a, a taj recept bi se mogao uspješno primijeniti i za izbor hrvatskog člana bh. Predsjedništva, polažu u dopisne glasove. No, da bi mogli glasovati, oni koji žive izvan BiH moraju se registrirati i prijave poslati do 24. srpnja. U dogovoru s HDZ-om Hrvatske, HDZ BiH je ranije dogovorio da će se organizirati kampanja za mobiliziranje birača, Hrvata podrijetlom iz BiH. Posebno je to važno u Dubrovačko-neretvanskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Šibensko-kninskoj te županijama u Posavini i Slavoniji gdje živi najveći broj Hrvata koji su prognani u ratu. I dok su ti glasovi redovito do sada presuđivali u izboru hrvatskih predstavnika u RS-u, procjenjuje se da bi se na taj način moglo osigurati 15.000 birača za potporu kandidatu iz reda Hrvata za člana bh. Predsjedništva. Prvi korak Inače, još su samo dva dana ostala do krajnjeg roka političkim strankama i neovisnim kandidatima za podnošenje prijava za ovjeru za sudjelovanjem na izborima koji su predviđeni 7. listopada ove godine. Time, praktički, započinje prvi korak u izbornoj godini koja će vjerojatno biti jedna od najizazovnijih od rata. Kako je za Večernjak potvrdila glasnogovornica Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) Maksida Pirić, politički subjekti su pokazali veliko zanimanje za predstojeće izbore, no tek je mali broj dostavio potrebnu dokumentaciju, ali i ispunio uvjete, poput prikupljenih potpisa potpore građana. Do sada su dokumentaciju preuzela 124 subjekata, od čega je 40 neovisnih kandidata, a 84 političke stranke. Samo jedna stranka, i to Uspješna Srpska, dostavila potrebnu dokumentaciju i čeka na ovjeru SIP-a. Do 9. lipnja SIP će potvrditi koje će stranke moći u utrku, nakon čega slijedi podnošenje prijava za ovjeru koalicija i listi neovisnih kandidata. SIP-u se do 9. srpnja trebaju dostaviti kandidacijske liste, a redoslijed političkih stranaka znat će se 12. srpnja nakon ždrijebanja u SIP-u. Iako je izborna kampanja odavno u tijeku, plaćena kampanja kreće od 7. rujna i traje mjesec dana.
05.05.2018 14:56    Politika   Čolak: Bošnjačke stranke traže krivce, a ne rješenja Bošnjačke stranke ne traže rješenja, nego traže krivce, rekao je danas za Dnevnik.ba Bariša Čolak, voditelj Odjela za ustavno-pravna pitanja Glavnog vijeća HNS-a BiH i dopredsjedatelj državnoga Doma naroda. Komentirajući neuspjeh jučerašnjih međustranačkih pregovora o provedbi presude Ustavnoga suda BiH u predmetu Ljubić, Čolak je izjavio bošnjačke stranke cijelu stvar dovode do apsurda te da država BiH ulazi u novu krizu. „U odnosu na jučer, danas nismo ništa pametniji. Jednostavno, ukoliko nema dobre volje jako je teško naći rješenje. Nažalost, dobre političke volje za rješavanjem problema još uvijek nema“, rekao je Čolak. Jučer je u Sarajevu, podsjećamo, održan petosatni sastanak stranačkih čelnika na kojem je razgovarano o izmjenama Izbornoga zakona BiH u skladu s presudom Ustavnoga suda BiH u predmetu Ljubić. Sastanak nije donio nikakve rezultate, osim da je usuglašeno da se zatraži pomoć Venecijanske komisije kako bi se utvrdilo koji je od ponuđenih prijedloga sukladan Ustavu BiH. Venecijanska komisija je savjetodavno tijelo vijeća Europe i njene odluke nisu obvezujuće, no njena mišljenja su bila djelomično i podloga Ustavnom sudu za donošenje odluke u predmetu „Ljubić“. Tom presudom Ustavni sud BiH je utvrdio kako je federalni Dom naroda upravo to što mu i ime kaže – dom parlamenta u kojem se zastupaju interesi konstitutivnih naroda, a ne teritorija. Bošnjačke stranke odbijaju takvo tumačenje jer preko „svojih“ Hrvata u Domu naroda žele u potpunosti hrvatsko