Tag: radna snaga

04.01.2021 11:45    Teme Mostar   ​U Mostaru će se provoditi anketa o radnoj snazi Anketa o radnoj snazi provodit će se na području Grada Mostara tijekom cijele 2021. godine.
20.08.2020 07:54    Novosti   Njemačka traži radnike: Ovo je zanimanje u kojem se odmah može pronaći posao Nedostatak stručnog kadra u zdravstvu je i prije korone bio veliki problem za njemačkog ministra zdravstva. Do 2030. ta će se brojka popeti na oko 300.000, procjenjuje Njemačko vijeće za njegu.
10.08.2020 20:46    Novosti   Hoće li pandemija zaustaviti odljev stanovništva iz BiH ili će ekonomska kriza samo pogoršati stanje Bosnu i Hercegovinu u posljednje dvije godine napustilo je više od 100 tisuća stanovnika, ali ti trendovi zaustavljeni su zbog pandemije koronavirusa. Što će biti u narednom periodu može se samo prognozirati, ali uvelike zavisi od mjera vlasti.
15.07.2020 19:29    Novosti   Pandemija koronavirusa prinudno zaustavila odlazak bh građana u inozemstvo Pandemija koronavirusa na neko vrijeme je zaustavila masovne odlaske radne snage iz Bosne i Hercegovine. Veleposlanstvo Njemačke u BiH od nedavno je ponovo počela rad sa strankama. Ipak, zbog mjera ograničenja putovanja za građane Bosne i Hercegovine, podnošenje zahtjeva za vize moguće je samo za određene kategorije. Problem detaširanih radnika još uvijek nema rješenje.
07.07.2020 08:55    Novosti   Njemačka ograničava broj radnih viza za Balkan? Njemačka je sve bliže odluci o tome hoće li produžiti važenje pravila o zapošljavanju niskokvalificirane radne snage sa zapadnog Balkana, pomoću koje su desetine tisuća radnika iz BiH našle posao u toj zemlji.
30.06.2020 12:38    Novosti   ​Njemačka ruši negativni rekord, o radnicima izvana se i ne razmišlja Početkom godine plan Njemačke bio je uvesti još stručne radne snage iz BiH, a sada je situacija takva da bi se neke tvrtke najradije riješile ili se rješavaju i onih koje imaju. Naime, vratimo se na taj početak godine. Novi useljenički zakon od 1. ožujka strancima izvan EU-a u Njemačkoj ukidao je barijeru po kojoj je prednost u traženju posla imao Nijemac ili drugi građanin EU-a, omogućavao nestajanje birokratskih problema, olakšavao uvoz radnika..., piše Večernji list BiH.
19.02.2020 10:38    Novosti   ​Poduzeća u građevinskom sektoru sve teže dolaze do kvalificiranih radnika Predsjednik Sindikata građevinarstva i industrije građevinskog materijala BiH Mahir Semić izjavio je da gospodarska društva u BiH u građevinskom sektoru sve teže dolaze do kvalificirane i osposobljene radne snage posebno kada se radi o kapitalnim projektima kao što su izgradnja dionica autoputa Koridora Vc i Bloka 7 Termoelektrane Tuzla.
18.02.2020 08:52    Gospodarstvo / Svijet   ​Njemačka želi još više radnika s Balkana Njemačkoj je potrebna radna snaga i vlada ubrzava proces doseljavanja stranih stručnjaka. U Bonnu je otvorena nova služba koja će koordinirati priznavanje stručnih kvalifikacija stečenih u inozemstvu.
03.02.2020 09:52    Gospodarstvo   ​Njemačka traži tisuće željezničkih radnika, gledaju i prema našoj regiji Njemačke željeznice imaju velikih potreba za novim radnicima te zbog toga širom gledaju ostatak Europe, ali i naš region.
