Tag: poljoprivreda

05.07.2019 21:06    Gospodarstvo / BiH   Zbog prodaje ilegalno proizvedenih sadnica ugrožena produkcija jagoda u BiH On kaže kako ljudi koriste svakakve pesticide i herbicide te ističe da se gotovo i ne provode analize. Ističe kako u najgorem slučaju može doći do potpune ugroženosti proizvodnje jagoda.
17.06.2019 16:39    Gospodarstvo / BiH   Online tržište spas za poljoprivredu u BiH? Pritom je polaznicima ovih radionica prezentiran niz dobrih primjera iz prakse koji su pokazali koliko online djelovanje može pomoći razvoju poljoprivredne proizvodnje
31.05.2019 12:03    Gospodarstvo / BiH   ​Poljoprivrednicima u FBiH 68.700.000 maraka na ime poticaja u 2019. Nakon ogorčenja poljoprivrednih proizvođača u Federaciji, najava i masovnih prosvjeda 10. lipnja, Vlada Federacije na jučerašnjoj sjednici usvojila dva programa utroška s kriterijima raspodjele sredstava utvrđenih proračunom – prvim je planirano izdvajanje 68.700.000 maraka
17.05.2019 11:41    Gospodarstvo / BiH   ​Poplave će utjecati na povećanje cijena poljoprivrednih proizvoda u BiH Poplave će utjecati na povećanje cijena poljoprivrednih proizvoda u Bosni i Hercegovini, upozoravaju poljoprivredni proizvođači pred kojima se nalazi izuzetno težak drugi dio 2019. godine. Zbrajanje štete nastale uslijed poplava i stalnih kišnih padalina na bh. poljoprivrednim zemljištima tek predstoji, ali već sada je sigurno da se pred poljoprivrednim proizvođačima nalazi izuzetno teško razdoblje, piše Klix.ba.
15.05.2019 21:33    Gospodarstvo / BiH   Poplave prouzročile štetu poljoprivredi: Uništena proljetna sjetva Poplave koje su u proteklih nekoliko dana pogodile Unsko-sansku županiju prouzročile su ogromnu štetu u poljoprivrednoj proizvodnji, s obzirom na to da su pod vodom bile velike površine zasijane poljoprivrednim kulturama
02.05.2019 12:07    Gospodarstvo / Svijet   Pet razloga zašto je poljoprivreda jedno od zanimanja budućnosti Svi govore o informatičkim tehnologijama, energiji i zdravstvenoj zaštiti kao rastućoj industriji budućnosti, ali poljoprivreda također treba biti na tom popisu.
28.04.2019 15:35    Gospodarstvo / BiH   Poljoprivrednici najavili blokadu Federacije BiH Poljoprivrednici će 10. lipnja blokirati najvažnije magistralne ceste au FBiH i granične prijelaze ako u roku od 30 dana iz proračuna Federacije BiH ne budu isplaćeni poticaji za mlijeko.
12.04.2019 14:25    Gospodarstvo / BiH   Hercegovci sade masline i smilje, a ministar poticaje usmjerava u stočarstvo Danak zbog slabe zastupljenosti hrvatskih kadrova u institucijama u resoru poljoprivrede plaćaju poljoprivredni proizvođači u Hercegovini i Posavini.
07.04.2019 11:32    Gospodarstvo / BiH   Posljedica smanjenja poticaja: Gase se farme, prijeti novi val iseljavanja "Ovo je nastavak strategije tjeranja stanovništva iz BiH, pogotovo iz ruralnih područja"
27.03.2019 17:54    Politika   ​Vlada HNŽ-a nastavlja podupirati poljoprivrednu proizvodnju Na održanoj 101. sjednici, Vlada Hercegovačko-neretvanske županije je, na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede usvojila Program utroška novčanih sredstava u primarnoj poljoprivrednoj i prehrambeno-prerađivačkoj proizvodnji za što je u ovogodišnjem Proračunu planirano 1.320.000 KM.
26.03.2019 19:42    Novosti   Odlasci probudili svijest ljudi, poljoprivreda opet zaživjela 'Svi se pitaju što se događa. Manje je ljudi zbog silnih odlazaka proteklih godina, a više je obrađenog zemljišta u Hercegovini', komentirao je jučer jedan agronom kojeg smo kontaktirali da provjerimo kako protječe ožujak i početak poljoprivredne sezone na ovim prostorima
05.03.2019 19:27    Gospodarstvo / BiH   Iz bh. tla do stolova EU: Stranci ulažu u uzgoj kornišona, feferona, jagoda.. Uzgoj rajčice, kornišona, jagoda, bijelog luka, feferona, soje... jedna je od svijetlih točaka bh. poljoprivrede
25.02.2019 21:02    Gospodarstvo / BiH   ​Dnevnica 80 KM, a radnika nema Bosna i Hercegovina ima stotine tisuća nezaposlenih, ali i problem s nedostatkom radne snage. Unatoč tome, radnika za rad na poljoprivrednim gospodarstvima gotovo je nemoguće naći.