političko biće izbaciti iz političkog života naše zemlje. K tomu, cilj im je i da se razgovara samo o načinu izbora izaslanika u domove naroda, a da se pri izboru članova Predsjedništva BiH ostavi mogućnost da se bošnjačkim glasovima izabere hrvatski član Predsjedništva BiH (fenomen Komšić). „Ni na kakav način nije rješenje u uključivanju Venecijanske komisije, savjetodavnog tijela Vijeća Europe. Naravno, ona može pružati određene usluge u smislu savjeta, ali ovdje se radi o čistoj stvari. Imamo odluku Ustavnoga suda BiH koja se treba provesti. Ne vidim što je sad tu moguće napraviti ako bošnjačke strane ne pokazuju volju da se presuda provede“, rekao je Čolak, pri tom pojasnivši na koje načine bošnjačke stranke opstruiraju provedbu presude ustavnoga suda u predmetu „Ljubić“. „Tako se još uvijek insistira na popisu iz 1991. godine; da se bira po jedan izaslanik svakog konstitutivnog naroda iz svake županijske skupštine, iako je to Ustavni sud jasno oborio; pokušava se ostaviti postojeći diskriminatorni model izbora članova Predsjedništva BiH… Sve samo da se presuda ne provede. Ako je Ustavni sud u svojoj odluci rekao da je prijedlog izmjena Izbornoga zakona BiH koji je u proceduru poslao HNS u skladu s Ustavom BiH, onda je nejasno zašto se to osporava“, izjavio je Čolak. Očito je, dodao je, kako se preko načina izbora članova Predsjedništva BiH pokušava prijeći kao da to nije bitno pitanje, a mi znamo da je i te kako bitno. „Davno su se lideri stranaka obvezali da jedan narod drugom neće birati predstavnike. Naravno, ukoliko nema promjena u tom pravcu, onda na snazi i dalje ostaju pravila koja omogući izbornu manipulaciju“, istaknuo je. Čolak je naglasio i kako je poseban problem što će se razgovori o izmjeni izbornih pravila nastaviti i nakon što se raspišu izbori. „HNS je bio stava da treba razgovarati do trenutka raspisivanja izbora, i da nakon toga ti razgovori više nemaju nikakvoga smisla. Međutim, ako mi sad kažemo da dalje nećemo razgovarati, sarajevske stranke će to jedva dočekati. Te stranke ne traže rješenja, nego traže krivce“, precizirao je dopredsjedatelj Doma naroda BiH. „Mi smo bili spremni jučer ostati na sastanku sve dok se ne pronađe rješenje, pa makar to trajalo danima. Ali očigledno je da još uvijek nema interesa ni volje da se ta pitanja riješe. Ne vjerujem ni da će je biti. SIP će sljedeći tjedan raspisati izbore i mi više ne znamo kako popuniti domove naroda i kako provesti izborne rezultate. To je ogroman problem za državu BiH. Imamo izjave u javnosti kako predstavnici bošnjačkih stranaka tvrde da se izborna pravila mogu mijenjati čak do listopada. Stvari se dovode do apsurda. Ovo nije dobro za BiH“, rekao je Čolak. Inače, čelnici bošnjačkih stranaka su optužili Hrvate za neuspjeh jučerašnjeg sastanka, dok su Cormack i Wigemark kazali da je učinjen pozitivan korak u provedbi presude Ustavnoga suda BiH u predmetu „Ljubić“. Središnje izborno povjerenstvo će 8. svibnja raspisati izbore, a pravila u civiliziranom demokratskom svijetu nalažu da se izborno zakonodavstvo ne mijenja u izbornoj godini, a posebno ne nakon što su izbori već raspisani. Ukoliko se ne provede spomenuta presuda Ustavnoga suda, nakon izbora neće biti moguće formirati federalni i državni dom naroda, niti će se moći izabrati izvršna vlast na razini Federacije i države. Srž problema je u činjenici da bošnjačke stranke ne žele uvažiti presudu Ustavnoga suda budući da ona nalaže da se princip legitimnog predstavljanja mora poštivati, nego umjesto toga žele BIH pretvoriti u unitarnu/građansku državu kojom upravlja onaj narod kojega je demografski najviše.
