Tag: siromaštvo

14.12.2019 21:24    Novosti   Razlog zašto je Tesla umro u krajnjoj bijedi i dugovima Nikola Tesla sjajno je ilustrirao da se genijalnost nalazi u izmjeničnoj struji
17.10.2019 11:13    Novosti   600 000 ljudi u BiH živi sa 3 do 5 KM dnevno U BiH prema, analizama Sektora socijalne zaštite, oko 600 000 ljudi živi s 3 do 5 KM dnevno, točnije u siromaštvu i ne mogu si priuštiti večeru.
10.09.2019 22:00    Ljubav   ​Žene se sve rjeđe udaju, a razlog za to su siromašniji muškarci? Ako je vjerovati istraživanju objavljenom u Journal of Family and Marriage, stopa sklapanja braka na prostoru Amerike značajno otpada zbog manjka 'ekonomsko privlačnih' muškaraca. Rezultati ovog istraživanja ne znače kako žene traže samo bogataše već ukazuju na to da žele određenu dozu stabilnosti.
25.07.2019 20:44    Teme Svijet   U nekim dijelovima Njemačke više od četvrtine građana živi na rubu siromaštva Čak 22,7 posto žitelja grada-savezne pokrajine Bremena živi na rubu siromaštva, a najmanji postotak se bilježi u gospodarski najrazvijenijim pokrajinama Bavarskoj i Baden-Wuerttembergu
03.06.2019 10:42    Novosti   ​U BiH trećina djece u dobi od 5 do 15 godina živi u siromaštvu Socijalni položaj djece u Bosni i Hercegovini izrazito je nepovoljan, a upravo to je jedan od osnovnih uzroka negativnih demografskih procesa, istaknuto je u dokumentu “Prema Europskoj uniji – ključni problemi socijalnog uključivanja u BiH”.
27.04.2019 21:54    Lifestyle   ​Siromaštvo povećava rizik za pušenje, siromašniji i teže prestanu pušiti Istraživanje provedeno u SAD ukazuje na prosječno 58% veći rizik za pušenje kod osoba pogođenih siromaštvom i drugim životnim nedaćama, piše stručni časopis JAMA Internal Medicine.
19.03.2019 13:01    Novosti   ​BiH treba strategiju protiv recesije Svi koji su se na bilo koji način bavili biznisom, neovisno je li to bila trgovina ili proizvodna djelatnost, pamte još kolovoz 2007. kad se svijet “zatresao” zbog financijske recesije. Dulje vrijeme je tinjalo.
11.03.2019 17:48    Novosti   ​Više od 128.000 djece u BiH na rubu gladi Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, oko 128.000 djece u ovoj zemlji korisnici su nekog vida socijalne zaštite i pomoći. Od ovog broja, najviše njih, i to oko 40.000, u dobi je između sedam i 14 godina, dok ih je oko 30.000 ispod sedam godina.
06.03.2019 11:36    Novosti   ​BiH ponovo uvrštena u najsiromašnije zemlje svijeta Bosna i Hercegovina je, prema statistikama World's Richest Countries, na 96. mjestu u svijetu kada je riječ o bruto društvenom proizvodu (BDP) po stanovniku.
20.02.2019 17:04    Novosti   ​Petina stanovnika Hrvatske živi u riziku od siromaštva Pučka pravobraniteljica Lora Vidović povodom Svjetskog dana socijalne pravde u srijedu je upozorila kako petina stanovnika Hrvatske živi u riziku od siromaštva, da socijalne naknade ne omogućuju zadovoljavanje osnovnih životnih potreba te da su posebno ugroženi umirovljenici.
27.12.2018 13:01    Lifestyle   ​Znanstvenici imaju lošu vijest: Ako ste dragi, bit ćete siromašni Dragi ljudi izloženi su većem riziku financijskih teškoća i bankrota, pokazalo je istraživanje američkih psihologa.
18.11.2018 15:11    Novosti   Papa rekao da je nepravda korijen siromaštva i da bogati taje 'krikove siromaha' Papa Franjo osudio je 'galamu nekih bogataša' zbog kojeg se ne čuje "krik siromaha" prigodom drugog Svjetskog dana siromašnih. Papa je održao misu danas u bazilici Svetog Petra u Rimu u prisustvu 6000 siromašnih osoba, rekavši da je 'nepravda korijen siromaštva'
10.11.2018 12:54    Novosti   ​Vlasti u BiH na siromaštvo odgovaraju zaduživanjem i novim nametima Posljednje peripetije oko cijene naftnih derivata, a čije su cijene utjecale i na povećanje svih ostalih, još jednom zorno pokazuje sav apsurd bh. stvarnosti koja se najbolje može opisati jednom riječju – superhik.
