Tag: srbija

19.08.2018 12:04    Novosti   Navijači Hajduka pušteni iz zatvora u Srbiji Iz zatvora u Padinskoj skeli (Srbija) u subotu je pušteno 13 pripadnika navijačke grupe “Torcida” iz Splita, pošto su odslužili kaznu od 15 dana zatvora zbog divljanja na benzinskoj crpki u Vrčinu početkom kolovoza, prilikom putovanja na utakmicu splitskog Hajduka u Bugarsku. Oni su odmah deportirani za Hrvatsku jer im je presudom Prekršajnog suda izrečena i mjera udaljenja stranaca s teritorija Republike Srbije od godinu dana, saznaje Tanjug. Ovi hrvatski navijači su odmah po izricanju presude Prekršajnog suda bili upućeni na izdržavanje kazne u zatvor u Padinskoj skeli, jer žalbe nisu odlagale izvršenje presude. Osuđeni su u skraćenom postupku za prekršaj iz Zakona o javnom redu i miru “nepristojno, drsko i bezobzirno ponašanje u grupi”. Ostalih 13 navijača iz Hrvatske koji su u ovom prekršajnom postupku bili oslobođeni, odgovarali su kazneno. Oni su se prošlog tjedna nagodili s Drugim osnovnim tužiteljstvom i priznali krivicu za tešku krađu na benzinskoj crpki u Vrčinu prošlog tjedna, za uvjetne kazne od šest mjeseci zatvora s rokom provjere od dvije godine i protjerivanje iz Srbije od dvije godine. Odmah potom, oni su protjerani iz zemlje, dio njih 8. kolovoza, a drugi dio dan kasnije. Navijači iz Hrvatske uhićeni su 3. kolovoza prilikom povratka iz Bugarske, jer su dva dana prije toga “napravili kaos na benzinskoj crpki, pisanjem ustaških grafita, krađom namirnica iz trgovine i nepristojnim i bezobzirnim ponašanjem”, prenose Nezavisne novine.
18.08.2018 08:42    Novosti   Sardinija: Grobište zaboravljenih hrvatskih vojnika Tijekom 2018. u brojnim državama svijeta obilježava se 100. obljetnica završetka Velikog rata, koji se u historiografiji naziva Prvi svjetski rat. Riječ je o najvećem ratnom sukobu vodećih europskih i svjetskih velesila do početka Drugoga svjetskog rata 1939. godine. Veliki je rat poslije svog završetka ostavio velika materijalna stradanja i do tada najveći broj ljudskih žrtava u povijesti. U ratu je sudjelovalo približno 60 milijuna vojnika, od kojih je više od 16 milijuna poginulo (oko 10 milijuna vojnika, više od 6 milijuna civila), a više od 21 milijun bilo ranjeno. Za razliku od većine država koje su bile uključene u rat, Hrvatska se nalazi gotovo na samom početku istraživanja rata i broja žrtava, a tema ratnih zarobljenika gotovo je zanemarena, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Na križnom putu U ovom radu riječ je o nekoliko tisuća hrvatskih vojnika koji su bili u sastavu austrougarske vojske, koje je srpska vojska zarobila na južnom (balkanskom) bojištu krajem 1914. i početkom 1915. godine. Te vojnike srpska je vojska ujesen 1915., nakon poraza od austrougarske i bugarske vojske, povela kao zarobljenike od Niša do albanske Valone. Na tom “križnom putu” bilo je, prema dostupnim podatcima, više od 60.000 vojnika. O točnom broju hrvatskih vojnika u tom maršu smrti teško je još uvijek govoriti. Zarobljenike je u Valoni srpska vojska izručila savezničkoj talijanskoj vojsci, koja ih je potom odvela na sardinijski otok Asinaru. Prema Sardiniji u nekoliko brodova krenulo je oko 24.000 vojnika, među kojima je bilo više od 7000 Hrvata. Prema dostupnim podatcima, na otoku je umrlo 7048 zarobljenika. Treba istaknuti da je u odiseji austrougarskih zarobljenika najveći broj njih stradao u dvomjesečnom zbjegu od Niša do Valone od bolesti, gladi i iscrpljenosti, daleko manji dio na brodovima od Valone do Asinare, te više od 7000 njih u zarobljeničkim logorima na samoj Asinari. U Prvom svjetskom ratu sukobile su se zemlje članice Antante (Velika Britanija, Francuska i Rusija) i njihovi saveznici (Italija, SAD, Srbija, Crna Gora, Rumunjska, Grčka i dr.) s jedne strane, te zemlje članice Trojnog saveza, odnosno Centralnih sila (Njemačka i Austro-Ugarska) i njihovi saveznici (Osmansko Carstvo, Bugarska) s druge strane. Rat je trajao od 28. srpnja 1914. do 11. studenog 1918. godine. Pobjedu su odnijele članice Antante. U sukobu je sudjelovalo 36 država od ukupno njih 54 u svijetu, a rat se vodio na teritoriju 14 država. Poslije atentata u Sarajevu 28. lipnja 1914., kada je Gavrilo Princip, pripadnik srpske organizacije Mlada