02.02.2020 14:24    Gospodarstvo   Ambasada Njemačke: Što donosi novi zakon o doseljavanju za građane BiH? Kako su naveli, trend rasta predatih zahtjeva za vizu očekuje se i ove godine. Mnogi nezaposleni građani s ovih prostora iščekuju 1. ožujak, kada će u Njemačkoj stupiti na snagu novi Zakon o doseljavanju kvalificirane radne snage, koji bi trebao otvoriti mogućnosti za dobijanje vize radi zaposlenja osobama s visokom školskom spremom, te prvi put i onima sa srednjom stručnom spremom.
02.02.2020 10:07    Crna kronika   TUŽNA TITULA Bosna i Hercegovina treća na svijetu po odljevu mozgova Kada ljudi u bogatim zemljama brinu zbog migracija, oni obično misle na slabije plaćenu radnu snagu koja se na tržištu rada bori za poslove građevinskih radnika, perača posuđa ili pomoćnih radnika u poljoprivredi. ⁠
29.01.2020 12:47    Novosti   ​Istraživanje Posao.ba - Povećana potražnja za bh. radnicima u Njemačkoj Da li su naši građani spremni na preseljenje zbog boljeg posla, bolje plaće i pod kojim još uvjetima, portal Posao.ba otkriva u istraživanjima koja su provedena na više od 2.500 ispitanika.
14.12.2019 20:37    Gospodarstvo / Svijet   Merkel: Njemačka novim zakonom olakšava uvoz radnika izvan EU Njemačka će početkom iduće godine donijeti novi zakon koji bi trebao olakšati uvoz kvalificiranih radnika izvan Europske unije, najavila je u subotu njemačka kancelarka Angela Merkel i upozorila na "očajničku" potrebu privrede za radnicima.
09.12.2019 09:35    Gospodarstvo   Nedostatak kvalificirane radne snage u BiH Poslodavcima u Bosni i Hercegovni je najveći problem nedostatak kvalificiranog kadra, što može dovesti do zatvaranja tvornica.
02.12.2019 12:06    Novosti   Na hrvatskim gradilištima radi i 500 Nepalaca Na hrvatskim gradilištima, restoranima i hotelima radi sve više stranih radnika.
15.10.2019 09:19    Novosti   Povećan broj izdanih radnih dozvola za strance, nedostaje radnika u građevini, ugostiteljstvu Pad domaće radne snage već duže razdoblje bilježi se u Bosni i Hercegovini
23.09.2018 13:10    Novosti   Njemačka od 2019. otvara tržište rada za državljane BIH, očekuje se novi egzodus radne snage Njemačka vlada je već usvojila odluku, a Bundestag će je vjerojatno uskoro i potvrditi, na temelju koje će državljanima BiH i Srbije biti otvoreno tržište rada kao i za stanovnike Europske unije. Procedure bi trebale biti završene do kraja ove godine. Diplomatski izvori su potvrdili za Pogled.ba kako su se njemačke vlasti odlučile na ovakav potez zbog sve većeg problema nedostatka radnika, te su očekivanja kako će otvaranjem tržišta rada stanovnicima BiH i Srbije riješiti barem dio spomenutog problema. Isti izvori ističu kako Njemačka trenutno traži oko 350 000 radnika, od tokara do doktora i uvjereni su kako će se veći broj državljana BiH i Srbije odazvati pozivima njemačkih poslodavaca. Istovremeno, to znači kako su BiH i Srbija pred novim egzodusom radne snage, sličnim koji se dogodio Hrvatskoj i dijelu BiH nakon što je državljanima RH otvoreno njemačko tržište rada. - Radnici iz Hrvatske, BiH i Srbije uživaju povjerenje njemačkih poslodavaca zbog visoke učinkovitosti u radu i odgovornosti. Njemački poslodavci već 50 godina koriste ove zemlje kao neiscrpan bazen radne snage i izgleda da će biti sada i tako. Redovi pred njemačkim veleposlanstvima u ovim zemljama jasno govore kako radnici žele doći do njemačkih poslodavaca i sada će im to biti omogućeno - rekli su nam naši izvori iz diplomatskih krugova. Iako je teško procijeniti koliko će se ljudi odlučili na odlazak iz BiH i Srbije nakon ove odluke, sigurno se ne radi o brojci manjoj od 100 000 ljudi. Domaći poslodavci sigurno trebaju biti zabrinuti zbog ove odluke, ali njemački sugovornici ističu kako to nije njihov problem. - Ne treba