17.01.2019 14:12    Novosti   ​Ilija Topalović: Od poljoprivrede mogu živjeti, ostajem u BiH Ilija Topalović iz Kule kod Travnika kaže kako on od poljoprivrede može živjeti te da planira ostati u ovom poslu kojim se bavi već dvanaest godina.
01.01.2019 12:28    Gospodarstvo / BiH   ​U FBiH povećana proizvodnja kukuruza, duhana, krumpira, jabuka, šljiva... Tijekom protekle godine u Federaciji BiH ostvarena je proizvodnja kukuruza-zrna od 270.282 tone, što je više za 71,7 posto u odnosu na 2017. godinu. U proizvodnji industrijskog bilja, kod soje je zabilježeno povećanje proizvodnje za 102,2 posto, a kod proizvodnje duhana povećanje za 61,1 posto u odnosu na 2017.
21.12.2018 08:09    Novosti   Najviše novca za smilje Stocu, za orahe poticaj tek jednoj osobi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a donijelo je odluke o isplati novčanih potpora klijentima koji su ispunili uvjete za njihovu dodjelu, piše Večernji list BiH. Novac je namijenjen za proizvodnju grožđa, proizvodnju smilja, proizvodnju novih nasada jabuka, krušaka, trešanja, višanja, bresaka, nektarina, marelica, oraha, badema i lješnjaka. Dodijeljen je i novac za podizanje novih nasada maslina, ali i za hranidbu u ovčarstvu i kozarstvu. Proizvodnja Kada je, pak, riječ o proizvodnji grožđa, najveći iznos koji je dodijeljen je 1010 KM dok najmanji iznos koji je dodijeljen za proizvodnju grožđa je 404 KM. Sva sredstva za tu namjenu podijeljena su u tri općine HNŽ-a. Promatrajući dodijeljeni novac za proizvodnju grožđa, dobila ga je, prema raspoloživim podacima, 41 osoba iz općine Čapljina. U općini Čitluk 75 osoba koje proizvode grožđe dobilo je novac dok je 107, ujedno i najviše osoba iz Stoca dobilo novac. Kada je riječ o novcu za proizvodnju smilja, dobilo ga je 211 osoba iz pet općina. Najmanji iznos koji je dodijeljen je nešto viši od 300 KM dok je najveći nešto viši od 800 KM. Novac je raspoređen na četiri općine i Grad Mostar. Tako je 19 osoba s područja Čapljine dobilo poticaje od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a, iz općine Čitluk novac je dodijeljen za 20 osoba, troje ga je dobilo s područja grada Mostara, Neuma šest osoba, a iz Stoca 163 osobe koje se bave proizvodnjom smilja. Dodijeljen je i novac za podizanje novih nasada breskve, a dobilo ga je 12 osoba iz dvije općine, točnije, šest osoba iz Čapljine te isto toliko iz Stoca. Najmanji iznos koji je dodijeljen je 1000 KM dok je najveći oko 1600 KM. Za nove nasade marelice novac je dobila samo jedna osoba iz Čapljine, i to 990 KM, dok su novac namijenjen za nove nasade nektarina također dobile samo osobe s područja Čapljine, njih šest, i to od oko 800 do oko 2000 KM. Za nove nasade oraha novac je dobila jedna osoba, i to iz Rame, 1795 KM. Uzgoj stoke Za nove nasada šipka novac su dobile dvije osobe, jedna iz Čitluka te jedna iz općine Stolac. Novi nasadi šljive podizat će se samo u Rami, a novac je dodijeljen za čak 63 osobe. Za nove nasade smokve dodijeljen je novac za četiri osobe iz Čapljine i jednu iz Stoca, a iznosi su od 1330 KM do 1995 KM. Kada je, pak, riječ o novim nasadima trešanja, oni će se s iznosom koji je dodijelilo Ministarstvo, a koji je podijeljen za 12 osoba, podizati samo u Stocu. Za nove maslinike novac je podijeljen za 18 osoba. Po jedna osoba iz Čapljine i Mostara dobit će novac, pet osoba iz Stoca te 11 osoba iz Čitluka. Za uzgoj ovčarstva i kozarstva novac je raspoređen na 219 osoba. Iz općine Čitluk 11 osoba dobilo je poticaj, 30 osoba iz Mostara, dvije iz Jablanice, 105 osoba iz Konjica, 52 osoba iz Rame te 19 osoba iz Stoca.
