Tag: radnici

11.07.2018 19:06    Gospodarstvo / BiH   ​Jeftina radna snaga nije glavni motiv za ulaganja u BiH Uvriježeno stajalište da je jeftina radna snaga presudan faktor kod odluke stranih investitora da investiraju u našu zemlju razbilo je istraživanje Poslovni barometar za 2018. godinu, koju je nedavno predstavilo Vijeće stranih investitora u Bosni i Hercegovini (VSI), izvještava Indikator.ba.
30.06.2018 15:08    Gospodarstvo / Svijet   ​Njemačka traži više od milijun radnika Njemačkoj nedostaju stručnjaci – i to više nego ikada ranije. Zbog nedostatka kvalificirane radne snage njemačka privreda godišnje gubi oko 30 milijardi eura. Je li u Njemačkoj stvarno tako lako doći do posla?
28.06.2018 08:10    Gospodarstvo / Mostar   ​Radnici Aluminija odustali od štrajka Sindikat zaposlenih u Aluminiju za sutra je bio najavio drugi štrajk upozorenja, ovog puta dvosatni, nezadovoljni odnosom Uprave, te uvjetima rada u poduzeću.
27.06.2018 16:58    Novosti   Sve veći broj radnika preko noći napušta poslove u kontinentalnom djelu i odlazi na sezonu Ljeto je i službeno počelo, a dolazak ljeta za kontinentalnu Hrvatsku znači masovni odlazak ljudi na sezonu u inozemstvo ili na obalu. Odlaze trgovci i kuhari, a ponajviše školovani ili neškolovani konobari, koji su na obali za vrijeme sezone prijeko potrebni. No, što se to točno događa u kontinentalnom dijelu države odlaskom konobara na obalu i otoke, novinari Glasa Slavonije upitali su nekoliko različitih vlasnika, poslovođa i konobara ugostiteljskih objekata u centru Osijeka. Većina je ugostitelja u Osijeku u zadnjih nekoliko mjeseci doživjela da im neki od njihovih ponajboljih radnika daju otkaz i trbuhom za kruhom odlaze na sezonu. Često se to događa nenajavljeno te radnici odlaze bez odrađivanja, ugovorom određenog, otkaznog roka od 30 dana. Svoj je primjer ispričao vlasnik jednog dobrostojećeg kafića u Osijeku, koji je htio ostati anoniman, piše Glas Slavonije. "U mojem ugostiteljskom objektu radila je jedna djevojka, jako dobra i vrijedna radnica. Radila je šest dana u tjednu po šest sati za plaću od 3500 kuna te joj je bila plaćena sanitarna knjižica. Jedan je dan dobila poziv s mora u kojem joj je rečeno da traže konobarice, naravno za duplo veću plaću i s plaćenim smještajem i obrokom, pa je ona već idući dan otišla na sezonu. Niti je to ikome najavila niti je odradila otkazni rok. U jednom danu ostao sam bez radnice. Dakle, našao sam se u situaciji u kojoj nisam znao tko će mi sutra odraditi smjenu i hoću li uopće moći otvoriti kafić. Nakon toga otišao sam se žaliti na Hrvatski zavod za zapošljavanje, ali oni mi nisu mogli pomoći. Rekli su mi kako u našoj državi ne postoje instrumenti kojima bi se od takvih situacija zaštitili sami poslodavci", rekao je ugostitelj. Dodao je i kako svi pričaju protiv poslodavaca te ih okrivljuju za male plaće, a ne shvaćaju da uz doprinose i PDV poslodavci za jednu prosječnu konobarsku plaću od 3500 kuna zapravo daju oko 5000 kuna. Dakle, još gotovo pola iznosa plaće daju državi. Sa svojom zaradom, kaže, poslodavci koji svoje poslove obavljaju potpuno legalno, jednostavno nisu u mogućnosti pokriti troškove administrativnih poslova i troškove nabave, a uz to još povećati plaću radnicima i pružiti im bolje uvjete. Međutim, tvrdi ovaj ugostitelj, radnici sve češće iskorištavaju, dapače ucjenjuju poslodavce da im daju veće plaće, znajući da je unutrašnjost Hrvatske tijekom ljeta u deficitu radnika. "Nakon što poslodavac odbije takvu ponudu, zbog nedostatka sredstava radnici najčešće počnu raditi lošije, misleći kako i ovako i onako neće dobiti otkaz upravo zbog nedostatka radne snage", objasnio je. S druge strane, česti su i slučajevi u kojima su osobe prijavljene na Zavodu kao nezaposlene, stoga primaju naknadu, a zapravo rade na crno u ugostiteljskim objektima, pri čemu ih vlasnici isplaćuju "na ruke". Razočaravajuća je i činjenica, dodaje, da za ugostitelje koji rade na kontinentu i obali Republike Hrvatske nema nikakve ravnopravnosti. Atila Varga, uime Ceha ugostiteljstva Obrtničke komore Osječko-baranjske županije, rekao je Glasu Slavonije kako to nisu problemi samo lokalnoga ugostiteljstva nego da su ti problemi prešli i na razinu globalnoga ugostiteljstva. "Radnici iz unutrašnjosti masovno odlaze na more zbog boljih primanja. Poslodavci prikažu da je radnik odradio 8 sati i toliko ga isplate, a ostale sate plaćaju na crno. Držim da je nepravda što se u unutrašnjosti za jednu prosječnu ugostiteljsku plaću mora izdati još gotovo pola plaće, a problemi se rada na crno ne rješavaju. Obrtnička komora Osječko-baranjske županije pokušat će riješiti probleme lokalnoga ugostiteljstva, no najveću ulogu u tome trebala bi imati država, koja treba smanjiti troškove PDV-a", kazao je Varga.
27.06.2018 12:10    Gospodarstvo / Svijet   ​Više od 5 milijuna Talijana živi u siromaštvu Više od 5 milijuna ljudi u Italiji živi u potpunom siromaštvu, što je najveća razina otkad je 2005. prvi put provedeno to mjerenje, pokazali su u utorak službeni podaci.
27.06.2018 08:01    Gospodarstvo / Svijet   Njemačka treba podići minimalnu plaću do 2020. na 9,35 eura Njemačka bi trebala podići minimalnu plaću iduće godine na 9,19 eura po satu te na 9,35 eura u 2020., preporučila je u utorak komisija koju je imenovala vlada u Berlinu, čime bi se utro put povećanju osobne potrošnje u najvećem europskom gospodarstvu.
17.06.2018 17:30    Gospodarstvo / Svijet   Posao kod Elona Muska: Radnici moraju birati - ili će na WC ili će jesti "Nema riječi kojima mogu opisati koliko mi je stalo do vaše dobrobiti i sigurnosti. Zamolio sam da se svaka ozljeda prijavi direktno meni, bez iznimke. Nalazim se sa ekipom zaduženom za sigurnost jednom tjedno i nalazit ću se i sa svakim tko je na bilo koji način stradao u tvornici."