očekivati od radnika koji radi za plaću od 400 eura da se dugoročno veže za bilo koju tvrtku. Osim što njemački poslodavci nude daleko veće plaće, ljudi koji žele otići iz BiH i Srbije veliku ulogu igra i činjenica da će u Njemačkoj imati pravnu i socijalnu sigurnosti, ali i da će im djeca imati više mogućnosti za obrazovanje i kasnije zapošljavanje. Sve su to čimbenici zbog kojih će veliki broj državljana spomenutih zemalja tražiti priliku za nastravak života u Njemačkoj - zaključili su naši sugovornici. Ovu priču ne treba gledati samo kroz brojku odlaska radnika nego i kroz činjenicu da će veliki broj zainteresiranih za posao u Njemačku povesti i svoje obitelji. U konačnici, spominje se brojka od oko 500 000 ljudi koji će krenuti put Njemačke iz BiH i Srbije, a što bi uvelike moglo promijeniti nacionalnu strukturu ovih zemalja. Ono što se sigurno ne očekuje jeste da poslodavci povećaju plaće u tolikom iznosu da radnici odustanu od planova u Njemačkoj. U prijevodu, pred nama je novi val iseljavanja ljudi s ovih prostora, ali ovaj put uglavnom Bošnjaka i Srba, a ne Hrvata kao što je do sada bio slučaj.
20.07.2018 20:49    Politika   Merkel: ''Njemačka trpi velik manjak kvalificirane radne snage'' Njemačka kancelarka Angela Merkel u svom je tradicionalnom obraćanju medijima planirani useljenički zakon proglasila prioritetom zbog akutnog nedostatka radne snage, a među prioritetima navela je i odnose sa Sjedinjenim Državama. Kancelarka je u petak, u posljednjem obraćanju medijima uoči ljetne pauze, američko-njemačke odnose usprkos napetostima u odnosu s predsjednikom Donaldom Trumpom proglasila središnjom agendom za Njemačku. “Njemačka i kad su u pitanju jednostavnija radna mjesta trpi velik manjak kvalificirane radne snage. Zato je i planirani useljenički koncept od presudne važnosti”, rekla je njemačka kancelarka na tradicionalnoj ljetnoj konferenciji za tisak. Ona je ukazala na to da bi regulirani pritok radne snage smanjio ilegalno useljavanje što je, kako je rekla, već pokazao i primjer zemalja zapadnog Balkana. Kod zemalja zapadnog Balkana se drastično smanjio broj podnositelja zahtjeva za azilom ali se istodobno, nakon sklapanja ugovora o zapošljavanju za građane ovih zemalja, povećala migracija kvalificiranog kadra u Njemačku. Novi useljenički zakon bi regulirao useljavanje radne snage iz zemalja koje nisu članice Europske unije. Angela Merkel se tijekom svog posljednjeg obraćanja javnosti uoči odlaska na odmor dotaknula i pitanja Crne Gore koju je nedavno američki predsjednik Trump spomenuo u negativnom svjetlu kada je u pitanju obveza članica NATO-a da brani bilo koju članicu u slučaju napada. “Mi u slučaju napada stojimo uz Crnu Goru”, rekla Merkel. Nakon kraćeg uvoda, njemačka kancelarka je gotovo sat i pol odgovarala na pitanje novinara. Velika većina pitanja odnosila se na nedavni sukob između sestrinskih stranaka Unije CDU/CSU oko izbjegličke politike. Kancelarka i predsjednica Kršćansko-demokratske unije (CDU) je tom prilikom ustvrdila kako je uzajamna komunikacija u politici postala “opora”. “Ton unutar političkih rasprava je postao puno oštriji. Mislim da bi komunikacija trebala biti mnogo blaža”, rekla je Merkel. Ona je ustvrdila da je u međuvremenu primjetno zasićenje politikom među građanima čemu doprinose i sukobi poput onog unutar Unije. Na pitanja o odnosu prema SAD-u i Donaldu Trampu, kancelarka je odgovarala krajnje diplomatski ne ulazeći u dublje analize posljednjeg summita NATO-a na kojem je američki predsjednik vršio pritisak na partnere. “Transatlantski odnosi su za nas i dalje prioritet i ja ću ih i dalje nastojati njegovati”, rekla je Merkel. Ona je isto tako dodala kako je za cijeli svijet dobro to što Donald Trump i ruski predsjednik Vladimir Putin komuniciraju.