01.11.2018 14:48    Novosti   ​Svaki peti stanovnik Njemačke na rubu siromaštva U Njemačkoj usprkos gospodarskom uzletu i rekordno niskoj stopi nezaposlenosti, 19 posto stanovništva živi na rubu siromaštva, objavio je Savezni ured za statistiku u četvrtak.
24.10.2018 08:00    Novosti   Siromaštvo sve češće u BiH Prema istraživanju Eurostata, uspoređivanjem 28 država članica EU, tri članice EFTA-e (Island, Norveška i Švicarska), pet zemalja kandidata za članstvo u EU (Crna Gora, Makedonija, Albanija, Srbija i Turska) i jednog potencijalnog kandidata
21.10.2018 11:11    Novosti   Zabrinjavajuće stanje u Hrvatskoj: 'Obitelji odlaze u trgovačke centre ne bi li se ugrijali' Svaki deseti stanovnik Hrvatske ne može si priuštiti adekvatno grijanje što ih svrstava u kategoriju energetskog siromaštva, zabrinjavajući su to podaci istraživanja. Štefica Vojnović umirovljenica je kojoj je 500 kn prevelik iznos za njezinu mirovinu koja iznosi 2.700 kn, stoga je izgasila grijanje, no unatoč tome mora izdvajati 200kn svaki mjesec za radijatore. Dunja Mak iz osječkog Potrošačkog foruma kaže kako bi centralno grijanje trebalo biti najpovoljnija opcija za stanovnike gradova, ali danas nažalost to više nije tako. "Kao najtužniju činjenicu u svom radu rekla bih da sam se susretala s onim građanima koji su primorani sa svojim obiteljima, sa svojom djecom veći dio vremena boraviti u trgovačkim centrima da bi se tamo ugrijali zbog nemogućnosti da podmire mjesečne račune za grijanje", izjavila je za HRT-ov Potrošački kod. Danica Majković iz Energetskog Instituta kaže da se polovica stanovnika Hrvatske grije na drva. "To je djelomično 'povijesno' jer su se ljudi oduvijek grijali na drva, djelomično jer nije provedena infrastruktura, a djelomično jer je do ove godine to bio jedan od najpovoljnijih energenata." Ivo Brzić-Bračanin, prodavač je drva za ogrjev za koja kaže da su ove godine skuplja čak 20 % te dodaje kako kupca uvijek ima, ali drva nema. Tu izjavu ministar poljoprivrede Tolušić je u potpunosti demantirao: "Hrvatske šume prodaju samo domaćim proizvođačima. Prema tome ja ne znam gdje je to drvo koje se izvozi, a ako netko pokušava spriječiti potencijalni šverc koji imamo, onda je to Ministarstvo poljoprivrede", poručuje Tolušić.
30.08.2018 12:09    Novosti   ​BiH među tri najsiromašnije zemlje u Europi Podaci Eurostata iz lipnja 2018. godine pokazuju da je u 2017. godini Irska zabilježila drugi najviši nivo BDP-a po glavi stanovnika s 84 posto kupovne moći, što je iznad prosjeka Europske unije (EU). Samo je Luksemburg iznad nje. Bugarska je bila država članica s najnižim BDP-om po glavi stanovnika, s 51 posto ispod prosjeka EU. Nivoi stvarne individualne potrošnje bili su homogeni, ali su i dalje pokazali značajne razlike širom Europe. Irska je, kako je navedeno ranije, druga najbogatija zemlja članica EU, nakon koje slijede Nizozemska i Austrija s 28 posto.