17.06.2018 13:57    Novosti   Hrvatska je dugo iskorištavala bazen radne snage u BiH Hrvatski turizam, ali i druge grane, sve više ovisi o uvoznoj radnoj snazi zbog čega je hrvatska vlada proteklog tjedna gotovo udvostručila raniju kvotu uvoza od 4.660 radnika, no problem se neće moći riješiti bez kompleksnih mjera koje će regulirati dugoročnu useljeničku politiku, smatraju stručnjaci. U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) procjenjuju kako će tijekom ove turističke sezone za rad u sektoru turizma trebati 15 do 20 tisuća radnika. Po podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u prva četiri mjeseca 2018. najviše su traženi radnici u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane te djelatnosti trgovine na veliko i malo ukupno, piše Hina. Traženo je 16.373 radnika, uglavnom konobara, prodavača, sobarica, čistačica, kuhara, kuhinjskih radnica, pomoćnih kuhara, pomoćnih konobara, recepcionara i turističkih animatora, priopćili su iz HGK-a. Napominjući da ukupne ovogodišnje kvote za zapošljavanje stranih radnika za sve djelatnosti iznose 35.500 dozvola, sociologinja s Instituta za migracije i narodnosti Snježana Gregurović ocjenjuje da to nije dugoročno rješenje. S obzirom na demografske i privredne trendove s kojima je Hrvatska suočena, trebalo bi hitno pristupiti izradi useljeničke politike. Njome bi se donijele mjere za poticanje useljavanja u Hrvatsku kako bi se ublažile posljedice dugotrajnog iseljavanja radno-sposobnog stanovništva i onog u fertilnoj dobi, te nadomjestili manjkovi radne snage na tržištu rada, kaže ona. Danijel Nestić s Ekonomskog instituta u Zagrebu Nestić smatra da je Hrvatska dugo iskorištavala bazen radne snage u BiH. "Čini se da smo tu pri kraju, možda i u Srbiji, jer je u Europi velika potražnja za radnom snagom, pa su radnici iz zemalja bivše Jugoslavije okrenuti europskom tržištu", kazao je. Nestić ponavlja da je povećanje plaća kratkoročno rješenje, a dugoročno Hrvatska treba definirati svoju imigracijsku politiku, koja će se okrenuti trećim zemljama, u koje uračunava i zemlje izvan kruga kandidata za EU. "Sklon sam povećati kvote uvoza radnika, bez obzira što sindikati kažu da imamo dovoljno nezaposlenih - da, ali ne onih koji su spremni raditi. Ako nema bližih država, možda možemo ponuditi veće plaće Bugarima", rekao je. Već niz godina ključni dionici iz privatnog sektora u turizmu naglašavaju potrebu sustavnog rješavanja problema ljudskih potencijala u turizmu predstavnicima institucija zaduženima za ta pitanja, kažu u HGK. Potrebno je sustavno rješavanje tog problema kroz kratkoročne i dugoročne mjere kao što su potpisivanje bilateralnih sporazuma s nekim od susjednih zemalja, porezno rasterećenje i uvođenje dualnog sustava strukovnog obrazovanja u kojem bi HGK posredovao između poslodavaca i obrazovnog sustava. "Premda većina vodećih hrvatskih demografa zagovara selektivnu useljeničku politiku, nisam sigurna koliko će takva politika pridonijeti znatnijem useljavanju", ističe sociologinja migracija Snježana Gregurović. Selektivne mjere koje potiču useljavanje skupina socio-kulturno, etnički, vjerski i rasno sličnih s većinskim stanovništvom vrlo su popularne jer države ne trebaju izdvajati velika sredstva za integraciju useljenika. No, kada je neka zemlja u situaciji da joj prijeti izumiranje ili konstantno smanjenje BDP-a i ekonomskog rasta, te slom mirovinskih fondova, selektivne mjere više "ne drže vodu", kaže ona. Pritom upućuje na primjer Njemačke, koja je desetljećima prešutnom politikom podupirala useljavanje pripadnika slavenskih naroda jer je smatrala da se oni najlakše integriraju u njemačko društvo. Da nije bilo useljavanja, zemlje poput Njemačke, Italije i Austrije s negativnim prirodnim prirastom već bi u 1980-im imale smanjenje ukupnog broja stanovnika. "Ako uistinu želimo poticati useljavanje, bilo ono selektivno ili ne, treba izraditi koherentnu, dugoročnu i programski usmjerenu useljeničku politiku, primjenjujući najbolje prakse zemalja čije su useljeničke politike bile uspješne, te uvažavajući potrebe i posebnosti Hrvatske", poručuje Gregurović.
12.06.2018 13:32    Gospodarstvo / Regija   ​Očaj u Dalmaciji zbog nedostatka radnika: Nitko iz okruženja više ne želi raditi za crkavicu Jesu li rješenje za probleme s radnom snagom u našem turizmu ove godine možda radnici iz Egipta?!
09.06.2018 19:54    Gospodarstvo / Regija   ​Nizozemska ukida ograničenja za hrvatske radnike Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH pozdravilo je odluku Nizozemske o ukidanju ograničenja rada za hrvatske državljane za pristup nizozemskom tržištu, priopćeno je u subotu iz MVEP-a.