Bosna, ubio austrougarskog prijestolonasljednika, nadvojvodu Franju Ferdinanda, koji je došao u Sarajevo nadgledati vojne vježbe austrougarske vojske, uslijedio je napad Austro-Ugarske na Kraljevinu Srbiju. Car Franjo Josip potpisao je 31. srpnja 1914. opću mobilizaciju. Za dva tjedna većina europskih država bila je u ratu. Austrougarsku vojsku činili su pripadnici različitih nacionalnosti: Nijemci, Mađari, Česi, Slovaci, Srbi, Poljaci, Ukrajinci/Rusini, Rumunji, Slovenci, Talijani i ostali. U ratu na strani Austro-Ugarske sudjelovao je velik broj Hrvata iz svih krajeva današnje Hrvatske. Ofenziva na Srbiju Veliki rat vodio se na četiri glavna bojišta: istočnom (Poljska, Galicija, Karpati), zapadnom (Belgija i Francuska), talijanskom i balkanskom. Nekoliko manjih bojišta otvoreno je u Africi, Aziji, na Pacifiku i Bliskom istoku. Bitke su se odvijale i na moru te prvi put i u zraku. Na južnom, balkanskom bojištu borbe su počele u kolovozu 1914. napadom austrougarskih snaga na Srbiju i Crnu Goru. Tada su austrougarske snage doživjele prve veće poraze u Cerskoj bitci te u studenom iste godine u Kolubarskoj bitci. Tako je srpska vojska u prosincu 1914. zarobila oko 23.000 austrougarskih vojnika, među kojima je bilo i nekoliko tisuća Hrvata. Unatoč prvim srpskim pobjedama, njemačke, austrougarske i bugarske snage krenule su u ofenzivu na Srbiju i Crnu Goru te su ih u prosincu 1915. i siječnju 1916. zauzele, zbog čega je Vlada Srbije bila prisiljena povući se na otok Krf, a srpska je vojska započela povlačenje od Niša do albanske Valone. Sa sobom je na dvomjesečni marš smrti povela zarobljene austrougarske vojnike. U maršu je sudjelovalo oko 60.000 ljudi. Dvomjesečni marš smrti od Niša do Valone pratila je oštra zima, nedostatak vode, glad i brojne epidemije. Nakon teškog putovanja na odredište je stiglo nešto više od 23.000 austrougarskih vojnika. Većina zarobljenika umrla je u maršu od raznih bolesti (kolera, malarija, tuberkuloza), a neke su ubili srpski vojnici prije dolaska u albanske luke Drač i Valonu. Dolaskom u luke, srpska je vojska prebačena na Solunsko bojište, a austrougarski zarobljenici brodovima talijanske kraljevske mornarice na daleku Asinaru. Oni su se samo nakratko ponadali da je njihov križni put završio. Među zarobljenim vojnicima bili su Mile Budak i sinjski franjevac, vojni kapelan fra Gabro Cvitanović. Oni su nam o zbjegu ostavili vrijedne zapise. Budak je svoje sjećanje pretočio u knjigu Ratno roblje. Albanski križni put zarobljenih austrougarskih časnika (I. i II. dio, 1941.–1942.; drugo izdanje Zagreb 1991.). On svoj rad završava iskrcavanjem zarobljenika na Asinaru. Za razliku od Budaka, fra Gabro više pažnje posvećuje boravku zarobljenika na Asinari. Njegov Ratni dnevnik (1914.–1918.) za tisak je priredio njegov nećak fra Karlo Jurišić 1984. godine. Samo zubi još čvrsto stoje Budak u Uvodu svoje knjige piše o strahotama koje su ih pratile od Niša do Valone: “Jeste li vidjeli kada čovjek, kostur, presvučen sivom, zemljastom kožom, koji umire i ne šapće molitvu Bogu, ne spominje sveta imena svoje drage majke, svoje vjerne žene i nejake dječice, nego samo pišti pokrhanim glasom: ‘Kruha, kruha – – Glad – –’ i pritom ceri svoje bijele zube, ono jedino, što je na njemu još čvrsto?! Jeste li ikada vidjeli čovjeka, umotana u slamu i vreće, gdje se otimlje s neznanim drugom o poljsko korijenje i zbog njega mu prinosi nož grlu, a do pred godinu ste dana poznavali toga čovjeka kao oholicu, kicoša i rasipnika, kojega nijesu zadovoljavale kuhinje prvih svratišta?! Vi to nijeste vidjeli?! Nijeste. Znam. Ja sam ih vidio stotinama i živo sam osjećao, da u tim časovima, u kojima triumfira životinjstvo, žale, što nijesu učili pasti travu i ići goli umjesto što su tratili vrijeme po gimnazijama i sveučilištima. Oni su zaviđali svakom marvinčetu, jer ono ne zna, što je poniženje. Istina, mi smo već prije toga križnog puta bili dobrano uvježbani da podnosimo dosta krupne moralne ćuške, ali – ovo je bilo previše u strahovitom slavlju zločina, nemoći i bijede.” Prema podatcima koje je u svoj Dnevnik zapisao fra Gabro, put od Niša do Valone trajao je od 19. listopada do 18. prosinca 1915. godine. Pred sam kraj putovanja kada su zarobljenici stigli