05.11.2018 09:18    Novosti   Energični Opuzenac otkrio da rad oko mandarine nije previše zahtjevan Ekološkim uzgojem mandarina bi se bavili svi, ali to samo polazi za rukom najboljima... ...poput mladog Neretvanina Vlahe Provića, koji skupa sa svojim ocem Ivicom, po struci agronomom na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu uzgaja najbolje ekološke mandarine. - Biti mladi poljoprivrednik u našoj zemlji nije nimalo lako, a pogotovo ako ste mali i sami s poljoprivrednom površinom od 3,4 hektara koju obrađujete. Također, kada vidite koliko se poljoprivrednih proizvoda uvozi, a koliko se naših poljoprivrednih proizvoda proizvede i baci, srce vas zaboli, pa klimatske promjene koje su već krenule, zatim tržište, gdje vlada jedno ludilo, politike jeftinoga poljoprivrednog proizvoda, pa propadanje malih poljoprivrednih proizvođača a oni bi trebali biti nositelji proizvodnje, i tako dalje i dalje. Mogao bih još nabrajati, ali ako nemate entuzijazma i ljubavi prema prirodi i poljoprivredi, ne trebate se baviti ovim poslom - kaže nam Vlaho. - Naš OPG osnovao je moj otac Ivica Prović 2003. godine, a 2017. godine ja postajem nositelj i polako preuzimam sve poslove. Nalazimo se u Opuzenu, u središtu bajkovite delte Neretve, a bavimo se ekološkom proizvodnjom citrusa - mandarina, naranača, limuna, klementina i proizvodnjom maslina i maslinova ulja. Ove godine očekujemo urod od 40 tona mandarina. Iskrčili smo stare nasade mandarina i koštičavog voća 2012. godine te posadili nove nasade citrusa i maslina i to sadnim materijalom iz vlastite proizvodnje. Mandarina čini 80 posto proizvodnje. Zaokret u proizvodnji smo napravili 2016. godine. Bila je to godina promjena, kada smo svu svoju proizvodnju, na šest parcela, prijavili u ekološku poljoprivredu. Okrećemo se ekološkoj organskoj poljoprivrednoj proizvodnji i danas imamo ekološki certifikat. Imamo 2500 stabala citrusa i 250 maslina. Rad oko mandarine, kao voćke, nije previše zahtjevan ako poznajete njezin prirodni ciklus. Jako je žilava, zahvaljujući podlozi na kojoj živi, Poncirus trifoliata i svojim debelim kožastim listovima. Ona samo traži stalnu prisutnost, i budući da ima malo prirodnih neprijatelja, koje morate na vrijeme uočiti, može se uzgajati na ekološki način. Također, možemo isto reći i za maslinu. Za voćke treba puno ljubavi, a sve ostalo dođe samo po sebi - nastavlja Vlaho. U razvijanju svoje poljoprivredne proizvodnje OPG Prović Vlaho koristi i sredstva iz EU fondova. - Neke mjere programa ruralnog razvoja pokazale su se jako korisnim za male OPG-ove, dok su druge mjere, nažalost, nedostižne. Nas je jako zanimala IAKS Mjera 11. - Ekološki uzgoj. Ova Mjera nam je puno pomogla u početnoj poljoprivrednoj proizvodnji Također smo se prijavili i na Mjeru 6. odnosno tip operacije 6.1.1. "Potpora mladim poljoprivrednicima", do 20.000 eura, iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske. Po nama bi poticaji u poljoprivredi trebali biti lakše dostupniji malom poljoprivredniku. Poljoprivredna ekološka proizvodnja traži dosta ulaganja svake godine, pogotovo kada je tek podignut nasad. Želja nam je obnoviti mehanizaciju i zaštititi nasade od tuče. A Vlaho se od malih nogu bavi poljoprivredom. - Od rođenja živim u tom okruženju. Ne možeš živjeti u dolini Neretve, a da se ne baviš poljoprivredom, pitanje je samo u kojem obujmu. Generacije prije mene, djedovi od strane oca i majke bavili su se poljoprivredom. Poljoprivredom se bavi i moj otac. Novi pristup proizvodnji mandarina, po ekološkim principima privukao me, sve sam se više okretao zemlji. Shvativši da je takav način proizvodnje meni blizak, da jedino na takav način možemo spasiti ovu prekrasnu dolinu, zavolio sam ovakav način rada i postao nositelj OPG-a. U roku od dvije godine dobili smo ekocertifikat, i sad sam tu, s veseljem radim na zemlji, nadajući se da će taj rad uroditi rezultatima, naravno zadovoljavajućom prodajom. - Najveći nam je izazov plasman proizvoda. Ulažemo puno truda za pronalaženje pravih kupaca koji će prepoznati naš trud i kvalitetu ekološkog organskog proizvoda. Pored malih kupaca, tu su i solidarne ekološke udruge, kojih je sve veći broj i male specijalizirane trgovine organskom hranom. Također, veliki kupci naših proizvoda su i Biovega i „Dida Boža", koji u prodaji imaju vrhunski proizvod od naših mandarina - sok od mandarina i džem od mandarina, (najbolji proizvod na našem tržištu), koji se prodaju i u Americi. Za sada nam je proizvod, koji je 100 posto ekološki-organski, najveća reklama - zaključuje Vlaho. Slobodna Dalmacija