06.06.2018 17:57    Novosti   Jadran u očaju traži ugostiteljske radnike: Bosanci radije idu u Austriju To što je jedna pulska slastičarna na svojim vratima izvjesila obavijest da nema osoblja te kako se kupci sami moraju poslužiti za pultom, ove sezone neće u Istri, ali i ostatku Hrvatske biti nikakva novost. Nikad se teže kao ove godine nije dolazilo do radne snage koje jednostavno više na domaćem tržištu nema ili ne želi raditi u turizmu i ugostiteljstvu. Podaci govore da se ove godine tražilo čak 120 tisuća radnika, 20 tisuća više nego lani. Posao u turizmu i ugostiteljstvu u ljetnim je mjesecima težak i traži velika odricanja. Istina, nakon frenetičnog rada, sezonski ugostiteljski radnici ostatak godine su slobodni. Problem je i u tome što taj posao ne pruža sigurnost. Relativno je malo onih koji nakon završetka sezone dogovore s poslodavcem angažman i za iduće ljeto. Manjak sigurnosti glavni je razlog zbog kojeg je veliki broj sezonaca, pogotovo onih iz Slavonije, odlučio hrvatsku obalu zamijeniti Europom. Jednostavno su otišli za boljim uvjetima, normalnijim radnim vremenom, stalnom plaćom i poslom 12 mjeseci u godini. Posljedično, domaći poslodavci u turizmu i ugostiteljstvu sada moraju, ne samo dizati plaće, nego i posezati za radnom snagom iz susjedne Bosne i Hercegovine i Srbije. U centru Pule, u poznatoj Kandlerovoj ulici, u srcu grada, koja je prepuna sezonskih lokala, gotovo nema lokala gdje ove godine nisu zaposleni sezonci iz tih zemalja. Nekada je to bila iznimka, a danas je sve više pravilo. Nikad gore nego sada - Nikad nije bilo gore nego ove godine. To je kao da se udajete ili ženite za nekoga koga dotad nikad niste vidjeli. To je jednako grozno za nas poslodavce, jer ne znate tko će vam doći u kuću, ali i za radnike koji ne znaju kamo idu, kaže nam Iva Artuković, vlasnica restorana i suvenirnice u Kandlerovoj ulici. Ove je godine povisila plaće svojim radnicima iz Istre, ali ni to nije bilo dovoljno - radnici su je napustili. - Iz godine u godinu u kuhinji i na terasi uvijek smo imali naše ljude koji su poznavali nas, kao i mi njih. Ove se godine nisu vratili. Ja ih ne okrivljavam, imali su druge mogućnosti. Uglavnom su kod nas radili ljudi koji su bili blokirani ili su iz nekog drugog razloga bili u teškoj financijskoj situaciji. Tu su radili tri mjeseca i dobivali su dobru plaću i napojnice. Jasno, to im nije bilo dovoljno da prežive cijelu godinu. Tražila sam, kao i drugi ugostitelji, radnike preko Zavoda za zapošljavanje. No, ništa od toga. Mislim da se u cijeloj ovoj ulici preko Zavoda tražilo tridesetak ljudi, a došlo ih je možda dvoje. A i oni samo da ispune obavezu prema Zavodu. Gospođa Artuković morala je zato posegnuti za stranom radnom snagom. Nakon gomile birokratskih zavrzlama, uspjela ih je dovesti. Restoran je otvorila ovih dana, za Duhove, i radit će do kraja ljeta. - Kad sam konačno, nakon puno muka, dobila te radne dozvole, onda bi radnici dolazili, ostajali bi po dva-tri dana i otišli. Rekli bi da im se to ne sviđa. I onda sve ispočetka. Isto tako, dosad radnicima nismo morali osiguravati smještaj jer su sve bili domaći ljudi, a sada imamo i taj trošak i brigu jer se za te mlade ljude ipak moramo brinuti. Osim toga, iako su to sve po struci kuhari i konobari koji su radili u ugostiteljstvu u svojoj državi, nisu oni naviknuti na tempo naše sezone, kaže Iva Artuković. Radnici ucjenjuju nas poslodavce Ponajbolji istarski barmen Karlo Damijanić koji vodi lokal na otočiću Levan, na samom jugu Istre, probao je i jedno i drugo - biti poslodavac i biti radnik u turizmu. Kaže da shvaća obje pozicije te smatra kako je za čitavu situaciju oko nedostatka radne snage u Hrvatskoj, zbog velikog odljeva radnika u inozemstvo, odgovorna država, jer nije pravodobno rasteretila ugostitelje kako bi mogli ponuditi bolje uvjete rada i plaće domaćem personalu. - Sve je teže naći personal, ali činjenica je da svi traže u posljednji čas. Najprije daju manje plaće, a onda kada dođe gusto, dali bi sve, no tada se više nitko ne javi. Ja, primjerice, tražim personal već u siječnju, iako se i meni dogodi da me netko zezne i ne dođe. Događa se da se na radna mjesta javljaju ljudi koji nemaju iskustva, niti su educirani, ali traže da za to budu dobro plaćeni. Radna snaga na neki je način počela ucjenjivati poslodavce. S druge strane, znam mnogo mladih educiranih barmena iz Istre koji su otišli raditi u inozemstvo, prije svega Irsku i Austriju, jer imaju normalno rado vrijeme, rade cijele godine i imaju za to dobru plaću. Mi im, nažalost, to u Hrvatskoj ne možemo osigurati. Ne da ne želimo, nego bi u tom slučaju svi ugostitelji propali jer toliko ne zarađuju. A za sve je to odgovorna država jer nije poduzela prave mjere, smatra Damijanić. Ističe da ipak za boljim uvjetima i plaćama ne treba ići raditi u Europu kada govorimo o ugostiteljstvu. Kaže da se u Hrvatskoj može vrlo dobro zaraditi jer je konkurencija, paradoksalno, mala. - Mnogo se ljudi traži, ali zapravo vrlo je malo educiranih ljudi u ugostiteljstvu. Upravo zato danas je lakše iskočiti nego do sada. Trenutačno u ugostiteljstvu radi više ljudi koji nisu te struke. Dovoljno je potruditi se i završiti edukacije, bilo za kavu, sommeliera, barmena. Educiran i stručan kadar traži se i dobro se plaća. Znam, primjerice, da se na hrvatskim otocima barmeni plaćaju od 25 do 30 tisuća kuna. Inače, prosječna plaća jednog barmena je od 10 do 15 tisuća kuna, ali netko tko ima bolji lokal, sigurno će toliko platiti dobar kadar, ističe on. Što se tiče konobara, kaže da dobar i stručni konobar ima plaću od 7.500 do 12 tisuća kuna neto mjesečno, i to bez napojnica. A s napojnicama, ovisno o tome u kakvom lokalu radi, može dodatno zaraditi još sedam do 10 tisuća. Dođe se do lijepe plaće - Upravo zato su satnice konobara nešto niže. One se kreću od 25 do 30 kuna pa, uz napojnicu, dođe do lijepe plaće. Kuharima su, pak, satnice od 30 do 50-60 kuna jer nemaju napojnica. Kod barmena su plaće visoke i kreću se od 7.500 do 10 tisuća kuna za početnika. Činjenica je da tog kadra nedostaje i zato su njihove plaće takve. Ako