29.08.2018 17:07    Novosti   Odvratno: Turisti plaćaju da bi gledali gdje žive siromašni Djeca koja se igraju u zagađenoj rijeci, spavaju na grobovima, hrane se sa smetlišta i ne idu u školu dok u isto vrijeme između njih sa svojim fotoaparatima, bocama vode i pristojno odjeveni prolaze turisti koje su lokalni vodiči doveli na "izlet" ili "turu". Dok se neki trude "uklopiti", poštuju pravila ne fotografiranja i eventualno djeci dijele slatkiše, drugi se naočigled zgražaju, fotografiraju i one manje sretne od sebe promatraju kao orangutane u svom prirodnom habitatu. Turizam u slamovima ili "slum tourism", sirotinjski turizam, "ture realnosti" ili nešto treće, sve su to imena za istu stvar. Organizirano zavirivanje u svijet onih koji nemaju gotovo ništa. Jedni tvrde da je to surovo, ali barem pozitivno, jer privlači pažnju i fokusira ju prema onima kojima je pomoć najpotrebnija, pa tako neke agencije doniraju i do 80 posto zarade građanima slamova, favela, barria... Drugi decidirano tvrde kako je riječ o dehumanizirajućoj praksi koja stanovnicima ne donosi baš ništa osim poruge i dodatne sramote. Jedan od najboljih primjera je metropola Filipina, grad Manila, gdje četvrtina od njezinih 12 milijuna stanovnika, piše National Geographic, živi u slamu, pod zaštitom plastičnih vreća ili kartonskih zidova, bez vode, među gomilom otpada. Turisti, piše National Geographic, možda u grad dođu radi njegove poviješću bogate jezgre ili kulturne baštine, no mnogi ne mogu odoljeti a da, najčešće organizirano, ne zavire u siromaštvo koje im je počesto potpuno nezamislivo. Jednake agencije pronaći ćete i u Rio de Janeiru, Kalkuti, Delhiju i Kairu. UN-ove statistike pokazuju kako četvrtina građana u urbanim sredinama živi u nekoj vrsti slama ili sličnog, marginaliziranog, naselja. Trebaju li turisti i putnici koji te gradove i države posjećuju zaista imati zatvorene oči te žmiriti do prijevoza do svog luksuznog resorta i pješčane plaže ili je možda čak i njihova dužnost suočiti se s time gdje su, što ih okružuje te što mogu po tom pitanju potencijalno učiniti. "Slumming" i nije nov koncept. Sredinom 19. stoljeća bogatiji građani Londona su, počesto u pratnji policije, počeli zalaziti u zloglasni East End, gdje je klao i Jack Trbosjek. Pod krinkom dobročinstava, a ponekad samo kako bi se iščuđavali jadu i bijedi sugrađana ili pak odlazili u bordele. Mnogi su počeli i odlaziti u New York, u 'kvartove' Bowery ili Five Points (mjesta gdje se odigrava radnja Scorseseovog filma "Bande New Yorka") kako bi ih "usporedili" sa Londonom. Neke su "birtije" čak dovodile narkomane i ovisnike o opijumu kako bi se drogirali ispred jer nema smisla da posjetitelj koji dolazi ostaviti novac bude uskraćen za doživljaj, a po ulicama bi makroi spremno "pripremili" i cijelu ergelu prostitutki. National Geographic piše kako je San Francisco bio među prvim gradovima koji je formalno zabranio takvo "ismijavanje siromašnima". "Ovo je veliki udarac vodičima koji bi po turi sakupili po dva dolara, a pred goste bi izredali sve narkomane, kockare, slijepe prosjake i musavu djecu koju bi uspjeli sakupiti", pisao je o tome 1909. New York Times. S druge strane profesor povijesti Seth Koven tvrdi kako su upravo takve "nehumane" metode dovele do toga da se više klase zaista odluče obračunati sa slamovima te poboljšati uvjete života. Oxford i Cambridge su počeli raditi na prijedlozima zakona i načinima kako pomoći, a to je dovelo i do gradnje niza kvartova, socijalne pomoći i drugih mehanizama suzbijanja siromaštva. Mnogi vodiči kroz slamove kažu kako je ideja upoznavanja privilegiranih sa siromaštvom plemenita stvar. Na Trip Advisoru dobre ocjene ima i tura po slamu Mumbaija koju organizira kompanija "Reality Tour and Travel", a turisti imaju priliku vidjeti kako desetine tisuća ljudi skupljaju, tope i ponovno koriste tone i tone odbačene plastike u kojoj se grad guši. U isto vrijeme staju na "punktovima", promatraju perače koji ručno