23.10.2018 21:18    Novosti   Radnicima nedovoljna dnevnica od 50 KM uz hranu i smještaj Jovo Dragojević, najveći bh. proizvođač sadnica voća, paulovnije i ukrasnog drveća, pribojava se da neće moći ispuniti zahtjeve tržišta. U njegovom rasadniku u Bereku kod Nove Topole ima na desetine tisuća sadnica raznog voća, spremnih za vađenje i tržište, ali nema radnika. Zbog toga je Dragojević potražio spas u Srbiji. "Velika je potražnja za sadnicama svih voćnih vrsta, ali nema radnika. Ni ponuda od 50 KM za dnevnicu, uz restoransku hranu i smještaj nisu privlačni za nezaposlene. Zbog toga sam morao tražiti pomoć iz Srbije. Imam desetak radnika iz Mačve, ali to nije dovoljno", kaže Dragojević. Ovaj iskusni rasadničar kaže da ga čudi indolentnost u okruženju. Iako za novu sezonu sprema više od 60.000 sadnica, nije naišao na zainteresiranost lokalnih kupaca i radnika. "Moj slučaj je specifičan. Radnike sam pronašao u Srbiji, a sadnice prodajem širom Federacije BiH. U mojoj općini i u okruženju ne mogu naći ni radnike ni tržište", kaže Dragojević, najavljujući da će biti primoran gasiti proizvodnju zasnovanu na desetak hektara kojom se uspješno bavi 48 godina, piše Dnevni avaz. Problem s nedostatkom radne snage prisutan je i u voćnjacima, gdje je u tijeku intenzivna berba jabuke. Marinko Šljivar, voćar iz Donjih Podgradaca, kaže da je primoran na pojačani rad, i to uz pomoć ukućana i prijatelja. "Dnevnica od 35 ili 40 KM s toplim obrokom nije dovoljna nezaposlenima, što je čudno. Kažu, kriza je, a evo za 20 dana berbe moguće je osigurati ogrjevno drvo za cijelu godinu. Na sreću, u pomoć su nam pristigli ukućani, dalja rodbina i prijatelji”, kaže Šljivar.
23.10.2018 16:20    Gospodarstvo / BiH   Sredstva za život kroz vlastiti rad u plasteniku Općina Ljubuški poduzima mjere kako bi pomogla ugroženima i mladim nezaposlenim osobama kako bi vlastitim radom osigurali sredstva za život. Pravo na dodjelu Pokrenut je projekt ”Ekonomsko osnaživanje socijalno i materijalno ugroženih osoba i mladih osoba kroz proizvodnju povrća u plastenicima općine Ljubuški u 2018. godini”, koji se provodi s Humanitarnom organizacijom “MAID”. Financiranje je osigurano tako da su humanitarna organizacija “MAID” i Općina Ljubuški uložili po 40% novca, a korisnici sudjeluju s 20% vlastitih sredstava. Općinski načelnik Nevenko Barbarić raspisao je javni poziv za dodjelu plastenika od 100 četvornih metara s dodatnom opremom, a pravo sudjelovanja imaju socijalno i materijalno ugrožene osobe i mlade osobe s područja općine Ljubuški koje posjeduju vlastito poljoprivredno zemljište ili njihovi uži članovi obitelji, kao i zemljište ustupljeno na korištenje ili u zakup u neposrednoj blizini stambenog objekta u kojem stanuju. Kako bi se pravo na dodjelu plastenika ostvarilo, podnositelj zahtjeva treba zadovoljiti nekoliko uvjeta, među ostalim, i da je nezaposlen ili s minimalnim primanjima, da je upisan u registar poljoprivrednih gospodarstava i klijenata u Općini Ljubuški i ažurirao podatke za 2018., da ima mogućnost navodnjavanja plastenika, da sufinancira 20% od nabavne cijene plastenika s pratećom opremom (487 KM) i da obvezno sudjeluje na edukaciji. Kriteriji bodovanja Svaki podneseni zahtjev će biti bodovan po posebnim kriterijima kao što su nagib zemljišta, udaljenost od kuće, dobar pristup, mogućnost za navodnjavanje, vrijeme provedeno na zavodu za zapošljavanje podnositelja zahtjeva, svakog punoljetnog nezaposlenog člana obitelji, izdržavanog člana obitelji. U kriterijima bodovanja je i socijalni aspekt. Predviđeno je da se onima bez ikakvih primanja dodjeljuje šest bodova, za minimalna primanja po članu kućanstva do 100 KM pet bodova, do 200 KM četiri boda, do 250 KM tri boda i do 300 KM dva boda. Javni poziv ostaje otvoren do 9. studenoga.