vlasnik lokala želi visoku uslugu, on će takvu osobu uzeti. No usluga nam se zbog svih ovih problema vrlo srozava, zaključuje ovaj barmen. U Hrvatskoj, u ovom trenu, iako se sezona dobrano zahuktava, nedostaje još uvijek 10 do 15 tisuća radnika. Kažu nam to predsjednik Sindikata turizma i usluge Eduard Andrić te voditelj projekta Gastroposao.eu Zoran Šimunić, koji posreduje između radnika i poslodavaca u turizmu i ugostiteljstvu. Posebno zastupa male poslodavce koji u današnje vrijeme teže dolaze do kadra nego veliki hotelijeri. - Plaće su se u turizmu i ugostiteljstvu, u odnosu na lani, sigurno podignule 20 posto. Mi zastupamo manje poduzetnike, i u tom segmentu plaće konobara kreću se oko šest tisuća kuna, kuhara oko sedam tisuća, s time ako rade na brodovima, te su plaće i do 14 tisuća kuna. Tu ne govorimo o top chefovima. Pomoćni kuhari dobivaju od tri do četiri tisuće kuna, čistačice oko četiri tisuće. Naravno, svi oni traže komforan smještaj. A nude se i razni bonusi, udio u profitu, ističe Šimunović. Dodaje da se većinom zapošljavaju na šest mjeseci, a u boljim lokalima to je i cjelogodišnje zaposlenje. Kaže da su plaće u velikim hotelskim sustavima nešto manje, no da hotelijeri daju zato svojim zaposlenicima neke druge bonuse. Ističe da se plaće previše ne razlikuju u Dalmaciji, Istri ili na Kvarneru, ali da je to za 10-tak posto bolja plaća na samom jugu Hrvatske, točnije u Dubrovniku i na Korčuli. - Tu dolazi druga klijentela i to je drugi ambijent, ističe on. Kaže da u odnosu na lani zamjećuje značajno veći porast upita za zaposlenje u Hrvatskoj iz Srbije, Bosne i Hercegovine pa čak i Makedonije. - Lani je toga bilo malo, a sada je to značajniji broj upita. Isto tako, kontaktiraju nas i naši ljudi koji su išli raditi u inozemstvo da bi se vratili. Vjerujem da će se velik dio njih vratiti jer nije ni vani idealno kao što se govori. Primjerice, u Irskoj zarađuju 2,5 tisuće eura bruto, ali rade od jutra do mraka, smješteni su s drugima, i kada sve troškove zbroje, ne ostaje im puno. Međutim, dobro je da su otišli van jer su naučili nešto novo. Vjerujem da će se brzo početi vraćati jer se u Hrvatskoj situacija promijenila, ističe Šimunić, dodajući kako se samo ove godine u Hrvatskoj otvorilo oko 50 novih hotela. ​Andrić ističe kako je ove godine u turizmu bila dozvoljena kvota za uvoz radne snage za nešto više od četiri tisuće radnika, ali da ih je uvezeno oko tisuću. - Mislilo se da će interes u Bosni i Hercegovini biti veći, no taj će radnik radije ići u Austriju nego u Hrvatsku, kad već mora u inozemstvo jer su tamo veće plaće. Crnogorci i sami rade u svom turizmu, tako da se time nije riješio problem. Rješenje vidim u daljnju dizanju plaća, ugovorima na neodređeno vrijeme, ali i poreznom rasterećenju poslodavaca. Jer ako želimo kvalitetan turizam i bogate goste, onda njih moraju posluživati bogati radnici, zaključuje Andrić. Nitko se ne školuje za turizam Veliki hotelijeri u “lov” na svoje sezonce krenuli su još najesen, no i dalje nisu popunili sva radna mjesta. Definitivno su dignuli standard, što radnih prava, bonusa, plaća, ali i smještaja. Gotovo da nema ozbiljne hotelske kuće koja ne preuređuje ili gradi hotel za svoje zaposlenike. - Prema informacijama koje imam iz velikih hotelskih kuća u Istri, nemaju većih problema jer su pravodobno počeli i s malo agresivnijim pristupom u reklamiranju sebe kao poželjnog poslodavca. Činjenica je da su već drugu godinu zaredom plaće povećane u većim iznosima od 4 do 11 posto u odnosu na prethodnih godina, postavljaju se limiti, Valamar 5000 kuna kao najniža plaća koja će se isplatiti radnicima, i ono što je možda još i bitnije od samih plaća, jest ranije zapošljavanje. Tako se zaposlio veći broj radnika nego što ih je zaista bilo potrebno već u veljači i ožujku, kako bi si osigurali dovoljan broj radnika za sezonu. Neke kompanije možda će imati manjih problema u samoj špici sezone u srpnju i kolovozu, međutim računaju da će tu “uskočiti” učenici i studenti. Također, velike hotelske kuće značajno su poboljšale uvjete smještaja sezonskim radnicima, kaže nam Marina Cvitić iz Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije, i hotelijeri se zasad ne žale, barem ne glasno. Najviše zapošljava Valamar Riviera - 6600 zaposlenika u 30 hotela i 15 kampova, od Istre i Kvarnera do Dubrovnika, koja nudi minimalna neto primanje od 5000 do 7500 kuna svim zaposlenicima koji odrade puni mjesečni fond sati. U porečkoj Plavoj laguni, koja zapošljava dvije tisuće sezonaca, bruto prosječna plaća kreće se oko devet tisuća kuna, a u rovinjskoj Maistri nisu navodili plaće. Oni, pak, zapošljavaju čak 2700 djelatnika, u što se ubrajaju i oni stalno zaposleni i menadžment. Pulska Arena Hospitality Group zapošljava, pak, 1100 sezonaca, a najviše traži sobarica i kuhara. Prosječne se plaće u toj tvrtki kreću od 4600 kuna za sobarice do 6400 za kuhare. Problem oko radne snage sigurno će se produbljavati, tim više što se djeca gotovo ne upisuju u turističke škole. Primjerice u Poreču, turističkoj perjanici države, ove godine nije se upisao niti jedan konobar.
03.06.2018 07:51    Novosti   Život sezonskog radnika: ''Šest mjeseci radiš, a od toga živiš svih 12'' Dalmacija se probudila iz zimskog sna i odmah uletjela u ljeto. Proljeća, kao ni prijašnjih godina, nije ni bilo, turisti već počinju dolaziti, sezona je pred vratima i sezonci su opet na svojim radnim mjestima na obali. Završne pripreme u punom su jeku, što dovodi do neizbježnog suživota kupača i bagera, ali što je – tu je, piše Vecernji.hr. Sezonski radnici također su tek počeli s poslom, najviše zatječemo domaćih ljudi koji rade sezonske poslove u turizmu, ali i ponekog Slavonca ili Slavonku s dugogodišnjim iskustvom sezonskog rada u Dalmaciji. Sezona sve dulja Razgovarali smo s nekima od njih na potezu od Trogira, koji je pun ekskurzija i turističkih tura, do Makarske, čije se plaže polako popunjavaju, a na rivi se sve rjeđe čuje hrvatski jezik. Pa kako je biti sezonac u Hrvatskoj? David Tunjić konobar je u pizzeriji na trogirskoj rivi već sedam turističkih sezona. Došao