peru plahte iz gradskih bolnica i hotela ili skupljaju metal. Dok su neki turom oduševljeni, drugi ostavljaju komentare kako bi trebalo naglasiti koliko je tura "dubinski šokantna i potresna". Jedan je gospodin pak rekao kako je fotografiranje strogo zabranjeno, radi čega je on imao osjećaj da se obrazuje, a ne da eksploatira siromašne. Predstavnici agencije kažu kako posjetiteljima žele stanovnike slamova predstaviti kao "vrijedne, radišne te često sretne članove zajednice", no neki sociolozi uzvraćaju udarac tvrdeći kako se u turi uopće ne predstavljaju politički, povijesni i sociološki razlozi postojanja slama već s takvo "radikalno siromaštvo samo romantizira". Mnoge je agencije, posebno u Indiji, "pokrenuo" i film "Slumdog Millionaire" iz 2008. godine koji je mnogima na zapadu po prvi puta "približio" način života u slamovima. Neki su pak svoje teške uvjete odlučili okrenuti u svoju korist. Ranih devedesetih, piše National Geographic, u Južnoafričkoj Republici rasno segregirana područja jedva su dočekala na bilo koji i bilo kakav način "dovući" svjedoke koji bi onda svijetom pronijeli glas o njihovoj patnji. U Riu mnogi posjetitelji mogu besplatno prošetati favelama, posjetiti neke radionice, galerije, ili udruge te, po želji, donirati novac ili nešto kupiti. "Ništa od njih ne skrivamo, niti se išta uljepšava ili dodatno poružnjuje", kažu vodiči. Fotografkinja za National Geographic Hannah Reyes Morales kaže kako je ona imala dopuštenje grupe i organizatora da fotografira (iako se postavlja pitanje treba li za dopuštenje pitati obitelji čije nastambe nemaju vrata pa ih je lako fotografirati u "intimi" njihova doma). Njezina profesija novinarke, kaže, znači da je ona "samo promatrač" i svojevrsni "objektivni bilježnik" dok su mnogi turisti, kaže Morales, potajno telefonima snimali sve oko sebe. Može li se moralno opravdati kada novinar, a kamoli onda "obični" turist na ulicama Havane zaustavi bosu majku i dijete te ih pita mogu li im pozirati, ili pak potajno fotografira starca koji kopni od gladi te pokušava prodati sušene banane. Je li to, u krajnjem slučaju, bolje ili lošije za one koji su na slici, a pomaže li nama putnicima da bolje razumijemo (i dokumentiramo) komplicirani svijet oko sebe ili bi bio red da se sjetimo da su i to ljudi s osjećajima i ponosom. U svemu je, piše National Geographic, najvažnija intencija, i ono što nas kao posjetitelje te organizatore "tjera" i "nagoni" na to da hodaju kanalima Manile kojima vladaju apokaliptične scene, ili gledaju kako se djeca u slamu Kaira igraju s lešom krave usred potoka iz kojeg piju vodu. Svijet je povezaniji no ikada, i možda je blesavo pretpostaviti da će najsiromašniji ostati u izolaciji (niti je to dobro) ali "slam turizam" nije običan turizam, i mora se provoditi po visokim moralnim principima s dobrobiti građana na prvome mjestu, a tek onda "zadovoljstvom" (ako se to tako uopće može nazvati), posjetitelja.
09.08.2018 14:49    Novosti   ​Svaki šesti građanin BiH siromašan Prema podacima Ujedinjenih naroda, 18,1 posto stanovništva u Bosni i Hercegovini živi s primanjima nižim od 237 KM mjesečno, odnosno ispod linije koja označava kritično siromaštvo. To otprilike znači i da je svaki šesti građanin BiH siromašan, objavio je Dnevni avaz.
21.07.2018 08:11    Gospodarstvo / BiH   The Economist o BiH: Najmanje demokracije, najlošija infrastruktura, ekonomija... Ugledni britanski tjednik The Economist nedavno je objavio specijalni izvještaj svoje istraživačke jedinice posvećen Zapadnom Balkanu pod naslovom “Zapadni Balkan do 2025.: Svjetlija budućnost ili permanentna marginalizacija?”. U samom uvodu se kaže kako regija Zapadnog Balkana ima veliki spektar problema.
27.06.2018 12:10    Gospodarstvo / Svijet   ​Više od 5 milijuna Talijana živi u siromaštvu Više od 5 milijuna ljudi u Italiji živi u potpunom siromaštvu, što je najveća razina otkad je 2005. prvi put provedeno to mjerenje, pokazali su u utorak službeni podaci.