u Valonu 16. prosinca 1915., fra Gabro je zapisao: “Još smo na brodu pred Valonom. S nama se ukrcalo i mnogo naše momčadi. Siromasi danas su se najeli prvi put poslije mjeseci. Izgledaju užasno: bosi, goli, odrpani, nečisti, kosmate kose i brade. Neki poslije toliko pretrpljenih muka umiru u Valoni upravo u času, kada su se imali osloboditi ove nevolje.” Sardinijski otok Asinara, poznat po svojim prirodnim ljepotama, šutljivi je svjedok zaboravljene prošlosti austrougarskih i hrvatskih ratnih zarobljenika. Taj otok bio je 1. siječnja 1917. jedan od 83 sabirna logora u Italiji u kojima je po nekim procjenama tijekom rata boravilo oko 80.000 zarobljenika. Treba naglasiti da je Italija 1918. imala 600.000 svojih vojnika koji su bili u zarobljeništvu u raznim zemljama. Od 18. prosinca 1915. do 27. veljače 1916. na Asinaru je pristiglo 23.339 austrougarskih zarobljenika, iako je otok imao mogućnost primiti samo nekoliko stotina osoba. Prvih 4000 zarobljenika prevezeno je brodovima “Dante Alighieri” i “America”. Dva dana poslije, iz broda “Cordova” iskrcano je 1500 putnika, među kojima je bilo žena i djece. Prema fra Gabri, u Valoni je ukrcano 23.749 zarobljenika, među kojima je bilo i 112 civila, a na Asinaru je iskrcano samo 21.699 osoba, što znači da je na moru umrlo uglavnom od kolere 2050 vojnika. Njihova tijela bacana su u more, čak i u blizini sjeverne sardinijske luke Porto Torres. Prema drugim izvorima, u more je bačeno oko 500 zarobljenika umrlih tijekom prijevoza na Asinaru. Zarobljeni austrougarski vojnici bili su pripadnici raznih naroda. Prema sadašnjim podatcima, najbrojniji među njima bili su Hrvati (više od 7000), zatim slijede Česi, Mađari, Austrijanci, Rumunji, Poljaci, Ruteni, Slovaci, Rusi, Bugari, Slovenci, Nijemci, Turci i Grci. Treba naglasiti da je na otok od studenog 1918. do početka 1919. pristiglo i oko 300 talijanskih vojnika porijeklom iz okolice Tridenta. Oni su za vrijeme rata bili zarobljeni na istočnom bojištu te su pri kraju rata na putu prema domovini uhićeni i optuženi kao mogući širitelji komunističke ideologije. Prema Giovanniju Terranovi, oslobođeni su nakon brojnih molbi tridentskog biskupa Celestina Endricija. O dolasku zarobljenika na Asinaru u fra Gabrinu Dnevniku piše: “U kakvom je stanju momčad došla na Asinaru i kako je tamo živjela i osobito s početka umirala, prelazi opisivanje i najgrubljega varista: momčad odrpana, promrzla, izgladnjela, gola, bosa, okužena kolerom, dizenterijom i svim ostalim bolestima koje prate onakve prilike; iskrcana na otoku, na kome nema ništa osim zraka što se udiše, bačena na ledinu usred zime; mnogi od njih, pa i sami bolesnici za više od dvanaest dana bez šatora, bez pokrivača i odijela, bez jela, koje se hoće ljudima, čiji su unutarnji organi pokvareni, a takvih je bilo na tisuće... bez vode, bez lijeka i ostalih potrepština. A kada su ove došle, bile su u tako malenoj količini, da ih se može prispodobiti kapljici vode u moru!” Evo kako je prispjele zarobljenike opisao zapovjednik zarobljeničkog logora, general Giuseppe Carmine Ferrari: “Odrpane vojničke uniforme ili pak građanska odjeća, koja je slabo pokrivala ona ispaćena tjelesa; jedni polugoli, drugi umotani u vreće ili iskidane krpe; većina bosonoga, a drugi s poderanim postolima, ili papučama, ili s karakterističnim srpskim opancima, ostali napokon bolesnih nogu, umotanih u malo krpe, siđoše na morsku obalu, jedva se držeći na nogama, a ipak vukući bijedni svežanj, ako su ga uspjeli spasiti poslije tako dugog i tužnog puta. Lica ispijena u okvire čupave brade, upalih očiju, drhtavih ruku, one više nisu imale izgled uglađenog čovjeka. Njihov je požudni pogled bio uprt u talijanske vojnike kao da mole pomoć u najvećoj njihovoj muci, koja je bila iznad svih drugih – glad! To životinjsko stanje, nastalo od prekomjerne fizičke iscrpljenosti, sa sobom je nosilo pomanjkanje svakog moralnog osjećaja i životinjski trijumf nagona. Tome mnoštvu bolesnih i osuđenih na smrt pridružila se četa onih koji su piljili u te i čekali njihov svršetak, da bi se dočepali njihova kruha i njihovih jadnih drinjaka... U takvim su okolnostima u Fornelli došli austrougarski zarobljenici, koje su zarobili Srbi.” Zarobljenici su na otoku