11.07.2018 19:06    Gospodarstvo / BiH   ​Jeftina radna snaga nije glavni motiv za ulaganja u BiH Uvriježeno stajalište da je jeftina radna snaga presudan faktor kod odluke stranih investitora da investiraju u našu zemlju razbilo je istraživanje Poslovni barometar za 2018. godinu, koju je nedavno predstavilo Vijeće stranih investitora u Bosni i Hercegovini (VSI), izvještava Indikator.ba.
25.06.2018 17:46    Novosti   Idealan migrant dolazi iz Ukrajine ili Bugarske, obrazovan je i mlađi od 40 Za nedavnog predstavljanja istraživanja “Zašto građani odlaze iz Hrvatske” u Hrvatskoj udruzi poslodavaca Davor Majetić izjavio je da bi trebalo vratiti barem dio našeg iseljeništva i privlačiti iseljenike iz nama kulturološki i geografski bliskih zemlja poput Ukrajine, Bugarske, Bjelorusije, piše Večernji list. Sve razvijene zemlje provode selektivnu imigracijsku politiku, teže useljevanju radnika koji se najlakše integriraju ciljajući na mlado stanovništvo, pa je pitanje iz kojih zemalja možemo uvoziti radnike, imajući na umu da se zbog niskih plaća u odnosu na ostatak EU strani radnici neće potrgati za našom zemljom. Demograf Stjepan Šterc ističe da će nama vjerojatno u dogledno vrijeme trebati i do 50 tisuća radnika u turizmu, poljoprivredi, građevini, ali i da nije tako jednostavno privući radnike koji se brzo integriraju, kako se misli, zato je i isticao da bi trebalo prvo ciljati na povratak našeg iseljeništva. Bez integracijske politike "Uvoz radnika bit će ozbiljan problem za Hrvatsku, a kad je riječ o zemljama iz kojih bismo trebali uvoziti radnike, uz BiH i Ukrajinu, to su gotovo sve zemlje istočne Europe zbog najlakše integracije. Sve ostalo je ozbiljan proces supstitucije stanovništva koji se vrlo ozbiljno analizira jer migracijski procesi prema EU neće stati", ističe Šterc. Bivši državni tajnik za demografiju Marin Strmota govori da se postavljamo kao da će ljudi pohrliti glavom bez obzira k nama. Nije dovoljno, kaže, da poslodavci samo kažu uvest ćemo radnike, nego zato treba niz preduvjeta, trebamo biti spremni za integraciju ljudi, a mi integracijsku politiku nemamo, trebamo znati gdje će živjeti, pripremiti infrastrukturu, a ako dolaze s djecom, djeca se trebaju uklopiti u obrazovni sustav. "Kad bismo mogli birati strane radnike, najbolje bi bilo useljavati najvitalnije stanovništvo, mladu i obrazovanu radnu snagu od 22 do 40 godina. Sve razvijene zemlje EU provode selektivnu imigracijsku politiku i ciljaju na ljude koji se najlakše integriraju. Kad je riječ o Ukrajini, iz iskustva mogu reći, jer sam bio u toj zemlji, da je Ukrajincima naša zemlja privlačna i integracija Ukrajinaca bila bi jednostavnija nego integracija ljudi s Bliskog istoka. Bliski su našem mentalitetu, a Ukrajinaca već ima u Hrvatskoj", govori Strmota. Nije migracijska politika, dodaje, uvoz sezonskih radnika i ne može samo tržište rada diktirati tko će se useljavati u Hrvatsku bez strategije i vizije jer je to vatrogasna politika. Upozorava i na zakonske manjkavosti jer, prema Zakonu o strancima, niz je uvjeta koje stranci moraju ispuniti za stalni boravak. "Dok sam bio u Ministarstvu za demografiju, došle su mi dvije djevojke s Kosova ili Makedonije koje nisu mogle dobiti stalni boravak iako su kod nas bile osam godina i specijalizirale medicinu jer, prema našem zakonu, moraju imati stalni prihod, a