29.03.2018 11:21    Politika   ​Počeo sastanak o rješavanju problema lokalnih izbora u Mostaru Predstavnici mostarskih gradskih odbora devet parlamentarnih stranaka u četvrtak ponovno raspravljaju o rješavanju problema održavanja lokalnih izbora u tom gradu.
28.03.2018 18:01    Politika   ​Hrvatske i bošnjačke stranke zajedno na izborima u Republici Srpskoj Predstavnici deset hrvatskih i bošnjačkih stranaka iz Republike Srpske dogovorili su u srijedu u Srebrenici zajednički nastup na jesenskim općim izborima kako bi povećali broj izabranih zastupnika u Narodnoj skupštini Republike Srpske te tako pomogli hrvatskim i srpskim povratnicima u tom entitetu.
24.03.2018 16:48    Politika   Predizborna kampanja potpuno zaustavlja put prema EU Bosna i Hercegovina je potpuno utonula u predizbornu kampanju. Iako je do planiranoga održavanja izbora ostalo više od šest mjeseci, a nitko ne zna po kojem zakonu će se provoditi njihovi rezultati, sve političke aktivnosti u zemlji podređene su izborima, piše Večernji list BiH.
21.03.2018 11:15    Politika   Većina stranaka HNS-a BiH želi zajedno na opće izbore, HDZ 1990 ići će samostalno Na sjednici čelništva Hrvatskog narodnog sabora (HNS) Bosne i Hercegovine održanoj u Vitezu većina članica tog političkoga saveza koji okuplja najveće hrvatske političke stranke postigla je dogovor o zajedničkom nastupu na predstojećim općim izborima u ovoj zemlji. Čović, Komšić... O tome će se nastaviti razgovori hrvatskih stranaka i na sastanku čelništva HNS-a koji će se održati sredinom travnja ove godine, nekih 20 dana prije službeno očekivanog raspisivanja općih izbora. Kako se doznaje, spremnost na zajedničku suradnju na najvišoj razini te na entitetskim razinama iskazali su u svojim raspravama predstavnici HDZ-a BiH, Hrvatska stranka prava BiH, Hrvatska seljačka stranka Stjepan Radić, HSP dr. Ante Starčević, Hrvatska kršćanska demokratska unija BiH, Hrvatska demokratska unija te još nekoliko stranaka. No, na sjednici u Vitezu nije bilo predstavnika najveće hrvatske oporbene stranke HDZ-a 1990. koja je prosvjedovala zbog interpretacije priopćenja sa sastanka. HDZ 1990. će na ove izbore izaći u zajedništvu s narodom porušene, protjerane i napaćene Posavine, u zajedništvu s narodom ponosne središnje Bosne, u zajedništvu s narodom prkosne Hercegovine i u zajedništvu s građanima svakog pedlja Bosne i Hercegovine, kojima je dosta laži i obmana. HDZ 1990. će na ove izbore izaći i u zajedništvu s onim strankama i pojedincima koji su spremni konačno kazati dosta politici HDZ-a BiH, kazati dosta politici i nositeljima politike koja je tijekom više od dva desetljeća svoga djelovanja sa stoljetnih ognjišta potjerala i “trbuhom za kruhom” u svijet otjerala više Hrvata nego sve ratne strahote devedesetih godina. HDZ 1990. će se kroz takav nastup na izborima boriti da se svakom čovjeku vrate dostojanstvo i vjera u bolje sutra - istaknuo je predsjednik HDZ-a 1990. Ilija Cvitanović. Nije još poznat stav ove stranke kako će se postaviti o izboru člana Predsjedništva BiH, kao i hoće li imati svoga kandidata. Iako još nisu objavljene kandidature, pretpostavlja se kako će u utrku za još jedan mandat krenuti aktualni hrvatski član Predsjedništva Dragan Čović, a ranije je svoje ambicije pokazivala mostarska liječnica Dijana Zelenika koja je članica vodstva HDZ-a 1990. Još ranije kandidaturu je istaknuo Željko Komšić iz Demokratske fronte, koji, unatoč lošem vlastitom i rejtingu stranke, ipak može s bošnjačkim