boravili u nekoliko mjesta. U Cala d’Oliva bilo je sjedište uprave za kažnjenike, sjedište župe i poštanski ured, u Cala Reale nalazila se zgrada saniteta, lazaret i tri velike zgrade za zarobljenike. Zbog prevelikog broja zarobljenika jednostavniji logori podignuti su u Campo Perdu, Stretti, Tumbarino i Fornelli. O smještaju i hrani na Asinari fra Gabro u Dnevniku piše: “Prostorije, gdje su smjestili nas časnike, nisu bile loše. Istina je da smo bili dosta zbiveni, ali poslije toliko vremena naći se u čistoj postelji, za nas je to ipak bila velika stvar. Hrana je bila dosta jadna, na što su se Talijani, kao i uvijek kasnije, ispričavali, da smo došli nenadano i da nas nisu očekivali. Za onih prvih dana ova je isprika mogla imati svoju vrijednost, ali poslije više mjeseci nipošto! Odmah su se, naravno, pojavili nekakvi kantineri sa Sardinije, koji su prodavali sir, vino, suhe smokve i slično. Uz njih se stvoriše i razne brodice s narančama, rotkvicama itd., ali se sjećam, da sam 6 naranača plaćao 1 liru, dok sam koji dan kasnije u Monte Narbi 12 naranača dobivao za 20 centesima.” Monte Narbi bio je rudnik srebra i olova u blizini mjesta San Vito na jugoistoku Sardinije. U taj rudnik između 30. i 31. prosinca 1915. poslano je na rad 100 zarobljenika, od čega 50 Hrvata. Među njima je bio i fra Gabro. Poslije dolaska, većina Hrvata poslala je uz dopuštenje nadređenih 11. siječnja 1916. brzojav svojim obiteljima preko zagrebačkih Narodnih novina, u kojem su prvi put nakon nekoliko godina uspjeli javiti da su živi i gdje se točno nalaze. Među potpisnicima bio je i Osječanin Bogdan Davidé, čija dopisnica upućena Nadi Davidé do nje nikada nije stigla. Dopisnicu je prvi objavio Giorgio Madeddu 2013. u svom diplomskom radu o sardinijskim rudnicima, s posebnim osvrtom na rad u njima austrougarskih zarobljenika za vrijeme Prvoga svjetskog rata. Razne bolesti, neprikladan smještaj i loša prehrana uzrokovali su smrt brojnih zarobljenika, o čemu fra Gabro, kada opisuje život u mjestu Stretti, piše: “1. veljače (1916.) sve momčadi u Strettima bilo je 4.166., od kojih 1.056 bolesnih ili sumnjivih nosioca bacila kolere, a ostali zdravi. Uređivali i vrtove Istoga je jutra osvanulo mrtvih petnaest, dok ih je prije redovito više umiralo: najviše 10. siječnja – 126, a 11. siječnja 125 mrtvih. Smrtnost je zatim pomalo opadala: 1. ožujka bila su samo tri mrtva. Ali, naravno, treba spomenuti da je onih noći kada je vrijeme bilo gore, tj. veća mokrina i led, da je bilo i mnogo više mrtvih negoli obično. U travnju je umirao prosječno po jedan na dan, u svibnju svakoga drugoga dana po jedan, a sljedećeg mjeseca još manje, jer se broj bolesnika zbog premještaja pacijenata najprije u Cagliari, a onda u Tumbarino bio dosta smanjio.” Tijela umrlih pokapana su u zajedničke grobnice. Katkad su preživjeli zarobljenici zadržavali tijela pokojnika i pokraj njih spavali kako bi na njihov račun mogli dobiti njihove namirnice. Danas se na Asinari nalazi kosturnica, sagrađena 1930-ih godina, u kojoj se nalaze ostatci 7048 zarobljenika. U Campo Perdu nalazi se i groblje talijanskih vojnika. Kada se život u logorima nakon vrlo teških početaka počeo normalizirati, pojedinci su se posvetili uređenju vrta na području oko Cala Reale. Bio je prepun smokava i agava, cvijeća i raznovrsnih biljaka. U dogovoru s upravom parka postavljena su dva mala spomenika, jedan u čast zapovjednika zarobljeničkog logora generala G. C. Ferrarija, a drugi na spomen tragičnog marša smrti iz Srbije u Valonu. A kad bi pala večer, održavali su se koncerti na kojima se svirala bečka i ciganska glazba.
17.08.2018 12:01    Politika   ​Vučić: Srbija ima tri cilja na Kosovu, Merkel nas je spasila sukoba s Hrvatima Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je u četvrtak kako su temeljni ciljevi Beograda na Kosovu očuvanje mira i stabilnosti, zaštita državnih interesa i osiguranje imovinskih prava kosovskih Srba.
15.08.2018 20:31    Nogomet   Torcidašima odbijene žalbe, dobili 15 dana zatvora u Srbiji Prekršajni žalbeni sud u Beogradu odbacio je žalbe navijača Hajduka iz Splita i potvrdio presudu kojom su osuđeni na po 15 dana zatvora i protjerivanje iz Srbije po isteku kazne, potvrđeno je u srijedu na tom sudu.