je kao 18-godišnjak iz Donjeg Novog Sela kod Vinkovaca, ali s godinama postao je pravi Dalmatinac. "Završio sam školu, radio u jednom kafiću kod nas, ali nije bila neka lova i što ću, torbu na rame i ajmo. Krenuo sam naslijepo, posla nisam imao pa što bude. Išao sam od vrata do vrata i pitao “triba” li konobar kome i tako sam došao i ovdje. Sjećam se, bilo je to potkraj ožujka, da mi je gazda rekao da dođem 1. travnja i počnem raditi. Eto, tako je počelo. Zakucao sam, on me primio i tu sam i ostao. Radim sezonski. Ove godine počeo sam 1. ožujka pa dokad bude, a očekujemo bar do 1. studenoga. Sezona je ipak sve dulja. Zimi ne radim ništa, doma sam", kaže David. Pronašao ljubav svog života A dom mu je posljednjih nekoliko godina upravo u Trogiru. Naime, nakon prvih sezona kada se zimi vraćao u Slavoniju, danas mu se životna situacija potpuno promijenila. Ne samo što je u Trogiru pronašao posao, na poslu je pronašao i ljubav svog života pa se oženio kolegicom s kojom zajedno radi i više se ne vraća u svoje Vinkovce, osim nekoliko puta godišnje kada ide k svojima. Oženio se, ima i dijete te se skrasio u gradu svoje supruge. "Na početku sam nakon sezone odlazio u Slavoniju, ali sad sam se ovdje udomaćio, tu mi je žena, imamo dijete, riješili smo stan, tako da je sve to dobro ispalo", ističe David. Ipak, priznaje, prelazak iz ravne i mirne Slavonije u Dalmaciju, gdje zimi brije bura i nema nigdje nikoga, a ljeti prži sunce i grad vrvi poput mravinjaka, bio je svojevrsni kulturološki šok. Kaže da se najviše bojao samoće, s obzirom na to da nije došao s djevojkom ili prijateljima nego je u avanturu, koja se pokazala kao avantura života, krenuo sam. "Imao sam 18 godina, nisam poznavao nikoga, bio sam u novoj sredini i to mi je u početku bio mali problem. Ne znaš kakvi su ti kolege, kakav ti je gazda i na sve paziš, ali na kraju, bar što se mene tiče, shvatio sam da radim s odličnim ljudima i odlično sam se uklopio", priča David Tunjić. Imao je sreću, odmah je našao dobar posao, a i on se pokazao dobrim radnikom. "Gazda rješava svim sezonskim radnicima smještaj u Trogiru, ali ja u Kaštelima imam tetu, maminu sestru, pa sam u početku bio kod nje. Sad s obitelji živim u stanu u Trogiru, sve nam je blizu", govori. Na ključno pitanje, može li se cijele godine živjeti od sezone, s obzirom na to da su i David i supruga sezonci, odgovara da može. "Nas dvoje možemo, ali to ovisi o tome kakvi su ljudi, koliko troše i koliko im treba. Nama je dosta za naše potrebe i potrebe našeg djeteta", kaže David. Žele svoj novac Dodaje kako ljeti kada se radi zahvaljujući susretljivosti gazde dijete ne mora u vrtić jer David radi jednu smjenu, a supruga drugu. "Gazda nam je rekao da nema problema ako onaj tko čuva dijete malo zakasni u drugu smjenu dok ne dođe kući onaj iz prve smjene. Ili recimo umjesto u 16 sati iziđem 10 minuta ranije i dođem kući da supruga stigne u svoju smjenu, a ja preuzmem dijete. Gazda nam je odličan, uvijek nam izlazi ususret", zadovoljan je David. Tvrdi da nikada nije razmišljao o odlasku iz Hrvatske, ni prije nego što je zasnovao obitelj, a pogotovo ne razmišlja o tome sada. "Da odemo u inozemstvo, sve što bismo ondje zaradili, ondje bismo i potrošili i zapravo bi sve bilo isto, a ovdje smo među svojima. U Trogiru je zimi malo pusto, čim padne mrak nema života, ali da se i na to naviknuti. To je tako kao i u svakom drugom gradu na moru. Zato supruga i ja odemo malo k njezinima na selo i maloga vodimo van kad god se može. Družimo se s prijateljima i to je to. Ljeti je druga stvar. Radiš i čuvaš dijete i tako iz dana u dan. Ne žalim se", ispričao nam je David Tunjić. Toni Ćaleta je iz Stobreča i svaki dan putuje na posao u Trogir gdje je u jednom restoranu pizza-majstor. "Mogao sam živjeti u Trogiru, ali nisam htio. Ionako bih svaki dan bio u Splitu, ovdje nema provoda. Putovat ću i kad počne sezona. Nije daleko, 35 kilometara", priča Toni. Iako je mlad, ima već puno radnog iskustva. "Počeo sam raditi prije četiri godine, a na novom poslu sam mjesec dana. Iako je to sezonski posao, radim cijelu godinu. Kad sezona prođe, nađem nešto drugo, radio sam zimi u Splitu za neke restorane, catering... U Trogir me privukao bivši šef, razlog što sam tu je ljudski faktor. Šef me pozvao, ja sam došao", kaže 21-godišnji Toni. "Rano sam počeo raditi, sa 17 godina. Ne da mi se tražiti novac od svojih, a u ugostiteljstvu posla ima. Završio sam za kuhara i radim već četvrtu sezonu, uglavnom u Splitu i na omiškom području", ističe Toni koji ima i inozemnog radnog iskustva. Jednu turističku sezonu radio je u Španjolskoj. "Nakon što sam ovdje stekao malo iskustva, otišao sam u Španjolsku vidjeti kako je tamo. Zadržao sam se tri mjeseca, jednu sezonu. Bilo je dobro što se tiče društvenog života. Imao sam i dobar smještaj, hranu, sve, ali jako se puno radilo za ne baš veliki novac. Ja i nisam išao zbog novca, nego baš da vidim kako je. Da sam tražio neki bolje plaćen posao, vjerojatno bih ga našao", kaže Toni. Otišao bi ponovno, kaže, ali ne zauvijek. Najveća je razlika, napominje Toni, što je u Španjolskoj radio i 16 sati dnevno, a u Hrvatskoj radi normalno, sedam-osam sati. "Kada s istim ljudima na poslu provodiš 15-16 sati dnevno, stvaraju se različiti odnosi koji ovise od dana do dana. Nekada svi pomažemo jedni drugima, a nekad se i posvadimo. Poslije kažeš “bilo pa prošlo”, idemo dalje, treba raditi", priča Toni Ćaleta. S obzirom na to da svi govore o visokim plaćama koje imaju kuhari, pitamo Tonija je li zadovoljan svojom. "Trenutačno ne radim kao kuhar nego kao pizza-majstor. Imam dobru plaću, zadovoljan sam. Meni je dovoljno", kaže Toni Ćaleta. Ante Mrkonjić je iz Splita, a sezonski radi u jednom trogirskom baru. Ima 19 godina i upravo je završio pomorsku školu u Splitu, a ovo je prva sezona u kojoj je ušao u svijet rada. "Tek sam počeo, ima dva tjedna, i ide mi dobro. Svaki dan putujem iz Splita u Trogir zajedno s prijateljem pa dijelimo putne troškove. Uvjeti na poslu su dobri", kaže Ante. Posao nije dobio preko zavoda za zapošljavanje niti se javljao na natječaj. Nitko se neće