02.06.2018 13:09    Novosti   ​Umro mladi milijunaš koji je prodao svoje bogatstvo i novac dao siromašnima Prije tri godine australskom milijunašu Aliju Banatu dijagnosticiran je rak, a liječnici su mu rekli da mu ostaje maksimalno sedam mjeseci života. Ta užasna vijest promijenila mu je život, a Ali je odlučio svoje bogatstvo upotrijebiti na puno bolji način nego dotad. Iako je nadživio najavljenih sedam mjeseci, bolest je ipak bila jača te je Banat preminuo 29. svibnja, u dobi od 32 godine.
21.05.2018 10:13    Novosti   Skoro 17.000 osoba u BiH sebi ne može priuštiti obrok U BiH je sve više narodnih kuhinja koje svojim korisnicima osiguravaju obroke. Javne kuhinje diljem BiH svaki mjesec vode borbu kako opskrbiti najugroženije građane toplim obrokom. Podrška vlasti nerijetko izostane, a organizacije, koje se bave ovim humanim dijelom posla, oslanjaju se najviše na pomoć dobrih ljudi. Ulogu “hranitelja” sve više preuzimaju udruge, piše Večernji list BiH. Stručnjaci smatraju da se naša država nalazi na rubu egzistencije, a to su potvrdile i analize relevantnih institucija. U nešto više od 20 kuhinja diljem zemlje godišnje pripremi se više od tri milijuna obroka za socijalno ugrožene kategorije stanovništva. Starosna struktura se mijenja Crveni križ od svog postojanja vodi brigu o socijalno ugroženim kategorijama stanovništva. U BiH skoro 17.000 osoba sebi ne može priuštiti obrok. Prema grubim podacima, u Bosni i Hercegovini se u javnim kuhinjama hrani više od 20.000 ljudi. Informacije koje dolaze s punktova javnih kuhinja govore da se broj korisnika povećava, ali da se povećava i broj onih koji traži hranu, a koji ne ispunjavaju vrlo često stroga i besmislena pravila centara za socijalni rad. "Crveni križ Sarajevske županije u Centralnoj kuhinji priprema 1500 obroka dnevno i skroman broj paketa hrane za najugroženije građane. Hrana se vozilima distribuira na 19 punktova, u sedam općina. Korisnici su životno ovisni o pomoći kuhinja jer svakodnevno dobiju toplu kuhanu hranu", kaže Enaida Višo tajnica Crvenog križa Sarajevske županije. Prema njezinim riječima, Crveni križ pomaže i onima koji nisu dobili karton u Centru za socijalni rad te i njima pomažu dok to pravo ne ostvare, a ta pravila su često besmislena, tako da netko ne dobije karton zbog samo jednog četvornog metra stana, kojeg ima viška i zbog mirovine koja je, primjerice, veća za jednu konvertibilnu marku od propisane visine. "Nažalost to je u praksi tako", ističe Enaida te dodaje da unatoč tim problemima oni pomažu i takvim osobama jer misija Crvenog križa je humanitarna. Jedan od problema s kojima se ova organizacija i slične suočavaju jesu financije. "Financijski problemi su prisutni jer uvijek imamo više korisnika kojima pomažemo. Višo ističe da mnogi građani žive na rubu egzistencije, a to je u praksi primjetno što svaki dan dolaze osobe koje traže pomoć u hrani." "Držim da se i ostale humanitarne organizacije u praksi suočavaju s istim i sličnim problemima", ističe tajnica Crvenog križa Sarajevske županije Enaida Višo. Na rubu egzistencije No, ono što, po njezinim riječima, zabrinjava jest činjenica da se pomalo mijenja starosna dob korisnika javnih kuhinja. "Sve češće mladi ljudi dolaze i traže hranu i sve je više takvih korisnika. Mi skrbimo čak za 450 djece kojoj je potrebna hrana". "Razlozi za siromaštvo leže u činjenici da je došlo do raslojavanja stanovništva, tako da na jednoj strani imamo bogate ljude, a na drugoj je sve više siromašnih dok je srednja klasa potpuno nestala", naglašava Višo. Mladi ljudi odlaze u sve većem broju trbuhom za kruhom. Sve su to razlozi zbog kojih mnogi građani žive na rubu egzistencije.