glasovima nadglasati Hrvate. S posljednjeg sastanka u Vitezu doznaje se i kako će više manjih stranaka ipak samostalno nastupati u nekim sredinama, prije svega, hercegovačkim županijama u kojima nije upitna pozicija Hrvata. Tri bloka Ponajprije se to odnosi na republikance, ali i HSS, Hrast, HSP dr. Ante Starčević, Hrvatsku listu za Livno. Trenutačni odnosi ne ohrabruju kad je u pitanju prostor RS-a jer bi hrvatske stranke tamo mogle nastupiti u najmanje tri politička bloka, što bi vjerojatno rezultiralo identičnom situacijom kakva sad vlada gdje ni jedna hrvatska stranka nema zastupnika u Narodnoj skupštini. Umjesto s drugim hrvatskim strankama, tako su se iz Hrvatske stranke Krešimira Zubaka dogovorili ići na izbore u SDP-ovu Proeuropskom bloku, dok pak HDZ 1990., Hrvatski blok BiH, HSP i Posavska stranka planiraju biti u savezu SDA “Zajedno za BiH”. HDZ BiH još uvijek se nije opredijelio, ali je nagovijestio mogućnost na izbore ići zajedno s Proeuropskim blokom koji čine bivši članovi SDA i SBB-a, navodi Večernji list.
13.03.2018 17:33    Novosti   Neslavan rekord: U BiH postoji 150 političkih stranki, lakše ih osnovati nego firmu Bosna i Hercegovina u prethodnih nekoliko godina upisala je još jedan neslavan rekord, a ovoga puta riječ je o broju registriranih političkih stranaka kojih, prema približnim podacima Središnjega izbornoga povjerenstva BiH, u našoj državi postoji 150. U praktičnom smislu gledano, to znači da na svakih 23.500 stanovnika u BiH dođe jedna politička stranka. "Točan broj političkih stranki i ne znamo, jer se one prijavljuju kod nadležnih pravosudnih organa, a ne u SIP-u. Ipak, naše procjene govore da ih postoji oko 150, ali točan broj znat ćemo do 31. ožujka 2018. godine, do kada je rok da sve stranke registrirane u 2017. godini i ranije predaju financijske izvještaje. Ipak, ni tada nećemo moći znati koliko je stranaka registrirano ove godine, nego ćemo to znati tek ako se registriraju na izborima, odnosno sljedeće godine kada predaju financijske izvještaje", istaknula je za Radiosarajevo.ba glasnogovornica SIP-a BiH Maksida Pirić. Lakše osnovati stranku nego firmu Kako je ranije pojašnjavano, u BiH je lakše osnovati političku stranku nego, na primjer, firmu ili nevladinu organizaciju, te ne čudi da se od jednostranačkoga sustava došlo do gotovo 150 stranaka. Taj broj vjerojatno je još i veći jer svakodnevno vidimo nove stranke koje se registriraju, a posljednja od njih jeste stranka premijera Županije Sarajevo Elmedina Konakovića, koji je nedavno napustio Stranku demokratske akcije (SDA) i osnovao stranku Narod i pravda. "Mislim da je prva greška nizak izborni prag, koji bi s tri trebalo povećati na pet posto, čime bi se pročistio veliki broj političkih stranki. Ovako veliki broj stranki ne doprinosi demokratizaciji već je, naprotiv, otežava. Ljudi kada se suoče s tako velikim brojem stranki, onda se smanjuje njihova volja uopće da sudjeluju u izborima, a i otežava im izbor. To samo nije vezano za izbore, nego za sve ono što je u vezi s politikom", pojasnila je politička analitičarka Ivana Marić. Ona je, ipak, dodala kako je to samo jedan od problema kada je riječ o prevelikom broju političkih stranki u BiH, te da tako veliki broj ne doprinosi poboljšanju demokratskih procesa nego osobnim interesima pojedinaca. Također, još jedan važan element jesu prijevare na izborima, odnosno zloupotreba izbornoga procesa, gdje se prijavom stranaka dobivaju mjesta u biračkim odborima i mjesta