kako će ga imati kad su tek završile fakultet!? Mi i mladima koji završe medicinu kod nas kažemo da ne mogu tu ostati jer nemaju stalne prihode, a kod Francuza je već ulazak u njihov obrazovni sustav korak do državljanstva", govori Strmota. Poslodavci neće moći birati Na pitanje poslodavcima iz kojih se zemalja, po njihovoj ocjeni, mogu uvoziti radnici te koja su nam zanimanja nužna, iz HUP-a su odgovorili sljedeće: “Kad govorimo o profilu radne snage iz drugih zemalja u turistički orijentiranim djelatnostima prednost imaju radnici sa sličnog govornog područja zbog lakšeg razumijevanja i brzine obavljanja posla na vrhuncu sezone, ali profil zaposlenika ovisi o djelatnosti i potrebama poslodavaca. Poslodavci će uvoziti radnike iz zemlja u kojima je radna snaga raspoloživa, ali sigurno će prvo istražiti sve mogućnosti da zaposle domaće radnike”, odgovaraju iz HUP-a dodajući da sadašnji model dodjele radnih dozvola nije optimalan. Iako su prošli mjesec s Vladom dogovorili povećanje kvota u turizmu i ugostiteljstvu, već sad su te kvote gotovo iskorištene, a potrebe za radnicima rastu i u trgovinama, posebno na obali i otocima. Demograf Anđelko Akrap pita se kako ćemo kad ne možemo zadržati svoje radnike privući kvalitetan kadar iz drugih zemlja i dodaje da više nismo u prilici birati radnike. "Većina poslodavaca ponaša se kao da su na tržnici pa će birati kao da smo visokorazvijena zemlja. Nema toga više s obzirom na naše niske nadnice, standard i uvjete rada. Kod nas se u velikoj većini traže sezonski radnici, a neće nitko doći raditi tri mjeseca i otići jer i migranti traže stalan, siguran posao. Poduzetnici ne mogu više birati jeftinije radnike, to su prošla vremena, to više ni Njemačka ne može jer više nema viškova radnika iz slavenskih zemalja koje su Nijemci preferirali. U načelu mogu reći da se svi slavenski narodi lako integriraju, ali svi oni imaju velike demografske probleme. Naravno da je najpožljenije useliti mlade", kaže.
17.06.2018 09:08    Gospodarstvo / BiH   Tradicija duga 134 godine: Europska unija cijeni ručni rad kovača iz BiH Kovačnica “Sakramentski” iz Bijeljine izvozi 80 posto svojih proizvoda u zemlje Europske unije (EU). Ne bave se serijskom proizvodnjom, svaki komad željeza je unikatan, u svakom trenutku mogu da zaposle još novih radnika. Međutim, kažu da nema zainteresiranih te da će možda radnici iz zemalja EU dolaziti u Bosnu i Hercegovinu. Iako je kovačka tradicija u obitelji Vasilija Mitrovića iz Bijeljine duga 134 godine, kada se on odlučio da kupi strojeve za željezo mnogi su mu se podsmijavali. Danas, pak, proizvode od kovanog željeza izvozi u EU, a u njegovim radionicama stasavaju zanatlije deficitarnih poziva. “U ovom proizvodu stojevi su faktor maksimum 30 posto, a 70 posto je u ovom poslu faktor čovjek. Razmišljao sam i o tome kako robotizirati varenje, ali to je jednostavno nemoguće. Ovdje nema serijskih proizvoda, ovo je sve ručni rad. Svaki komad mora čovjek da dotakne i to, nekada računamo, jedan komad mora sedam puta da se dotakne da bi bio montiran na mjesto gdje je namijenjen”, priča Vasilije Mitrović. Prvi proizvod iz kovačnice Mitrović je izvezao u jednu francusku kuću 2003. godine. Nakon toga, dvorišne ograde, kapije, stolice, kreveti i drugo, počeli su da dospijevaju i u Švicarsku, Austriju, Njemačku, Švedsku, Nizozemsku, ali i u