obogatiti... "Prijatelj mi je kuhar i zvao me hoću li doći konobariti. Prihvatio sam i evo me tu. Nikad prije nisam konobario, ovo mi je zapravo prvo radno iskustvo", priča Ante koji je pronašao posao u struci, a odlučio se za sezonski rad dok čeka ukrcaj na brod. "Moram riješiti brevete, plovidbene dozvole. Na brod bih trebao otići u ožujku 2019. Imam još 10 mjeseci, zato sam i počeo raditi. Da nešto zaradim dok čekam. Navigavat ću na strancu. Zbog toga sam išao u školu, želim ploviti", priča Ante. Kaže da to što nema konobarskog iskustva i nije velika prepreka, snašao se dobro. "Prijašnji konobari pokazali su mi kako treba raditi. U desetak dana pohvatao sam konce", zadovoljan je Ante. Poslužio je i nas i uvjerili smo se da je tajne zanata već dobro svladao. Sezonci nisu samo zaposlenici ili “šljakeri”, sezonski rade i brojni vlasnici tvrtki na obali. Ivan Mračević iz Makarske vlasnik je obrta za turizam i na makarskoj rivi iznajmljuje “Žutu podmornicu”. Na radnome mjestu, štandu na rivi ispred kojega je vezana “Yellow Submarine”, zatječemo gazdu. Još se sezona nije zahuktala pa se svi poslovi obavljaju u krugu obitelji, bez zaposlenika. "Radimo sezonski od 1. svibnja do 31. listopada. Ove godine kada smo krenuli, za Praznik rada, bilo je nešto turista i posla, a onda je stalo i sad, da budem iskren, više-manje nema se baš zašto stajati cijeli dan na suncu na rivi, ali kad već plaćaš sve to što moraš plaćati, naravno da onda stojiš tu i u svibnju i pokušavaš bar nešto zaraditi", nema kod Ivana previše filozofije. Prvi turisti su došli i raditi se mora kakva god zarada bila. "Tijekom sezone radimo tri zaposlenika i ja. Svi naši radnici su iz Makarske, a oni kod nas rade u srpnju, kolovozu i rujnu. Nažalost, sad nema potrebe jer nas je dovoljno dvoje, a tu smo sestra i ja. Što se tiče zaposlenika, to su uglavnom studenti, tako da im dobro dođe sezonski posao ljeti kad nemaju obveze na fakultetu", govori nam mladi makarski poduzetnik. Njegova podmornica privlači pozornost, osobito najmlađih. Vožnja stoji 75 kuna i traje 30 minuta. "Idemo oko poluotoka Svetog Petra. Dolje je kabina u staklu, gosti sjede i gledaju. Malo podmornica izroni pa turisti iziđu na palubu i razgledaju panoramu... Mi smo ovdje i turistički vodiči, a dajemo informacije i za trajekt. Tu smo na rivi pa ljudi misle da sve znamo", kaže nam Ivan Mračević. Na pitanje kako živjeti i raditi od biznisa koji je sezonski, kaže da ne zna ni sam što bi nam na to rekao. "Može se, ali nećete zaraditi milijune, to je sigurno. Zaradi se za neku pristojnu plaću, jer sve košta. Evo, nova podmornica košta 130.000 eura, a to vam u praksi znači velik kredit koji treba vraćati. Kad platiš sve što trebaš platiti, ostane nešto, ali to nije velika lova. Izvučeš plaću i to je to. Sve bi bilo puno bolje kad bi sezona dulje trajala." "Turistička zajednica i grad Makarska trude se produljiti turističku sezonu i goste privoljeti da dolaze u predsezoni i posezoni, ali kod nas je to jako teško. Nije tako samo u Makarskoj ili Dalmaciji, nema gostiju ni u Istri", govori Ivan Mračević kojemu je 35 godina, a već četiri godine je u tom poslu . "Meni je sad lijepo jer radim onako kako hoću i sam sebi sam šef. Obveze su dosta velike. Kredit, plus davanja, plus porez, plus ovo i ono i tako ono što zaradiš pomalo nestane, ali dođe opet nova sezona pa ajmo sve ponovno", opisuje nam Ivan Mračević svakodnevicu sezonskih poduzetnika. Marina Mihić prodaje prirodne sapune i kozmetiku na štandu na makarskoj plaži. "Nisam ja vlasnica, imam ugovor s proizvođačima i prodajem njihove proizvode u svom trgovačkom obrtu. Inače sam iz Nove Gradiške, ali ljeti sam Makaranka. Moj je tata davno prije imao štandove i uvijek smo držali ručni rad. Prije smo imali drvenariju, drvene suvenire i ostalo, a sad sam ja uzela kozmetiku i sapune jedne obiteljske firme koja djeluje od 1974. godine. To im je obiteljsko nasljeđe, radi treća generacija. U toj kozmetici nema parabena, silikona, mineralnih ulja. Sve je potpuno prirodno. Gosti je vrlo dobro prihvaćaju, pogotovo Skandinavci", kaže Marina Mihić, prava trgovkinja. U Makarskoj je od 1. svibnja i ostat će do kraja listopada, točno pola godine. Smještena je u blizini plaže. Iako je Makarska turistički grad ljeti prepun gostiju, zahvaljujući tome što već godinama dolazi nije joj problem naći smještaj. I nju pitamo može li se živjeti cijele godine, a raditi šest mjeseci. "Pa nije jednostavno, ali trudimo se. Prije sam držala trgovinu u Splitu, u Matoševoj ulici, radila sam i zimi, ali odustala sam i zadržala samo ovaj sezonski posao u Makarskoj. Imam zaposlenu i jednu gospođu koja radi godišnje oko pet mjeseci. Imam sreću i s njom, mnogi poslodavci se žale da je teško naći radnika, a ja s njom već dugo radim i dobro je poznajem. Moj je otac ovdje došao još 1986. godine, puno ljudi ovdje znam i oni mene znaju i nemam baš nikakvih problema. Da budem iskrena, u Makarskoj se osjećam kao kod kuće", kaže nam Marina Mihić, kontinentalka koja je zahvaljujući sezonskom poslu postala Dalmatinka.
01.06.2018 09:01    Gospodarstvo / Mostar   ​Prosvjed radnika Hotela Ero ispred zgrade Vlade FBiH u Mostaru: Traže isplate poreza i doprinose Uoči sjednice Vlade Federacije BiH koja počinje u 9 sati u Mostaru, ispred Hotela Ero okupilo se blizu 20 radnika spomenutog hotela koji traže isplate poreza i doprinosa za 4 i pol godine svog rada.
31.05.2018 21:04    Gospodarstvo / BiH   Traže radnike iz BiH, nude 1.300 eura za branje jagoda Posrednici primamljivim oglasima traže sezonce iz BiH, Srbije, i Crne Gore za rad na slovenskim plantažama. Starosnih ni spolnih ograničenja nema. Radno vrijeme je od 10 do 12 sati dnevno, nedjeljom do 11 sati prije podne.
30.05.2018 13:23    Gospodarstvo / Regija   ​Ako ih iz Hrvatske pošalju raditi u Njemačku, morat će im plaćati njemačku plaću Prema novim pravilima o upućenim (izaslanim) radnicima, koje je u utorak prihvatio Europski parlament na plenarnoj sjednici u Strasbourgu, radnici koje tvrtke šalju na privremeni rad u druge države članice bit će jednako plaćeni za jednak rad na istome mjestu.