26.09.2018 14:44    Gospodarstvo / BiH   ​U Federaciji smanjena prodaja poljoprivrednih proizvoda Vrijednost prodaje poljoprivrednih proizvoda u kolovozu ove godine na tržnicama u Federaciji BiH iznosila je 1.977.672 marke. U odnosu na isto razdoblje prošle 2017. godine prodaja na tržnicama vrijednosno je manja za 14.995 maraka ili za 0,75 posto, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.
03.09.2018 16:29    Gospodarstvo / BiH   Mladi političar uložio u malinarstvo: Dok ne brendiramo malinu, trud je uzaludan Prava je šteta što nitko nije stao uz malinare u jednoj od najtežih godina za njih i granu poljoprivrede kojoj je prognozirana sjajna budućnost, smatra predsjedatelj Općinskoga vijeća Bugojno Igor Vrljić, čija se obitelj prije tri godine počela baviti uzgojem maline sorte vilamet. "U vrijeme kada je malinarstvo bilo u ekspanziji, na dvjema odvojenim parcelama u Bristovima zasadili smo 9200 sadnica maline i očekivali kako će se uložena sredstva i trud isplatiti.Nažalost, ova grana poljoprivrede nije više isplativa jer se od početka nije sustavno radilo na uspostavi brenda maline. Država i lokalna zajednica nisu stale iza toga već su, jednostavno, poljoprivrednici bili prepušteni sami sebi", kazao je. Nije bilo sluha, dodao je, da se organiziraju sastanci koje je zagovarao s otkupljivačima kako bi se iznašli primjereno rješenje i zajednički interes kada je u pitanju plasman maline na inozemno tržište. "Kao posljedica toga ljudi danas sve više krče malinjake koje je, u velikoj mjeri, zahvatila bolest ili su urađeni neprofesionalno. Ako se želimo ubuduće baviti malinarstvom, morat ćemo "restartati" cijeli pogon i krenuti ispočetka, uvesti struku i u sadnju i u obradu malinjaka, gnojidbu, prskanje, zaštitu od pčela... Ovo što sada imamo ne vodi ničemu", naglasio je. Mišljenja je kako se stanju malinarstva u Bosni i Hercegovini trebala posvetiti veća pozornost jer su mnoge obitelji upravo u toj poljoprivrednoj grani ostvarivale osnovna sredstva za život, kao i da je kompletna lokalna vlast "zakazala u trenutku kada se očekivalo da će napraviti neki iskorak u tom smislu i donijeti mjere za prevladavanje novonastale situacije". "Trebamo naći način kako povećati općinska sredstva koja se izdvajaju za poljoprivredu ili preko kredita, suradnje s otkupljivačima ili višim razinama vlasti, svejedno je. Međutim, poticaj treba biti samo nagrada proizvođaču na kraju godine za njegov trud, koji dobro dođe. Ali, ako ćemo se osloniti i gledati cijelu stvar samo kroz poticaje, onda se ne treba upuštati u ozbiljnu priču kakva je malinarstvo", istaknuo je. Za proizvođače je najvažnije, tvrdi, da imaju kvalitetan proizvod koji će biti konkurentan na tržištu. "Moramo shvatiti da u svijetu nismo jedini koji proizvodimo malinu. Prije četiri-pet godina neke druge zemlje poput Čilea, Poljske i Srbije "zakazale" su u tome i onda se otvorio prostor na globalnom tržištu za našu malinu. Danas, kada su se na isto tržište vratili stalni igrači, našli smo se u problemu koji možemo riješiti samo ako naša malina bude imala brend koji će privući europske i svjetske kupce", zaključio je. Vrljić je uvjeren kako bi jedno od mogućih rješenja moglo biti i u stvaranju uvjeta za ulaganja u pogone za preradu poljoprivrednih proizvoda, koje im mogu ponuditi "osobe koje su pokazale da žele i znaju raditi, kvalitetna voda, kao i nezagađeno zemljište na području bugojanske općine".Prava je šteta što nitko nije stao uz malinare u jednoj od najtežih godina za njih i granu poljoprivrede kojoj je prognozirana sjajna budućnost, smatra predsjedatelj Općinskoga vijeća Bugojno Igor Vrljić, čija se obitelj prije tri godine počela baviti uzgojem maline sorte vilamet. "U vrijeme kada je malinarstvo bilo u ekspanziji, na dvjema odvojenim parcelama u Bristovima zasadili smo 9200 sadnica maline i očekivali kako će se uložena sredstva i trud isplatiti.Nažalost, ova grana poljoprivrede nije više isplativa jer se od početka nije sustavno radilo na uspostavi brenda maline. Država i lokalna zajednica nisu stale iza toga već su, jednostavno, poljoprivrednici bili prepušteni sami sebi", kazao je. Nije bilo sluha, dodao je, da se organiziraju sastanci koje je zagovarao s otkupljivačima kako bi se iznašli primjereno rješenje i zajednički interes kada je u pitanju plasman maline na inozemno tržište. "Kao posljedica toga ljudi danas sve više krče malinjake koje je, u velikoj mjeri, zahvatila bolest ili su urađeni neprofesionalno. Ako se želimo ubuduće