26.03.2018 19:30    Novosti   Od minimalca u BiH po obroku mogu izdvojiti tek 1,13 maraka Troškovi života u BiH rastu iz godine u godinu, dok su plaće posljednjih desetak godina gotovo iste. Prema izračunima udruga potrošača, samo za osnovnu hranu četveročlanoj obitelji potrebno je 450 KM, dok minimalna plaća iznosi 410 KM, a o podmirenju cjelokupne potrošačke košarice, koja iznosi dvije tisuće maraka, većina ne može ni sanjati, piše Večernji list BiH. Više od pola milijuna građana Četveročlana obitelj na mjesečnoj razini u prosjeku treba imati samo 60 KM za kruh. U BiH gotovo 600.000 građana dnevno preživljava s maksimalno 5 KM. Tu poražavajuću socijalnu sliku potvrđuje istraživanje UNDP-ja za 2016., koje je pokazalo kako svaki šesti stanovnik BiH živi s 3 do 5 KM dnevno. Vratimo se na iznos minimalne plaće od 410 KM i četveročlanu obitelj. Dakle, ako zanemarimo sve ostale troškove, poput režija koje moraju platiti, inače će im isključiti struju i vodu, potom higijenske potrepštine te spomenutih 410 KM podijelimo na trideset dana u mjesecu, četveročlana obitelj dnevno na raspolaganju ima 13,66 KM za tri obroka. Ako taj iznos podijelimo na četiri člana, ispada kako svaki od njih za tri obroka na raspolaganju ima 3,41 KM odnosno 1,13 KM po obroku. U zemlji gdje jedan kruh košta 1,50 KM doslovno za svaki obrok mogu pojesti trećinu kruha i pet do šest dekagrama neke najjeftinije salame. O jogurtu ili mlijeku ne mogu ni sanjati, a voće i meso odavno su postali luksuz. Primjera radi, kilogram junetine košta upravo toliko koliko obitelj ima na raspolaganju za sve sastojke za tri dnevna obroka. Jedemo najviše kruha Sve to je nedvosmislen pokazatelj kako nam je hrana skupa, a plaće preniske. U ovom pogledu kudikamo zaostajemo za državama regije, dok je o usporedbi našega i životnog standarda stanovnika EU-a bespredmetno i govoriti. Primjera radi, građani EU na hranu u prosjeku troše 19,4% kućnog proračuna, dok stanovnicima Hrvatske na taj izdatak odlazi oko 30, a onima u Srbiji nepunih 35% plaće. Činjenica je da, što je neka zemlja siromašnija, njezini građani više troše na hranu, tako da im jako malo ostaje za druge izdatke, dok ih većina o nekim kvalitetnijim robama ili uslugama čak i ne razmišlja. Koliko smo zaista siromašni, posebice u usporedbi s građanima drugih europskih država, potvrđuju i mnoge analize koje su pokazale kako se naša prehrana uglavnom temelji na jeftinijim i “sitim” namirnicama. Tako godišnje u prosjeku pojedemo 110 kg kruha, što je čak tri puta više od količine koju potroši građanin EU. S druge strane, kod nas svaki stanovnik prosječno pojede oko 30, a u Europi 90 kg svježega mesa. Kad je riječ o voću, na naših 60 kg po stanovniku godišnje u EU dolazi čak 300 kg, a slično je i s potrošnjom povrća. Ti podaci i ne začuđuju s obzirom na visinu plaća u BiH, a o visini mirovina i vojsci nezaposlenih da i ne govorimo.