arapske zemlje. “Da bi se neki proizvod napravio potrebno je nekih 45 dana. Međutim, pitanje je šta je proizvod – proizvod imate od 100 metara do 1.000 metara. Sad smo radili za austrijsku kompaniju jednu ogradu 7.000 metara dugu, gdje smo to isporučili za nekih 25 radnih dana”, pojašnjava on. Vasilije Mitrović ističe da se u poslu koji obavlja sa EU odvija dvosmjerna komunikacija jer, ako sirovinu nije moguće nabaviti u Bosni i Hercegovini, ona se nabavlja iz zemalja Unije. “Otprilike 60 posto nabavljamo iz Zenice, proizvod je znači zenički. Gdje god vidim da mogu da uzmem u Bosni i Hercegovini proizvod, a da ga mogu dobro prodati u EU, tad sam najponosniji. Većina toga dolazi iz Italije, Češke, Slovačke, manje iz ovih istočnih zemalja jer je loša kvaliteta. Sve se proizvede ovdje. Možda neki sitni detalji koji nam se ne isplate toliko raditi, nabave se iz okolnih zemalja, a pretežno se orijentiramo prema njemačkom proizvodu jer je mnogo kvalitetniji, dugotrajniji”, ističe. Zemlje EU nisu dozvolile neograničen boravak radnicima iz Bosne i Hercegovine, pa u nekima od njih montažeri mogu provesti tek sedam dana ili čak manje. Ukoliko ih inspekcija zatekne da postavljaju proizvode, kazne za njih, ali i za poduzeće, su velike. “Dobre su strane što to mi možemo da izvezemo bez carine, dobre su strane što možemo neometano da hodamo. Loša strana je što ne možemo mi da montiramo. Tu su nam najveći gubici, u montaži je najveći novac. Znači, idete i prodajete radnu snagu. Uvijek smo nekako pod stresom – hoćemo li dobiti posao ako mi ne montiramo? Gubi se do 30 posto. Ako je proizvod 100 eura, mi gubimo 30 eura. Ako je posao 100.000 evra, gubitak je 30.000 eura… Bilo bi obostrano zadovoljstvo, i EU bi tu imala korist, zato što bi ti radnici morali da spavaju, da se hrane, da troše”, riječi su prvog majstora bijeljinske kovačnice “Sakramentski”. ‘BiH mora što prije u EU’ Vasilije Mitrović u kovačnici trenutno zapošljava 30 ljudi. Kaže da ima potrebu za novom radnom snagom, ali da je izvjesnije da će u narednom periodu zaposliti nekoliko Nijemaca sa iskustvom u ovom poslu, nego domaćih radnika. “Nama nedostaje radne snage. Zbog čega ljudi neće da dolaze da rade, ne znam. Kad roditelji dovedu djecu ovdje, sinove od 25 godina, oni rade dva – tri dana i onda kažu: ‘Ovo nije za mene’. Vjerujte mi da sam jučer prvi put pomislio da otvorim srednju školu, strojarsku školu, gdje bi pokušavao da usmjeravam i obrazujem ljude, da budu ta djeca sretna. Inače, zanatlije su u svijetu najbogatiji ljudi. Kad sam počinjao raditi, tražio sam učenike da dolaze na praksu, a u školama su rekli da ne šalju učenike u privatne firme?!”, navodi. Dok protivnici pridruživanja EU govore da će članstvo značiti nazadovanje i gubljenje trenutnih pozicija i prirodnih bogatstava, Mitrović je drugačijeg stava. “Bosna i Hercegovina mora što prije ući u EU! Bezuvjetno! Tad bih ja stavio u moje vozilo četiri radnika i poslao ih u Beč da montiraju, u Berlin, u Stuttgart, u Munchen, u Zurich, u Pariz… Ne samo naša firma! Tad bi poljoprivredni proizvođač natovario svoju papriku, otišao u Beč i prodao. To je jedina barijera koja postoji, da što prije i bezuvjetno uđemo u Europsku uniju. Znači, političari nemaju razloga o tome da razmišljaju… Moramo u EU. Sve je drugo daleko. Europa je tu najbliža”, zaključuje Vasilije Mitrović.