baviti malinarstvom, morat ćemo "restartati" cijeli pogon i krenuti ispočetka, uvesti struku i u sadnju i u obradu malinjaka, gnojidbu, prskanje, zaštitu od pčela... Ovo što sada imamo ne vodi ničemu", naglasio je. Mišljenja je kako se stanju malinarstva u Bosni i Hercegovini trebala posvetiti veća pozornost jer su mnoge obitelji upravo u toj poljoprivrednoj grani ostvarivale osnovna sredstva za život, kao i da je kompletna lokalna vlast "zakazala u trenutku kada se očekivalo da će napraviti neki iskorak u tom smislu i donijeti mjere za prevladavanje novonastale situacije". "Trebamo naći način kako povećati općinska sredstva koja se izdvajaju za poljoprivredu ili preko kredita, suradnje s otkupljivačima ili višim razinama vlasti, svejedno je. Međutim, poticaj treba biti samo nagrada proizvođaču na kraju godine za njegov trud, koji dobro dođe. Ali, ako ćemo se osloniti i gledati cijelu stvar samo kroz poticaje, onda se ne treba upuštati u ozbiljnu priču kakva je malinarstvo", istaknuo je. Za proizvođače je najvažnije, tvrdi, da imaju kvalitetan proizvod koji će biti konkurentan na tržištu. "Moramo shvatiti da u svijetu nismo jedini koji proizvodimo malinu. Prije četiri-pet godina neke druge zemlje poput Čilea, Poljske i Srbije "zakazale" su u tome i onda se otvorio prostor na globalnom tržištu za našu malinu. Danas, kada su se na isto tržište vratili stalni igrači, našli smo se u problemu koji možemo riješiti samo ako naša malina bude imala brend koji će privući europske i svjetske kupce", zaključio je. Vrljić je uvjeren kako bi jedno od mogućih rješenja moglo biti i u stvaranju uvjeta za ulaganja u pogone za preradu poljoprivrednih proizvoda, koje im mogu ponuditi "osobe koje su pokazale da žele i znaju raditi, kvalitetna voda, kao i nezagađeno zemljište na području bugojanske općine".
12.08.2018 09:26    Gospodarstvo / BiH   U godini dana u BiH registrirano gotovo 12.000 novih gospodarstava Sve više ljudi u Bosni i Hercegovini živi od poljoprivrede. Iako se stalno upozorava na nedovoljnu potporu svih razina države poljoprivrednoj proizvodnji, podaci iz izvješća Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa iz oblasti poljoprivrede za Bosnu i Hercegovinu za 2017. godinu, koje je usvojilo i Vijeće ministara, pokazuje kako je broj zaposlenih u toj gospodarskoj grani u porastu, piše Večernji list BiH. Prošle godine su u poljoprivredi bile zaposlene 154 tisuće osoba, što je za sedam posto više u odnosu na godinu ranije. Rasla su i primanja zaposlenih u poljoprivrednoj proizvodnji. Prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom u 2017. godini iznosila je 778 KM i za tri posto je veća u odnosu na 2016. godinu. Broj registriranih gospodarstava također je porastao, i to za 12 posto ili 11.883 te je iznosio 114.576, a za 21 posto veći je u usporedbi s brojem registriranih gospodarstava 2015. godine. Praktično je nakon godina stagnacije došlo do blagog rasta udjela poljoprivrede u ukupnom BDP-u, što potvrđuju podaci iz 2016. godine. Ovakvim rezultatima sigurno je doprinio i rast financijske potpore poljoprivrednoj proizvodnji u proteklih nekoliko godina. Tijekom prošle godine je na ime podrške poljoprivredi i ruralnom razvoju ukupno izdvojeno nešto više od 164 milijuna KM i ovo je od 2012. godine najveći zabilježeni iznos podrške poljoprivredi i ruralnom razvoju. Tako je ukupan proračun namijenjen poljoprivredi entiteta i Distrikta Brčko u prošloj godini bio veći za oko osam milijuna KM ili 5,2 posto u odnosu na 2016. godinu. Povećanje izdvajanja sredstava zabilježeno je u Federaciji i Distriktu Brčko BiH, dok je u Republici Srpskoj ostalo na istoj razini. Bosna i Hercegovina je u regiji na trećem mjestu po izdvajanju za poljoprivredu, nakon Srbije, koja je izdvojila oko 223 milijuna eura, i Makedonije, čija su izdvajanja iznosila 143 milijuna eura. Na posljednjem mjestu je Crna Gora s izdvojenih oko 30 milijuna eura. Europska unija je najznačajniji partner Bosne i Hercegovine u razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, a vrijednost izvoza na to tržište u prošloj godini iznosila je 303 milijuna KM i povećana je za 39 milijuna u odnosu na godinu ranije. Suficit od pet milijuna KM ostvaren je u razmjeni poljoprivrednih proizvoda sa zemljama EFTA-e, a u posljednje tri godine bilježi se konstantan rast izvoza poljoprivrednih proizvoda u Republiku Tursku, gdje je u 2017. godini izvezeno robe u vrijednosti od 286 milijuna KM, a ostvareni suficit iznosio je 221 milijun KM.