15.08.2018 19:00    Novosti   ​VIDEO Pogledajte kako djecu u Srbiji uče ratovati Na Zlatiboru u Srbiji održava se desetodnevni omladinsko-patriotski kamp za djecu i mlade u dobi od 14 do 23 godine, a u organizaciji Udruženja sudionika oružanih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije. Iza pomalo nedužnog naziva u stari se krije kamp za vojnu obuku djece i mladih.
15.08.2018 15:22    Novosti   ​Srpska vlada naložila izvanrednu kontrolu mostova nakon tragedije u Genovi Poslije pada nadvožnjaka u Genovi u kojem su poginule najmanje 42 osobe, srbijanska vlada naložila je u srijedu izvanredni inspekcijski nadzor nad svim mostovima u Srbiji duljim od 100 metara.
12.08.2018 08:04    Crna kronika   U eksploziji automobila u Srbiji teško ozlijeđena Španjolska misica U eksploziji automobila koja se jutros dogodila u zemunskom naselju Galenika u Srbiji, ozlijeđena je Španjolka Olatz Bilbao Gonzales (20), inače miss Marbelle za 2014. godinu, piše srpski Blic. Ona je najvjerojatnije usputna žrtva u ratu kriminalnih klanova povezenih sa Lukom Bojovićem, čiji je odvjetnik Dragoslav Miša Ognjanović nedavno ubijen. U trenutku eksplozije, Olatz Bilbao Gonzales bila je u društvu Strahinje Stojanovića (28) koji ima dugačku kriminalnu prošlost. Smatra se da je bomba u skupocjenom Audiju bila namijenjena njemu, ali je tek pukom srećom izbjegao smrt. Naime, Stojanović je zaboravio mobitel u stanu i vratio se po njega, kada je Audi odletio u zrak. Olat je preživjela napad, no teško je ozlijeđena. Mlada Španjolka bila je Miss Marbelle, dijela Španjolske gdje je utočište našlo dosta kriminalaca s ovih prostora koji su se uglavnom bavili preprodajom kokaina. Sam Strahinja već je nekoliko puta uhapšen zbog teških kaznenih djela, a pojavio se i kao svjedok na suđenju za ubojstvo brata Luke Bojovića, Nikole. I Strahinjin otac Pajo bio je u sukobu sa zakonom te je odslužio kaznu zbog silovanja, pokušaja ubojstva i razbojništva, a likvidiran je 2015. godine također u naselju Galenika u Zemunu. To ubojstvo još uvijek nije rasvijetljeno, no vjeruje se da je ubijen upravo zbog kriminalnih veza svojega sina. Neki mediji nagađaju da je Paju ubio sam sin Strahinja zato što mu je ovaj zlostavljao majku. Mladi Stojanović je bio dobar prijatelj i s ubijenim vođom navijača Crvene zvezde Veliborom Dunjićom, koji je stradao u svibnju 2014. ispred splavi „Džimis“ u Beogradu. Za njegovo ubojstvo optuženi su šef osiguranja splavi Vladimir Đurović i još osmero ljudi koji su mu pomagali u zločinu.
09.08.2018 13:30    Novosti   ​Pretučen na Bačvicama jer se šepurio s četničkom tetovažom Kao uvertira uhićenju torcidaša u Srbiji i širenju dodatne mržnje prema Splićanima poslužila je priča 27-godišnjeg Aleksandra Gundelja iz Subotice, koji je kao dijete izbjegao u Oluji 1995. godine iz Knina u koji se često vraća gotovo svake godine za vrijeme praznika.
09.08.2018 12:57    Novosti   ​Vlada RH: Torcidašima u Srbiji nitko ne krši prava Drugi osnovni sud u Beogradu odredio je pritvor do 30 dana za 13 navijača splitskog Hajduka pod sumnjom da su u četvrtak, na benzinskoj crpki kod Beograda, počinili kaznena djela ugrožavanje sigurnosti i teške krađe. Pritvor im je određen zbog opasnosti od bijega.
08.08.2018 14:01    Novosti   Sve više srbijanskih turista u Hrvatskoj, troše 95 eura dnevno Prema pokazateljima sustava eVisitor tijekom prvih sedam mjeseci zabilježeno 97.487 dolazaka te 599.035 noćenja s tržišta Srbije.
07.08.2018 20:16    Novosti   Groznica Zapadnog Nila odnijela devet života u Srbiji U Srbiji je od posljedica zaraze virusom Zapadnog Nila do sada umrlo devet osoba, a zaraženo ih je najmanje 102, objavio je u utorak Institut za javno zdravstvo "Dr Milan Jovanović Batut".
07.08.2018 16:23    Politika   ​Brnabić brani Vučića: Djed mi je bio Hrvat, a postala sam premijerka Srbije Srpska premijerka Ana Brnabić izjavila je da joj nije jasno što se to događa u Hrvatskoj i što radi državni vrh Republike Hrvatske koji pokušava "izokrenuti istinu", javlja B92.
07.08.2018 13:23    Politika   ​Grabar Kitarović ne dolazi u Srbiju, slijedi zahlađenje odnosa Zbog sporne izjave hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović najvjerojatnije neće otići u uzvratni posjet Srbiji, piše Jutarnji list.