28.05.2018 21:05    Zanimljivosti   Obavijest slastičarnice u Puli: ''Dragi naši, nema vas tko uslužiti'' Ljeto kuca na vrata, a samim time i turistička sezona. Hrvatska obala čeka hrpu turista, no nedostatak osoblja postaje sve veći problem, prenosi Index.hr. Konkretno, u Puli i okolini u ovom trenutku nedostaje kuhara, konobara i preostalog ugostiteljskog osoblja. Stoga se jedna slastičarna odlučila zanimljivom porukom obratiti gostima. "Dragi naši, kako još nismo uspjeli pronaći konobarice ili konobare, privremeno vas ne možemo uslužiti za stolom pa vas ljubazno molimo da odete do prodajnog pulta i obratite se prodavačicama", piše u poruci.
28.05.2018 10:34    Gospodarstvo / Regija   ​Nesvakidašnji potez: Direktor tvrtke u Hrvatskoj posudio radnicima novac da vrate dugove Direktor međimurske tvrtke Tehnix odlučio je svojim radnicima posuditi novac kako bi vratili dugove bankama i riješili se blokada računa, uvjeren da će tako spriječiti neke da krenu za poslom u inozemstvo kako bi vratili dugove, piše eMedjimurje.
24.05.2018 19:56    Gospodarstvo / Regija   Radnici Croatia Airlinesa najavili borbu za očuvanje kompanije ​Radnici Croatia Airlinesa borit će se za očuvanje svoje kompanije, a očekuju i da premijer Andrej Plenković ozbiljno shvati situaciju i postavi upravu Croatia Airlinesa u punom mandatu, zaključci su s u četvrtak održanog skupa radnika hrvatskog nacionalnog zračnog prijevoznika.
23.05.2018 15:34    Novosti   Plaće simbolično rastu, radnici i dalje idu iz BiH Plan povećanja plaća u BiH koji je Večernji list najavio još krajem prošle godine događa se, ali ne u smislu u kakvom su mnogi očekivali. Privatne tvrtke tako su uglavnom povećavale plaću za 100 KM, što nije ni približno dovoljno da radnici osjete bolji život na svojoj koži, piše Večernji list BiH. Najava odlazaka "Proizvodne tvrtke, koje imaju višemilijunski profit, radnicima mogu dati barem 1000 KM mjesečno, ali trude se držati to na nekoj razini tek da radnici mogu preživjeti mjesec i onda opet iznova. Zato smo u prošloj godini doživjeli egzodus kvalitetnih radnika i imamo najavu novih odlazaka. Problem je što imamo sve više nerealnih gospodarstvenika koji se ne sjećaju svojih početaka ili ako imaju djecu koja su preuzela posao, a ako im osjećaj za druge nije usađen u najranijim danima. A onda imamo politiku koja zbog svojih interesa štiti takve gospodarstvenike. To je zakon spojenih posuda, ali će te posude sve više pucati i to odlaskom onih koji znaju raditi", govori za Večernji list sugovornik blizak Savezu samostalnih sindikata BiH. Ipak, poslodavci su stava da država mora promijeniti odnos prema njima. Smanjiti doprinose na plaće Tako se na neto plaću u FBiH obračunavaju porezi i doprinosi u iznosu od 72,6%. Tako za radnika koji ima 1000 KM plaću treba platiti doprinose za MIO u iznosu od 359,26 KM, zatim doprinose u zdravstvu od 257,73 KM pa doprinose za nezaposlene od 31,24 KM. Na sve to plati se i porez na dohodak od 77,78 KM, što iznosi oko 726,01 KM doprinosa i poreza na bruto plaću. Poslodavci traže da se smanje doprinosi na plaće. "Za nas poslodavce takve promjene značile bi mnogo, ali i za građane, jer bi se rasterećenjem poslovanja kroz smanjenje cijene rada postigle barem tri dobre stvari. Omogućilo bi se povećanje plaća pa povećanje zaposlenosti, a sve to dovelo bi do povećanja potrošnje i, samim time, ekonomskog rasta i kreiranja potrebe za otvaranje novih radnih mjesta. Sve to širilo bi se cikličnim krugovima i bitno bi povećalo standard i kvalitetu života građana u BiH", objasnio je ravnatelj Udruge poslodavaca FBiH Mladen Pandurević. A dok vrijeme prolazi u razgovorima bez dogovora o tome hoće li radnicima biti bolje, oni u stranim zemljama pronalaze svoju budućnost.
21.05.2018 10:56    Novosti   Nema velikog zanimanja iz BiH: U Hrvatskoj neiskorišteno 2483 dozvole za rad Više od 50 posto radnih dozvola, točnije još 2483 dozvole namijenjene radnicima u turizmu ostale su neiskorištene. Prema podacima koje je dostavilo Ministarstvo turizma, osigurali su 4660 dozvola, 929 je iskorišteno, dok ih je 1188 u postupku odobravanja, piše Index.hr. Iako su neki radnici iz BiH i Srbije došli odraditi sezonu u Hrvatskoj, činjenica je da interes susjeda za radom u Hrvatskoj nije velik, što pokazuju i navedeni podaci. "Hrvatskoj nedostaje bar 15.000 radnika u turizmu. Ministarstvo turizma je računalo na radnike iz Bosne, no ni ti ljudi ne žele u Hrvatsku, već radije odlaze u Austriju gdje konobarima nude 1800 eura plaću uz besplatan smještaj i hranu. S druge strane, priča o Filipincima je suluda, niti znaju jezik niti naš mentalitet. Moramo se bazirati na našim ljudima i osigurati im dostojanstven život u Hrvatskoj, tad ćemo zadržati mlade u turizmu", rekao je Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma.
15.05.2018 14:33    Politika   ​BiH mora odrediti minimalnu plaću, to je uvjet Međunarodne organizacije rada Vlasti u BiH moraju ispuniti Konvenciju Međunarodne organizacije rada broj 131 kojom se utvrđuje minimalni iznos dnevnica, odnosno plaća koje se moraju dati radnicima.
13.05.2018 18:03    Lifestyle   Evo koje su zaista glavne karakteristike najproduktivnijih radnika Veća produktivnost na radnome mjestu ili privatnom planu je nešto čemu mnogi od nas teže. Istraživanje koja je provela konzultantska tvrtka za razvoj rukovođenja Zenger/Folkman bavilo se osobinama super-produktivnih ljudi. Za studiju, čiji rezultati su objavljeni u Harvard Business Review-u, koristio se uzorak od 7.000 osoba.
12.05.2018 21:04    Novosti   ​Tisuće radnika u Londonu prosvjedovalo za veće plaće Britanski oporbeni čelnik Jeremy Corbyn pridružio se u subotu tisućama radnika u prosvjedu u središtu Londona kojim traže bolje uvjete rada i brži rast plaća.