promatrača koja onda male stranke prodaju većim. Znači, u tome su vidjeli mogućnost zarade, a ne pružanje bilo kakve kvalitete građanima i biračima, odnosno bogaćenje ponude. Mislim da bi se riješio veliki broj toga kada bismo riješili problem izbornoga praga, koji je potrebno povećati barem na pet posto, zaključila je Marić. Za registriranje stranke potrebno od 50 do 500 potpisa Inače, da bi netko registrirao stranku, u Federaciji Bosne i Hercegovine potrebno je da ispoštuje sve odredbe zakona iz 1989. godine, odnosno da skupi 50 potpisa za registriranje partije, dok je u entitetu Republika Srpska nedavno donesen novi zakon koji zahtijeva 500 potpisa. Ipak, to ni u jednom entitetu ne sprječava sve građane BiH željne uključivanja u politiku, koja je postala najunosniji biznis, da registriraju svoje stranke. Tako, recimo, samo Banja Luka, koja ima oko 200.000 stanovnika, posjeduje i 28 političkih stranki, odnosno jednu partiju na 4.238 osoba. BiH je jedna od vodećih država po broju političkih stranaka i političkih subjekata koji sudjeluju na izborima po glavi stanovnika. Na Lokalnim izborima 2016. godine smo imali preko 450 registriranih političkih subjekata za sudjelovanje na izborima, tj. na svakih 8.000 stanovnika imali smo jednog registriranoga političkoga subjekta. Prvi razlog je veliki izborni plijen i moć koja je u BiH izmještena iz sustava u ruke stranaka i lidera tih stranaka. Brojevima, taj izborni plijen iznosi preko 13 milijardi KM javnoga novca na godišnjoj razini, oko 4.000 pozicija u vlasti koje se biraju izravno, što na lokalnim što na općim izborima, te preko 200.000 pozicija u javnom sektoru koje su većim dijelom stranačke ili predmet korupcije i nepotizma čiji su generator vlasti u BiH, istaknuo je Dario Jovanović, direktor Koalicije “Pod lupom”, koja se bavi promatranjem i unaprjeđenjem izbornoga procesa u BiH. Također, i on se slaže da je jedan od razloga manipulacija izbornim procesom i izborne prijevare, te da pojedine političke partije prodaju mjesta u biračkim odborima za 50 KM na dan, po osobi, što opet financiraju građani BiH, navodi Radiosarajevo.ba. Treći razlog je nepostojanje jedinstvenih kriterija registracije i jedinstvenoga registra političkih stranaka. Imamo različite zakone, uvjete i kriterije registracije stranaka u BiH u entitetima i Distriktu. Ne postoji ni registar političkih stranaka, tako da mi do izbora zapravo niti ne znamo stvaran broj političkih stranaka koje su aktivne u BiH niti se one neaktivne pravodobno gase. Dodatno, a što uvelike doprinosi velikom broju političkih stranaka u BiH, mi imamo fragmentaciju, a ne polarizaciju političkih stranaka u BiH. Tako da se svakodnevno osnivaju nove stranke iz već postojećih stranaka, iako među njima ideološki postoje male razlike i zastupaju sličnu ili istu politiku, a što nije nužno dobro jer kvantiteta ne znači kvalitetu, dodao je Jovanović. Sveukupno gledano, sigurno je da nas očekuje jedna veoma zanimljiva predizborna borba, odnosno izborna godina, u kojoj ćemo gledati nadmetanje ogromnoga broja političkih stranaka i kandidata, te nezavisnih subjekata, zbog čega bi ovogodišnji Opći izbori mogli biti rekordni.
13.03.2018 16:14    Politika   Pregovori stranaka o pitanju Mostara: Dogovoreno da se nastave dogovarati Druga epizoda pregovora parlamentarnih stranaka o provedbi presude Ustavnog suda BiH iz 2010. godine, koja se odnosi na Statut Grada Mostara i održavanje lokalnih izbora, održana je danas u zgradi Vijećnice.