03.08.2018 13:33    Novosti   Srpska policija uhitila navijače Hajduka, prijeti im do 60 dana zatvora Pripadnici Torcide su na putu na uzvratnu utakmicu drugog pretkola Europske lige protiv Slavije u Sofiji napravili izgrede na benzinskoj crpki kod Vrčina. Otuđili su veću količinu pića, ispisivali grafite te prevrtali kontejnere. Po povratku iz Bugarske, srpska policija je presrela navijače Hajduka te ih privela. "Policajci iz policijske stanice Grocka uhitili su 32 navijača Hajduka koji su na putu za Sofiju napravili kaos na benzinskoj postaji. Uhićeni su na povratku iz Bugarske, a akciju je predvodio osobno šef policijske postaje Grocka Zoran Đorđević", piše Blic.rs. Kod njih su pronašli veću količinu drvenih i metalnih palica, sjekire, baklje, kao i manju količinu narkotika. O izgredu navijača progovorio je Ministar unutarnjih poslova Srbije Nebojša Stefanović. "U policijske stanice u Nišu i Grockoj prevoze se 32 navijača koji će biti privedeni nadležnim tužiteljima i sucima za prekršaje. Policija je kod nekih navijača pronašla i robu koju su ukrali na jednoj benzinskoj stanici kod Vrčina tj. cigarete, piće i igračke sa markicama Republike Srbije. Zbog divljanja na benzinskoj crpki, sucu za prekršaje bit će privedeno 28 navijača i prijeti im kazna od 30 do 60 dana zatvora", poručio je Stefanović, istaknuvši da je srpska policija pretresla preko 400 navijača Hajduka.
01.08.2018 10:01    Crna kronika   ​Kod bh. državljanina pronađeno 316 kilograma marihuane Pripadnici srbijanskog Ministarstva unutarnjih poslova Uprave granične policije pronašli su na graničnom prijelazu Dimitrovgrad u kamionu hrvatskih registarskih oznaka kojim je upravljao državljanin Bosne i Hercegovine M. K. (56) 292 paketa marihuane, ukupne težine 316 kilograma.
31.07.2018 15:59    Novosti   Na granici sa Srbijom uhićen pripadnik Armije BiH Po potjernici Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srbije, na graničnom prijelazu Uvac između BiH i Srbije, uhićen je Husein Mujanović, koji je osumnjične za ratni zločin protiv civilnog stanovništva počinjen na području sarajevskih naselja Hrasnica i Sokolović Kolonija. Informacija je potvrđena iz Veleposlanstva Bosne i Hercegovine za Balkansku istraživačku mrežu u Bosne i Hercegovine (BIRN BiH). Miroslav Kojić iz Veleposlanstva BiH u Beogradu je naveo kako je danas telefonskim putem Veleposlanstvo BiH obaviješteno od Policijske uprave grada Beograda da se u policijskom pritvoru nalazi Mujanović koji je uhićen te da mu je određena mjera policijskog zadržavanja do 48 sati. "Iz telefonskog razgovora obaviješteni smo da je osoba uhićena po potjernici MUP-a Republike Srbije za ratni zločin protiv civilnog stanovništva na području Hrasnica i Sokolović Kolonija u Sarajevu", rekao je Kojić za BIRN BiH, pojasnivši da će istražni sudac odlučiti o daljnjim mjerama i radnjama. Kojić je naveo da Mujanović osim bosanskohercegovačkog državljanstva po rođenju ima i državljanstvo Crne Gore, te da su iz Policijske uprave kazali da je Mujanović tražio da se obavijesti i Veleposlanstvo Crne Gore u Beogradu. "Mi do danas još nismo dobili verbalnu notu kojoj nas službeno i pismeno obavještavaju, ovo smo dobili kroz našu telefonsku korespodenciju s nadležnim iz policijske uprave grada Beograda, koji su nam sve ove navode službeno potvrdili, ali telefonskim putem", izjavio je Kojić.
31.07.2018 14:59    Novosti   ​Srbija postrožava jezičnu politiku: Tko ne piše ćirilicom, čekaju ga drakonske kazne Vlada Republike Srbije planira osnovati savjet kojem će glavni zadatak biti briga o srpskom jeziku te poštovanju službene i javne upotrebe ćiriličnog pisma, a kreću i sa strožim zakonima koji će pomnije regulirati jezičnu politiku te zemlje, javljaju srpski mediji.
30.07.2018 11:52    Nogomet   ​Lažni nogometaš izigrao srpski klub: Dostavio im fotku u dresu slavnog kluba Jedna od luđih nogometnih priča stiže iz Srbije gdje su izigrani čelnici drugoligaša Slobode iz Užica.
30.07.2018 09:35    Novosti   ​Srbijanski odvjetnici potpuno obustavljaju rad na tjedan dana Odvjetničke komore Srbije i Beograda najavile su da će srbijanski odvjetnici od danas u potpunosti obustaviti rad na tjedan dana, zbog ubojstva njihovog kolege Dragoslava Miše Ognjanovića.
30.07.2018 07:42    Regionalne zvijezde   ​Zašto Oliver Dragojević nikad nije nastupio u Srbiji? Oliver Dragojević 2013. godine nastupao je u Bosni i Hercegovini, točnije u Sarajevu i Tuzli te je tom prilikom dao izjavu za jednu tamošnju televiziju te otkrio zašto nikad nije htio nastupati u Srbiji.