20.07.2018 16:52    Gospodarstvo / BiH   Bh. obitelj posao u inozemstvu zamijenila za bosansko selo Dok se značajan broj građana BiH odlučuje, zbog loše ekonomske situacije i nedostatka radnih mjesta, na promjenu prebivališta i odlazak u neku drugu zemlju u potrazi za poslom, postoje i obitelji koje su odlučile da se nakon višegodišnjeg života u inozemstvu vrate u BiH, i žive od svog rada. Jedna od njih je obitelj Savić, koju čine Sonja i Miladin i njihove dvije kćeri, koji su uočili svoju priliku upravo u poljoprivredi i plodnoj Semberiji, te su dugogodišnji posao u inozemstvu u tiskarskoj radionici između četiri zida, zamijenili radom na otvorenom, u selu Zagoni u Bijeljini, rodnom mjestu Miladina. Opisujući čime se sve bavi na selu i zbog čega se odlučio na ovaj korak Miladin navodi: "Ovdje možemo da uzgajamo našu hranu, da je pratimo, da znamo što jedemo, što pijemo, s čime se kupamo. Praktično, uspjeli smo da napravimo većinu naših proizvoda, od hrane i pića, preko kozmetike i kemije." Obitelj Savić, bavi se uzgojem jagoda, kao i preradom poljoprivrednih kultura, isključivo onih koje sami proizvedu, tako da se u njihovom domaćinstvu mogu pronaći razna ulja, kao npr. ulje lana, kokosovo ulje, ulje od uljane repice, zatim sok od aronije, sok od jagoda i mnogi slični 100% prirodni proizvodi. Za sve navedeno postoje zainteresirani kupci, uglavnom sugrađani, ali ne i osiguran organiziran otkup robe, niti bilo kakva stručna ili financijska podrška. I dok Miladin svakodnevo, zajedno sa suprugom i dvije maloljetne kćeri radi na imanju, ističe da je za poljoprivrednike bitno da stalno stiču nova znanja i budu informirani. "Izbacili smo TV iz kuće i onda su nam se vidici otvorili. Kad čovjek nema blokiranu svijest, prave informacije same dolaze. Za čim traga, to dođe do njega", navodi Savić. I upravo je do Miladina krajem prošle godine stigla, za njega, izuzetno značajna informacija o Javnom pozivu i Programu „Jačanje integralne poljoprivredne proizvodnje za smanjenje nezaposlenosti i supstituciju uvoza u prerađivačkoj industriji”. Javni poziv je bio za fizička lica sa područja grada Bijeljina, za podršku u aktivnostima podizanja zasada i proizvodnje crvene paprike, s ciljem smanjenja nezaposlenosti te povećanja konkurentnosti lokalnih poljoprivrednih proizvođača. Poziv je objavljen u okviru projekta "Lokalna partnerstva za zapošljavanje" koji financira Europska unija sa četiri milijuna eura, a provodi Međunarodna organizacija rada. I upravo je u ovom pozivu Miladin pronašao svoju priliku da sve ono što voli da radi i od čega ima određenu zaradu, može uz pruženu podršku organizirati na način da ima sigurnu zaradu na godišnjoj razini u određenom projektiranom iznosu. Miladin se prijavljuje na Javni poziv, što ujedno predstavlja i prvu podršku dobivenu od njegovog povratka u zemlju. Kao korisnik programa, između ostalog, prošao je i obuku za plasteničku proizvodnju. "Nismo bili u proizvodnji povrća, tako da mi je obuka baš koristila, praktično, sve što sam čuo i naučio o uzgoju povrća sad mogu da primijenim. Mi smo prvi put u povrtlarstvu, zadovoljni smo, a očekivanja su standardna, kako je već i procjenjeno od organizatora projekta. Nadamo se da će, ukoliko vremenski uvjeti budu pogodovali, tako i biti", navodi Miladin Kako ništa ne bi bilo prepušteno slučaju, kroz projekat je osiguran kvalitetan rasad crvene paprike, adekvatna sredstva zaštite od bolesti nasada, osiguranje nasada od nesreće, gnojivo, sufinanciran sustav za navodnjavanje, te podrška konzultanata poljoprivredne struke u svim fazama uzgoja crvene paprike. Pored navedenog, možda i najvažnije, za sve korisnike programa osiguran je i siguran plasman robe. Tvrtka iz Bijeljine D.O.O. „Sava Semberija“ obavezala se da će otkupiti