06.03.2018 18:05    Novosti   Vlasnici više nekretnina, a glumili sirotinju u emisiji 'Ispuni mi želju' Tužiteljstvo Brčko distrikta podiglo je optužnicu protiv supružnika Petra i Alise Džigumović iz Brčkog, koja ih tereti za prevaru. Oni su optuženi da su putem emisije "Ispuni mi želju" tražili pomoć, iako su, kako je kasnije otkriveno, vlasnici više nekretnina i imaju stalna primanja, te da su tako pribavili imovinsku korist. Kako se u optužnici navodi, Džigumovići su produkciji emisije "Ispuni mi želju" Hayat televizije, uputili pismo u kojem su opisali da su teškog imovnog stanja. Oni su tako voditeljicu Šejlu Cocalić, koja ih je prva kontaktirala ispred redakcije emisije "Ispuni mi želju", doveli u zabludu. Ona ih je pozvala da sudjeluju u emisiji, te su supružnici 5. travnja prošle godine došli u prostorije TV Hayat i naveli kako njih dvoje, zajedno s bebom od devet mjeseci, žive u teškom imovnom stanju, za što su predočili i fotografije na kojima je prikazan drveni objekat u kojem navodno žive. U optužnici se navodi kako su ispričali da im je taj drveni objekat, površine devet kvadratnih metara, na korištenje dao Kruno M., da imaju mjesečna primanja od 250 maraka, od kojih 150 daju za ratu kredita, te da nemaju dovoljno sredstava za život njih i djeteta, kao i to da nemaju gdje živjeti. Prema navodima optužnice, Petar je vlasnik njive i stambene zgrade površine 360 metara, te dvorišta, u Skakavi Donjoj, čija vrijednost se procjenjuje na 74.289 KM. Osim toga, navodi se i to da je Petar suvlasnik njive, parcele i šume u istom mjestu, te parcele u Gradačcu. Osim toga, Petar je korisnik i osobne invalidnine u redovitom mjesečnom iznosu od 108,86 maraka, te ostvaruje prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja Fonda zavoda za PIO FBiH u mjesečnom iznosu od 622,72 KM. U optužnici se navodi da im je Cocalić, vjerujući da su u zaista teškoj materijalnoj situaciji, predala ukupno 500 eura (977,92 KM), koji su prikupljeni kao dobrovoljni prilozi građana, te im priopćila da će preostala prikupljena pomoć u iznosu od 1.550 maraka biti uplaćena na račun salona namještaja u Brčkom, u kojem izaberu stvari koje su im potrebne. "Kada je, nakon javnog emitiranja emisije dana 04. svibnja 2017.godine, uslijedila reakcija građana koji su sugerirali da imovno stanje obitelji Dž. P. nije onakvo kakvim su ga prikazali, oni su 11. svibnja 2017.godine ponovno došli u prostorije "Hayat" televizije te vratili ukupno 850 KM, od 977 koliko im je uručeno", navodi se u optužnici. Alisa je, inače, u emisiji ispričala kako je imala težak život, da ju je otac ostavio kao bebu, te da je ranjena u ratu. Petar je, kako su ispričali, također ranjen kao pripadnik Armije BiH, a njih dvoje su se upoznali u bolnici u Tuzli, gdje se rodila ljubav. U emisiji su pokazali fotografije njihove "kuće" u Gradačcu, koju nisu mogli napraviti, te ispričali da im je jedan čovjek dao šupu od devet kvadrata u Brčkom. Kazali su da se kupaju u štali, kao i to da njihova beba spava na slami. Naveli su i kako 150 KM mjesečno daju za ratu kredita, koji su digli da kupe zemljište za kuću. Opisujući svoju tešku materijalnu situaciju, kazali su da Petar, između ostalog, umjesto pelena daje "svoje potkošulje da beba bude u suhom", te da "nemaju ništa". Nakon što su gledatelji prijavili prevaru supružnika, redakcija emisije "Ispuni mi želju" odmah je kontaktirala Petra. On se tada se nije javio na telefon, jer mu je pozlilo i nije se osjećo dobro, kako se kasnije ispostavilo zbog svih zlih komentara koje je dobio na Facebooku, ali se na telefon javila supruga Alisa. "Mi živimo na privatnom ranču u Skakavi u Brčkom. Vlasnik tog ranča je Kruno Malbašić koji živi u Švicarskoj. Kruno nama daje oko 100 eura mjesečno da održavamo taj ranč. Mi na ranču kupujemo hranu za stoku za te novce i brinemo se o životinjama. Mi nemamo ništa svoje, sve je ovo tuđe, mi imamo 9 kvadrata šupe i slamu na kojoj dijete spava. Sve slike koje možete i sada vidjeti na Facebooku i u video galeriji ovdje, jesu naše, ali od sramote i života kakvim živimo, mi se tu uslikamo i kažemo da je naše. Kruno nam je platio put na more a sada za Uskrs organizirao nam je i krštenje sina i platio večeru i tortu", navela je tada na upit novinara uplakana Alisa.
28.02.2018 17:15    Gospodarstvo / BiH   Polovina umirovljenika u FBiH živi u siromaštvu, od 326 KM mjesečno Kupovna moć i životni standard bh. stanovnika, prema brojnim pokazateljima, upola su manji od prosjeka zemalja EU. Tome najbolje svjedoči veliki broj umirovljenika koji mjesečno primaju najnižu mirovinu od 326 KM. O načinu i težini života, mogućim promjenama te drugim problemima razgovarali smo s nekoliko predsjednika udruga umirovljenika u Federaciji BiH.