29.07.2018 18:12    Novosti   Vučić: Kako bi odvratila agresora Srbija se mora još brže naoružavati Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će ove godine u vojsku Srbije biti uloženo više od milijardu eura, što je, nakon Rumunjske najviše u regiji. Vučić je najavio da će prije kraja godine u Vojsci Srbije u upotrebi biti najmanje osam ili devet zrakoplova "mig 29", kao i da će Srbija nabaviti nove "Erbasove" helikoptere, prenosi Srna. On je novinarima na poligonu Nikinci, poslije pokazne vježbe gađanja iz streljačkog naoružanja, rekao da će prvi put poslije mnogo godina u upotrebi biti toliko borbenih zrakoplova "četiri plus" generacije, javila je Radio-televizija Srbije, prenosi Srna. Vučić je rekao da želi da se modernizacija i naoružavanje vojske odvijaju još brže da odvrati svakog agresora od napada na Srbiju. "Tko pomisli da mu je Srbija laka meta - da proguta knedlu i da vidi da će naići na žestok otpor. Upravo zato ćemo ovakve vježbe imati mnogo češće i na to će morati svi da se naviknu", rekao je Vučić. Vučić je rekao da je tražio provjeru stvarne gotovosti srbijanskih vojnika i kapaciteta i da je dobro što je to urađeno pred novinarima, kako bi se vidjeli svi nedostaci kao i ono što je dobro učinjeno u posljednje vrijeme.
29.07.2018 11:00    Novosti   ​Odvjetnici u Srbiji obustavljaju rad zbog ubojstva kolege Zbog ubojstva odvjetnika Dragoslava Ognjanovića u Beogradu, odvjetničke komore Srbije i Beograda su najavile da će sutra, 30. srpnja, potpuno obustaviti rad na tjedan dana i da će dati novčanu nagradu onome tko tužiteljstvu dostavi vjerodostojnu informaciju o počiniteljima tog zločina.
29.07.2018 07:20    Ostali sportovi   Srpski vaterpolisti četvrti put uzastopno osvojila Europsko prvenstvo u vaterpolu Vaterpolska reprezentacija Srbije u Barceloni je obranila naslov europskih prvaka, svladavši u finalu domaću Španjolsku nakon boljeg izvođenja peteraca.
28.07.2018 19:45    Novosti   ​Četvrta žrtva groznice Zapadnog Nila u Srbiji U Srbiji su do sada četiri osobe preminule od posljedica groznice Zapadnog Nila, a virusom je zaraženo najmanje 60 osoba, objavio je u subotu Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut".
27.07.2018 08:10    Ostali sportovi   Izbornik Tucak bijesan nakon poraza: 'Izgubili smo zbog sudaca poluidiota...' Jako sam ljut na suce, na te poluidiote kojima nije važan vaterpolo, već neki osobni interesi, kazao je nakon poraza od Srbije (7-9) u polufinalu EP-a u Barceloni izbornik hrvatske vaterpolske reprezentacije Ivica Tucak.
22.07.2018 11:25    Kultura   Na gradilištu Lidla u Srbiji otkriveno groblje iz brončanog doba Na gradilištu buduće trgovine njemačkog Lidla u Srbiji, u blizini Paraćina, otkriveno je groblje iz brončanog doba, piše Radio-televizija Srbije (RTS) pozivajući se na rezultate arheoloških ispitivanja na tom lokalitetu. U naselju Gloždak u Paraćinu nalazi se groblje iz brončanog doba - ostaci nekropola iz razdoblja 1.500 do 1.000 godina prije Krista, potvrdila su prva zaštitna arheološka iskapanja. Skinut je tek prvi sloj, a povijesno vrijedniji artefakti očekuju se na dubini od jednog metra. Graditelji i arheolozi žure što prije obaviti svoj dio posla, ali ih prekidaju česte kiše, navodi RTS. Zaštitne radove na lokalitetu financira Lidl prema zakonu o kulturnim dobrima, a arheološka iskapanja trajat će tridesetak dana i u ovoj fazi ne ometaju izgradnju Lidlova supermarketa. "Nalazište za sada nadilazi naša očekivanja, jako je bogat lokalitet u pitanju, čak smo donekle iznenađeni količinom nalaza tako da je za sada sve u najboljem redu", rekao je za RTS Vojislav Filipović, istraživač Arheološkog instituta u Beogradu.
15.07.2018 12:20    Politika   ​Dodik: Upoznao sam Vučića s ratnim prijetnjama Orića Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da će Srpska i Srbija 4. kolovoza u Bačkoj Palanci obilježiti 23 godina od progona srpskog naroda u hrvatskoj vojnoj akciji "Oluja", prenosi SRNA.
14.07.2018 13:40    Novosti   ​Srpski komentator utakmicu Hrvatska - Engleska prenosio kao da je sprovod, a ne polufinale SP-a "Isključio sam ton, nisam mogao slušati kako na TV-u navijaju za Hrvatsku", izjavio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nakon četvrtfinala Svjetskog prvenstva između Hrvatske i Rusije. Utakmicu je gledao na srpskoj javnoj televiziji.