svu crvenu papriku koja bude proizvedena u okviru projekta po unaprijed dogovorenoj cijeni. Dok crvena paprika na gazdinstvima korisnika programa uveliko napreduje, pored obielji Savić, još 42 poljoprivredna proizvođača hrabro su krenula na putovanje prelaska iz nekomercijalnog u komercijalno poljoprivredno gazdinstvo, vjerujući da se na ovaj način uz osiguran siguran plasman poljoprivrednih proizvoda, dodatnih poticaja sa lokalne razine, mogu stvoriti nova radna mjesta u poljoprivredi kao alternativa za radna mjesta u privredi. Pored značajne materijalne podrške Europske unije kao donatora, kao izuzetno važno za realizaciju čitavog procesa pokazalo se zajedničko djelovanje i koordinacija aktivnosti od strane svih članova lokalnog partnerstva za zapošljavanje zaduženog za ovaj projekat, a koje čine udruženje Centri civilnih inicijativa (CCI), Grad Bijeljina, Zavod za zapošljavanje RS - filijala Bijeljina, “Sava Semberija d.o.o. Bijeljina“, te Ustanova za obrazovanje odraslih “Dositej” iz Bijeljine.
05.07.2018 18:29    Gospodarstvo / BiH   ​Kiša ugrozila žitarice, povrće i voće u BiH: Očekuje nas gladna jesen i poskupljenja? Kišan kraj proljeća i početak ljeta doveli su u pitanje proizvodnju žitarica, povrća i voća, što će se, kako poručuju poljoprivrednici, odraziti na ponudu ovih proizvoda na tržištu. To znači da na jesen možemo očekivati njihovo poskupljenje, te nas očekuje gladna jesen, piše Srpskainfo.
28.06.2018 15:58    Gospodarstvo / Regija   ​Srpski tajkun oduševljen svojim poslovanjem u Hrvatskoj, kaže da bi sve preselio u Hrvatsku! Petar Matijević, vodeći srpski poljoprivredni poduzetnik, poznat i kao tamošnji "kralj mesa", na sva usta je nahvalio uvjete poslovanja u našoj zemlji. Matijević, inače i sam porijeklom iz Hrvatske, kupio je prije tri godine 1.500 hektara poljoprivrednog zemljišta u blizini Vukovara i Vinkovaca, a s obzirom na sve komplimente, investicija mu se, očito, jako dobro isplaćuje. Inače, u Srbiji, obrađuje čak 30.000 hektara.
05.06.2018 21:25    Gospodarstvo / BiH   Posušje u projektu višenamjenskog vrednovanja poljoprivrednog zemljišta Znanstveno-stručni projekt 'Višenamjensko vrednovanje poljoprivrednog zemljišta na području općine Posušje' predstavljen je u utorak u Posušju.
16.04.2018 22:05    Gospodarstvo / BiH   ​Izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda prvi put premašio milijardu KM Vijeće ministara BiH usvojilo je u ponedjeljak na sjednici Analizu trgovinske razmjene poljoprivredno - prehrambenih proizvoda za razdoblje 2012.- 2017. godina u kojoj se navodi da je izvoz ovih proizvoda iz BiH prošle godine prvi put premašio milijardu KM. Praktično je izvoz porastao za osam posto u odnosu na prethodnu godinu, čime je do sada ostvarena i najveća vrijednost izvoza iz Bosne i Hercegovine.
11.04.2018 07:57    Gospodarstvo / BiH   ​Ukupna poljoprivredna proizvodnja u Federaciji u 2017. smanjena za 17,4 posto Ukupna poljoprivredna proizvodnja u Federaciji BiH u 2017. godini manja je za 17,4 posto u odnosu na 2016. godinu.
02.04.2018 12:01    Gospodarstvo / BiH   ​Čapljina: Na selu živjeti, a bez krave biti to je k’o ne imati majku U zadnjih četvrt stoljeća južno hercegovačka sela doživjela su takvu transformaciju da ih je teško prepoznati. To se u prvom redu ogleda na domaće životinje. Nekada se krava smatrala sastavnim dijelom kućanstva, a tko nije imao kravu, smatran je siromahom ili osobenjakom.
31.03.2018 12:40    Gospodarstvo / BiH   ​Obitelj Zelenika svoju sreću je pronašla u bavljenju poljoprivredom na Blidinju Planinsko naselje Risovac u općini Jablanica mnogima je poznato zbog skijaških staza koje u zimskim mjesecima vrve posjetiteljima, turistima i “vikendašima”, koji tu često s obiteljima provode odmore i slobodno vrijeme.