28.01.2018 21:00    Novosti   ​Bošnjačke stranke traže pet godina zatvora ako se slavi Herceg Bosna, HVO... Nedavno se u proceduri federalnog Parlamenta našao amandman na izmjene Kaznenog zakona Federacije BiH, koji je očito motiviran presudom protiv šestorice nekadašnjih dužnosnika Hrvatske republike Herceg Bosne prema kojemu bi se, po svemu sudeći, obilježavanje i potpora Herceg Bosni, Hrvatskome vijeću obrane ... smatrala kaznenim djelom, piše Večernji list BiH.
06.12.2017 17:13    Politika   Kazne za 18 stranaka: Najviše ''zaplatili'' SNSD, SDA i SBB Na osnovu Izvještaja o izvršenoj reviziji financijskih izvještaja političkih stranaka za 2015. godinu, Centralna izborna komisija BiH danas je zbog kršenja pojedinih odredbi Zakona o financiranju političkih stranaka novčano kaznila 18 političkih stranaka, dok je za pet političkih stranaka izrekla administrativnu mjeru zabrane kandidiranja na sljedećim izborima.
11.11.2017 17:42    Politika   ​U BiH osnovano desetak novih stranaka, sve što vam je potrebno je 300 KM i najviše 500 potpisa Opći izbori u Bosni i Hercegovini bit će raspisani u svibnju 2018. godine, a održat će se u jesen iste godine. Ako želite sudjelovati na izborima, a već niste član neke od više od 150 postojećih političkih stranaka, evo što je, osim volje i političkih ambicija, potrebno da osnujete svoju političku stranku.
06.11.2017 11:00    Politika   ​Čavara: Moramo tražiti rješenja za postojeće stanje Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara u intervjuu za današnje Oslobođenje najavio je da će sazvati sastanak predstavnika izvršne i zakonodavne vlasti kako bi se harmonizirali zakoni koji nekad dobiju na Vladi FBiH jednoglasnu potporu, a onda u Federalnom parlamentu zastanu.
06.10.2017 08:20    Politika   ​Daul: Najveći problem u BiH je odlazak mladih ljudi i ja ih razumijem Politički lideri u BiH stvorili su veliki jaz između njih i građana, i to je nedopustivo, poručio je predsjednik Europske pučke stranke Joseph Daul, nakon razgovora s članovima Predsjedništva BiH. Daul je rekao da BiH nije ostvarila napredak na uspostavi neovisnog pravosuđa i borbi protiv korupcije, premda su prije četiri godine bh. političari obećali to učiniti.
03.07.2017 16:31    Politika   Skupština HBŽ rasporedila 200.000 maraka političkim strankama Skupština Hercegbosanske županije (HBŽ), na svojoj redovitoj sjednici održanoj u Tomislavgradu, usvojila je odluku o raspodjeli financijskih sredstava političkim strankama iz županijskog proračuna za 2017. godinu.
20.05.2017 17:42    Novosti   Političke stranke u BiH od građana uzele 18 milijuna KM Političke stranke u Bosni i Hercegovini prošle godine su dobile 18 miljuna maraka bespovratnih budžetskih sredstava općtina, županija, entiteta i država, piše N1.
18.05.2017 16:44    Politika   Objavljeno koliko novca bh. stranke primaju iz državnog proračuna Najveći dio svojih proračuna političke stranke u Bosni i Hercegovini uglavnom pune državnim proračunskim sredstvima.
13.02.2017 18:24    Novosti   'Trojica mladića iz Zenice su samo imali nezgodu, a mi smo ih ubili' Mladići Amar Kozlić, Harun Delim i Almen Begović, svi iz Zenice, u subotu navečer posjetili su diskoteku Label u Vitezu nakon čega im se izgubio svaki trag. U ponedjeljak je, pak, u rijeci Lašvi pronađen automobil kojim su se vozili. U autu su bila dva tijela, za trećim se još uvijek traga.