01.04.2018 12:28    Gospodarstvo / Regija   ​Hitno se traži radna snaga na Jadranu: Samo u Makarskoj nedostaje 6.000 radnika Produženim blagdanskim vikendom otvara se turistička sezona, no mnoge turističke destinacije muku muče s pronalaskom radne snage
16.03.2018 10:24    Novosti   Nezapamćen potez: Hrvatska uvozi radnike iz BiH i Ukrajine Zatvoreno zbog manjka radne snage. Poruka je to koja je klijente dočekala na jednoj popularnoj zagrebačkoj autopraonici.
01.07.2017 16:49    Gospodarstvo / Regija   ​Nedostatak radne snage: Hrvatska kreće s uvozom još više stranih radnika Andrej Plenković se u Dubrovniku sastao s gradonačelnikom Matom Frankovićem te županom dubrovačko-neretvanskim Nikolom Dobroslavićem, a istaknuo je kako su obojica na sastancima kao prioritet naveli prometnu (ne)povezanost i zračne linije kao problem.
09.03.2017 09:47    Gospodarstvo / BiH   ​Nezaposlenost u BiH rekordna, a radne snage nema? Bosna i Hercegovina svojevrsni je paradoks kada je zapošljavanje u pitanju, jer u vojsci nezaposlenih, koja prelazi pola milijuna ljudi, poslodavci sve češće imaju problem zbog manjka radne snage.
23.07.2016 09:14    Gospodarstvo / BiH   ​Alarmantne brojke: U BiH nezaposlena četvrtina stanovništva Anketa o radnoj snazi u Bosni i Hercegovini, objavljena na službenoj stranici Agencije za statistiku BiH, pokazala je kako radnu snagu u BiH (ekonomski aktivno stanovništvo) čini 1.074.000 osoba, dok je broj neaktivnih 1.415.000 osoba.
27.06.2016 18:45    Gospodarstvo / BiH   '​Hercegovačke tvrtke vape za kvalificiranom radnom snagom' Na području Hercegovine trenutno je nedostatak učenika u građevinskim, turističkom i metalurškim srednjim školama, a tvrtke upravo imaju potrebu za tom kvalificiranom radnom snagom...
15.08.2015 14:35    Novosti   Liberalizacija zapošljavanja u Njemačkoj ostavila bi BiH bez mlade i stručne radne snage Njemačka je zainteresirana da se građanima zemalja zapadnog Balkana olakša dobijanje legalnih radnih dozvola u toj zemlji. Smatraju da bi na taj način između ostalog i broj zahtjeva za azil bio znatno manji.
01.04.2014 17:38    Gospodarstvo / Mostar   Na području Mostara od 14. do 27. travnja anketa o radnoj snazi U razdoblju od 14. do 27. travnja 2014. godine na području Grada Mostara bit će provedena Anketa o radnoj snazi. Anketu će na terenu provesti anketari ovlašteni od strane Federalnog zavoda za statistiku i to u uzorkom izabranim kućanstvima.
08.01.2014 17:06    Gospodarstvo / BiH   Dijelovi iz BiH u njemačkom elektromobilu Bosna i Hercegovina bi sa svojim potencijalima, sa resursima i, što je najvažnije, sa dobrom radnom snagom mogla postati vodeća ekonomija u regiji samo kad bi se gospodarstvenicima pustilo da rade svoj posao, odnosno kad bi politika ostala po strani, smatra Dragan Vučetić, direktor JP "Nikola Tesla", koje je u protekloj godini pokrenulo nekoliko značajnih projekata.