07.05.2018 08:28    Gospodarstvo / Svijet   ​Bezosova najgora tajna: Kako je raditi u Amazonu? Bivši radnik u skladištu Amazona opisao je kako je raditi u tako teškim uvjetima. Kaže kako ga je posebno zabrinuo smrad koji se širio iz koševa za smeće. Njegov šok bio je još i veći kada je shvatio da je najvjerojatnije riječ o nekom radniku koji je iz straha da se ne zadrži puno na pauzi za wc, nuždu obavio u košu z smeće. "Nisam nikoga vidio da to radi.
04.05.2018 21:21    Novosti   Otkriveni ilegalni građevinski radnici: Ukrajinac, dvojica Marokanaca i 15 Bosanaca Njemačka financijska policija za kontrolu rada "na crno" na tri gradilišta u Münchenu ovih dana otkrila je 18 "ilegalaca". Kuriozitet je podatak su okriveni radnici na crno – Ukrajinac, dvojica Marokanaca i čak 15 državljana BiH. Bosanci su zatečeni na dva gradilišta. Na prvom, na istočnom dijelu bavarske prijestolnice, radove je izvodila slovenska firma koja je angažirala osmoricu državljana BiH bez radne i boravišne dozvole. Na projektu gradnje potpornog zida u minhenskom kvartu Neuhausen otkrivena su sedmorica radnika iz BiH. Oni su imali odgovarajuće radne vize, ali ne za gradilište na kojem su bili angažirani. "Protiv svi otkrivenih ilegalnih građevinskih radnika pokrenuti su prekršajni i krivični postupci. Radnici su pušteni nakon što su platili depozit, a pokrenuta je istraga i protiv kompanija koje su ih angažirale", rekla je Marie Müller, glasnogovornica glavne carinske ispostave München.
03.05.2018 12:38    Teme Svijet   ​Loša vijest za hrvatske radnike: Austrija smanjuje dječje doplatke Koalicijska vlada konzervativaca i ekstremne desnice na vlasti u Austriji predstavila je nacrt reforme kojom se smanjuje doplatak za dio djece koja žive u inozemstvu a roditelji im rade u Austriji, čime će osobito biti pogođeni radnici iz istočnoeuropskih zemalja na radu u toj zemlji.
02.05.2018 15:54    Novosti   ​BiH godišnje napusti 20.000 radnika, na crno ih radi 200.000 Dokument Strategija zapošljavanja Federacije Bosne i Hercegovine 2018. - 2021. donio je zanimljivu analizu o kretanju radne snage, odlasku ljudi iz BiH, posljedicama ovoga trenda, odnosu broja radnika i penzionera te zapošljavanju novih kadrova.
29.04.2018 07:44    Novosti   RH nedostaje tisuće kuhara, samo u ZHŽ i HNŽ ima ih 850 nezaposlenih Uslijed nedostatka vlastite radne snage poslodavci iz Republike Hrvatske sve češće radnike traže u Bosni i Hercegovini, potvrdili su za Večernji list iz službi za zapošljavanje. Kako navode iz Zavoda za zapošljavanje Zapadnohercegovačke županije, najtraženiji su djelatnici u turizmu. Svakodnevna potražnja “Služba za zapošljavanje ZHŽ objavljuje natječaje zainteresiranih poslodavaca za sezonska zapošljavanja. Najviše se potražuju konobari i kuhari”, navode iz ove institucije. Ističu kako se trenutačno na evidenciji nezaposlenih u Zapadnohercegovačkoj županiji nalazi 229 kuhara, od čega su 132 žene, i 124 konobara od čega su 34 žene. Također naglašavaju kako određen broj nezaposlenih osoba s ovog zavoda redovito odlazi na sezonska zapošljavanje u RH. Iz Službe za zapošljavanje Hercegovačko-neretvanske županije navode kako su poslodavci iz Republike Hrvatske posljednjih pola godine skoro na dnevnoj bazi kontaktirali Službu za zapošljavanje HNŽ-a u potrazi za radnom snagom. U više navrata su rađene prezentacije i dani otvorenih vrata, gdje su poslodavci imali priliku doći i predstaviti svoja poduzeća i radna mjesta koja nude. “Odziv nezaposlenih osoba na ovakva događanja je bio zadovoljavajući u većini slučajeva, ali efekte ćemo znati tek po povratnoj informaciji od hrvatskih poslodavaca”, navode iz Službe za zapošljavanje Hercegovačko-neretvanske županije. I iz ove Službe su potvrdili kako je najveća potražnja za onim zanimanjima koja su vezana za turizam i ugostiteljstvo i druge uslužne djelatnosti: sobarice, kuhari, konobari, turistički vodiči, prodavači, vozači itd. Uočena je i potreba za radnicima iz građevinske djelatnosti. Ipak ističu kako mnogi nisu u mogućnosti otići na sezonski rad. “Iako na našoj evidenciji na razini županije ima značajan broj nezaposlenih osoba sa zanimanjima kuhar i konobar (570 konobara i 615 kuhara), nedostatak iskustva u traženim poslovima, obiteljske prilike i sl. u velikom broju ograničavaju broj osoba koje su zainteresirane za sezonske poslove u drugoj državi”, navode iz Službe za zapošljavanje HN županije. Nedostaje 100.000 radnika Ističu i kako su, prema njihovim dosadašnjim saznanjima, i u ranijem razdoblju nezaposlene osobe s njihove evidencije odlazile na sezonski rad u susjednu Hrvatsku. “Možda su odlazili čak i u većoj mjeri nego sada, jer nakon što su se otvorila vrata k Europskoj uniji, Hrvatska nije jedina destinacija gdje se mogu naći sezonski poslovi”, zaključili su iz Službe za zapošljavanje HN županije. Inače, nedavno je objavljen podatak kako Hrvatskoj nedostaje oko 100 tisuća radnika. Samo hrvatskom turizmu nedostaje 15.000 radnika. Lani je u sklopu ovih mjera zaposleno njih 7000, a ove bi godine trebalo barem dvostruko.
25.04.2018 11:22    Gospodarstvo / BiH   Došao je i taj dan u Tomislavgradu: Radnike 'traže svijećom' I odlaze radnici tamo gdje će biti cijenjeni, gdje će teško raditi, ali će im se i dobro platit, tamo gdje ga susjed-gazda neće podcjenjivati, neće mu se rugati kao je njegov rob, kako ga treba persirati jer mu je šef, a “nekada su zajedno ovce čuvali”.
24.04.2018 12:10    Gospodarstvo / Svijet   Slovačka službeno informira bh. državljane o mogućnosti zapošljavanja Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i obitelj Slovačke Republike dostavilo je nadležnim institucijama Bosne i Hercegovine informaciju o mogućnosti zapošljavanja državljana BiH u Slovačkoj.