11.07.2018 16:44    Novosti   ​Hrvati u Srbiji prvi put organizirano gledaju utakmicu hrvatske reprezentacije Vojvođanski Hrvati prvi put u javnom prostoru organiziraju skupno navijanje za reprezentaciju Hrvatske u Subotici i u susjednom selu Tavankut.
11.07.2018 10:49    Crna kronika   Ispovijest majke transvestita koji je ubio studenta iz BiH: Volio ga je više od sebe Dragica kaže da ne zna što se tačno dogodilo u stanu, ali da je Marko u posljednje vrijeme počeo da izbjegava njenog sina, što je ovom teško padalo "Moj sin nije namjerno ubio Marka, jer ga je volio više od sebe! On se samo branio, jer ga je ovaj ponižavao, provocirao, tukao... Čuvši da je njegov višegodišnji dečko kasnije preminuo, moj Goran pokušao je da se ubije, davio je sam sebe vrećicom koju je navukao na glavu! Žao mi je što je sve ispalo ovako, jer svako živo biće, ma kakvo bilo, ima pravo na život!", ispričala je umirovljenica Dragica Radivojević, čiji je sin Goran Abdulov (34), u nedjelju uvečer, u iznajmljenom stanu u Ševinoj ulici u Zemunu, nasmrt izbo Marka Radovića (24), studenta iz Bosne i Hercegovine. Ne krijući suze, Dragica priznaje da je njen sin transvestit i kaže da je godinama patio što je muško, prenose Novosti. "Goran se rodio kao sasvim normalno dijete. Međutim, od malih nogu volio je da oblači moje haljine, cipele na štiklu, da se šminka, stavlja nakit, stavlja parfem. Mom suprugu se to nije dopadalo i Goran je takve stvari radio krišom. Ipak, kako je odrastao, bivalo mu je sve teže da se nosi sa željom da bude žensko u tijelu muškarca. Naročito je bilo problema u pubertetu, kao i među vršnjacima, koji su ga stalno šikanirali, vrijeđali, tukli", priča Dragica. Kada je prije sedam godina preminuo Dragičin suprug, a Goranov otac, on je priznao majci da želi da promijeni spol. "Podržala sam ga u tome, jer nisam više mogla da gledam kako mi dijete pati i muči se, samo sa sobom, kao i sa okolinom. Završio je za kuhara, trudio se da nađe posao i sve bi bilo u redu, dok ne bi priznao da je gay ili dok to njegova okolina ne bi primetila. Odmah bi dobijao otkaz i tako ukrug", nastavlja priču Dragica. Prije oko osam mjeseci Goran je počeo da prima terapiju, odnosno ženske hormone. Uskoro je trebalo da promijeni spol i postane Jovana. Kako priča Dragica, Goran je upoznao Marka znatno prije toga. "Prije tri godine su se našli preko oglasa. Od prvog trenutka Goran je bio očaran Markom. Odmah se u njega zaljubio i to je tako bilo i do kobne večeri. Istina je da je Marko dolazio kod nas, drugovali su, igrali karte, gledali filmove. Jeo je i spavao kod nas u stanu", kaže Dragica. Onda se, prije godinu dana, situacija iznenada promijenila. "Marko je počeo da pije. Ne znam kako i zašto se okrenuo alkoholu, ali bio je agresivan kad bi popio. Tako je, kod nas u stanu, nekoliko puta vrijeđao mog sina, pa i tukao ga. Ovaj mu je, međutim, sve opraštao, uz opravdanje da ga voli. Govorila sam mu da raskine, a Goran bi mi rekao: 'Majko, ako me Marko ostavi, ubit ću se!' Zato sam ja presijekla i rekla da više ne želim da on dolazi kod nas i neka se njih dvojica viđaju na drugom mjestu ako baš ne mogu jedan bez drugog", ispričala je ona. Marko je iznajmio stan u Zemunu i Goran je odlazio tamo. "Marko je živio sam u stanu, koji mu je plaćao moj sin. Nosio mu je Goran i hranu iz naše kuće, garderobu, davao novac... Zarađivao je tako što je noću radio u pekari, pekao kiflice, a onda plaću davao Marku. Ma, obožavao ga je i sve bi za njega učinio!", kaže Dragica. Dragica kaže da ne zna što se točno dogodilo u stanu, ali da je Marko u posljednje vrijeme počeo da izbjegava njenog sina, što je ovom teško padalo. Ipak, Goran se dotjerao i u nedjelju otišao sav sretan kod dečka, da "popričaju" i vide se. Kad se vratio kući, bio je krvav i rekao mi je: "Mama, unakazio sam Marka i iz straha pobjegao iz njegovog stana!, a onda je počeo da plače. Sutradan ga je uhitila policija." Susjedi obitelji Radivojević, odnosno Abdulov iz Železnika, znale su da je Goran, u stvari - Jovana. "Nije nam to smetalo. Goran je dobar dečko, poslušan, tih, miran. Sadio je cvijeće u bašti ispred zgrade, čupao travu, održavao živu ogradu i voćke. Nikoga nije dirao niti provocirao. Prihvatili smo ga takvog kakav jeste. Za nas je, iako obučen kao djevojka, on uvijek bio Goran, a ne Jovana", kaže susjedstvo.