21.02.2018 21:46    Novosti   ​Sudovi pretrpani: Zbog siromaštva mnogi građani BiH ne plaćaju račune Sudovi u Bosni i Hercegovini pretrpani su predmetima koji se odnose na neplaćene račune za komunalne i slične usluge. Sporovi se jednako vode i za pojedince i za tvrtke, a razlozi su sve manja platežna moć stanovništva koje između kupnje hrane i plaćanja računa bira ono bez čega ne može preživjeti, piše Večernji list BiH.
17.02.2018 08:16    Novosti   Mirovine 326, plaće 870, a potrošačka košara 2.000 KM Poskupljenja od po nekoliko feninga gotovo svaki tjedan zapljuskuju bh. trgovačke centre. Tihi rast cijena doveo je do toga da je mjesečna potrošnja jednog domaćinstva sa 800 KM, koliko je za potrošačku košaricu izdvajano prije četiri godine, dosegla iznos od gotovo 2.000 maraka! Predsjednik Udruženja za unapređenje kvalitete življenja „Futura“ iz Mostara Marin Bago kazao je da je, prema podacima Zavoda za statistiku Federacije BiH, potrošačka korpa u prošloj godini iznosila 1.850 KM. No, navodi da je ona sada znatno veća i da se kreće oko nekoliko tisuća maraka, piše Avaz. "Glavni je problem što je minimalna potrošačka korpa do sada iznosila 1.850 KM, dok prosječna plaća godinama ostaje oko 800 KM. Dakle, dvije prosječne plaće ne mogu pokriti minimalan iznos potrošačke koarice. Ovakve situacije nema nigdje u regiji, ali ni u Europi", kaže Bago. Kada platim račune, ne ostane mi ništa, zadužen sam do grla, hrana je najskuplja, samo su neki od odgovora građana na pitanje kako preživljavaju s prosječnom plaćom od 870 KM. Alija Nenadić posao u Srednjobosanskoj županiji traži već tri godine. Sa suprugom, djecom i teško bolesnom majkom preživljava od 326 KM njezine mirovine. Tvrdi da im mirovina jedva pokrije račune, a kaže da je preživljavanje u BiH za većinu koja ne radi prava umjetnost. S mirovinom od 326 KM jedva preživljavaju i umirovljenici koji sami žive. "Preživljavamo kako moramo. Gledaš cijene, znaš da ne možeš to kupiti, ostaviš odakle si uzeo... Eto, tako je umirovljenicima", kazala je Sarajka Fatima Mušanović. Ni studentima nije ništa lakše. I njihov je jelovnik kao kod umirovljenika, samo osnovno. Da su cijene visoke za naš standard, kažu i prodavači i trgovci. Navode i da kupovna moć stanovništva nikad nije bila slabija i da je sve učestalija prodaja robe na komad. "Kupuju nekoliko jaja, dvije do tri voćke i do nekoliko krumpira ili mrkvi", rekao je jedan trgovac. Bago ističe da je ovakvo stanje neodrživo. "Ono što dodatno ne ide na ruku potrošačima jeste i što su cijene porasle, a pakiranja su manja. Sada na policama imamo sol, rižu, brašno ili šećer koji se pakiraji u 800 ili 900 grama. Kada analizirate bilo koji proizvod, doći ćete do zaključka da je na djelu puzajući rast cijena, da gotovo svakih mjesec do dva neki proizvod poskupi", kaže Bago. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, obitelji su prošle godine mjesečno u prosjeku najviše novca izdvajale za hranu i bezalkoholna pića 423,30 KM, a za stanovanje i komunalne usluge 384,06 KM. Na prijevoz je izdvajano 141,75 KM, za higijenu 80 KM, a za odjeću i obuću 69,55 KM.
23.01.2018 12:14    Gospodarstvo / Svijet   1 posto najbogatijih u šakama drži 80 posto svjetskog bogatstva Novo Oxfamovo istraživanje pokazalo je da 42 najbogatijih raspolaže bogatstvom koje je jednako onome 3,7 milijardi najsiromašnijih stanovnika svijeta, javlja britanski Independent.
22.01.2018 18:08    Novosti   Svijet u 2017. dobio najviše milijardera u historiji dok broj siromašnih raste Međunarodna konfederacija humanitarnih organizacija koje se bore protiv globalnog siromaštva pod nazivom Oxfam objavila je poprilično uznemirujuće podatke o raspodjeli svjetskog bogatstva. Dok svijet nikad nije imao više milijardera, broj siromašnih neprestano raste, navodi se u izvještaju Oxfama.