Tag: online

08.07.2018 14:44    Tehnologija   Do 2025. dostava robe s interneta očekuje se za 10 minuta Do 2025. godine očekuje se izuzetno brza dostava u samo deset minuta, što će uveliko promijeniti način na koji kupujemo. U proteklih 20 godina ponašanje kupaca uveliko se promijenilo. Sve se više okreću kupovini na internetu, traže preporuke i savjete prijatelja na društvenim mrežama, a spremni su i otići u trgovinu i isprobati neki proizvod te ga ipak kupiti na internetu. Internetska kupovina robe široke potrošnje raste dvoznamenkastim stopama što je prisilio tradicionalne trgovine na reformiranje i dovelo do spajanja u višekanalni sustav u sklopu kojeg potrošači s pametnim telefonima kao svojim kompasom očekuju obaviti kupovinu bilo gdje, bilo kada i na bilo koji način, piše Zimo.dnevnik.hr. Tetra Pak je predstavio svoj izvještaj Index 2018., prema kojem će u ne tako dalekoj budućnosti tehnologija pametnog pakiranja s jedinstvenim digitalnim kodovima povesti internetsku, ali i klasičnu kupovinu robe široke potrošnje u uzbudljive nove smjerove. Tako ćemo u budućnosti vidjeti četiri ključna trenda koji će oblikovati rast internetske kupovine. Pogodnost - Potrošači su u stisci s vremenom te traže nove načine kako sebi olakšati život, što predstavlja glavni pokretač porasta korištenja internetske kupovine. Ključne pogodnosti obuhvaćaju jednostavno popunjavanje zaliha proizvoda, pregled stanja i prikladnu ambalažu. Održivost - Pritisak na plastiku i osviještenost o kružnoj ekonomiji nastavit će rasti, a recikliranje će postati još važnije. Potrošači žele znati rade li robne marke „ispravnu stvar“. Personalizacija i jedinstvenost - Prilagođavanje proizvoda i personalizacija procesa kupovine činit će važnu razliku u budućnosti. Ovo ubrzava trend izravnog pristupa potrošačima te se predviđa kako će do 2025. godine čak 80 posto tvrtki za pakiranje proizvoda namijenjenih krajnjim potrošačima prijeći na ovaj model. Tehnologija i izvedba - Do 2025. godine očekuje se izuzetno brza dostava u samo deset minuta, mijenjajući ponašanje potrošača u smjeru češće kupovine u manjim količinama, što rezultira većom kompleksnosti logistike. Mnoštvo tehnologija, posebice radiofrekventna identifikacija (RFID) i robotika, nastavit će s transformacijom lanaca opskrbe, podižući učinkovitost i transparentnost. Tehnologije pametnog pakiranja s jedinstvenim digitalnim kodovima omogućavaju da se svakom pakiranju proizvoda dodijeli jedinstveni identifikator. Ovi kodovi otvaraju razne mogućnosti, a mogu se očitati bilo uređajima za očitavanje podataka ili običnim pametnim telefonom te se na taj način povezuju na veliku količinu informacija. Korištenje pametnih pakiranja stvorit će interaktivni kanal s potrošačem i omogućiti proizvođačima razgovor u stvarnom vremenu, dijeleći detalje o izvoru sirovina, informacije o nutritivnim vrijednostima, kao i igre, promocije i ekološke informacije. Istodobno, s iskustvima stečenim putem ovih digitalnih kodova, robne marke mogu stalno unaprijeđivati doživljaj kupovine te ga učiniti još personaliziranijim. Internetski trgovci već sad traže jedinstvene identifikatore kompatibilne s robotskom tehnologijom korištenom u skladištima i distribuciji, budući da se na to gleda kao na ključ uspjeha u internetskoj trgovini. Podaci i potpuna sljedivost pomaže im usmjeravati kompleknsu logistiku i unaprijediti učinkovitost, pomičući se prema ispunjenju naloga u stvarnom vremenu. Rast on-line kupovine robe široke potrošnje predstavlja izvrsnu priliku za robne marke hrane i pića, a pakiranje igra ključnu ulogu u pružanju potpore njihovom uspjehu. Pametno pakiranje pomaže u poticanju veće transparentnosti i učinkovitosti duž cjelokupnog lanca opskrbe omogućujući izravan i interaktivan odnos s potrošačem. "Vjerujemo da ova brzo razvijajuća tehnologija, koju testiramo od 2016. godine i sad pokrećemo u Europi, može pomoći našim korisnicima da istraže nove pristupe i da potaknu rast u nadolazećim godinama," rekao je Alexandre Carvalho, globalni direktor marketinških usluga u tvrtki Tetra Pak. Izvještaj Tetra Pak Index 2018. temeljen je na istraživanju potrošača provedenom u Kini, Ujedinjenom Kraljevstvu, Kini, Saudijskoj Arabiji i Koreji, studiji globalne segemetacije tržišta, kao i intervjuima provedenim s internetskim trgovcima u SAD-u, Europi i Kini.
17.06.2018 11:51    Novosti   EU želi uvesti porez na linkove i cenzuru sadržaja, UN upozorava na gušenje sloboda Daleko od očiju javnosti, skrivena iza kompliciranog naziva i još složenijeg sadržaja, priprema se Direktiva Europske unije koja bi mogla zauvijek promijeniti internet u Europi i svijetu. Autori direktive tvrde kako je njen cilj zaštititi medije, umjetnike, pisce, novinare i sve druge proizvođače sadržaja na internetu, dok njeni kritičari, među kojima je i utemeljitelj Interneta Tim Berners Lee, tvrde kako se radi o napadu na slobodu izražavanja i slobodni protok informacija. Da je Direktiva sporna postalo je jasno i kada je UN-ov izvjestitelj za slobodu izražavanja David Kaye izrazio zabrinutost zbog prijedloga Direktive u otvorenom pismu Jean-Claudeu Junckeru, čime se Europska unija po prvi put svrstala uz bok država poput Nikaragve, DR Konga, Mauritanije, Kine i Ujedinjenih Arapskih Emirata - tipičnih adresa UN-ovog izvjestitelja. - Direktiva je na rubu uzrokovanja nepopravljive štete našim temeljnim pravima i slobodama, našoj ekonomiji i konkurentnosti, našem obrazovanju i istraživanju, našoj inovaciji i konkurenciji, našoj kreativnosti i kulturi, stoji u otvorenom pismu više od 80 organizacija za digitalna prava, medijske slobode, kao i izdavača, novinara, programera, obrazovnih institucija i mnogih drugih. - Prijedlog ove direktive je doveo do stvaranja nikad prije vidjenih koalicija u području digitalnih prava, rekla nam je Leina Meštrović, stručnjakinja za digitalna prava i osnivačica udruge Digitalna Demokroacija. - Direktive je ujedinila predstavnike akademije, knjižničara, edukatora svih profila, kreatora, autora, novinara, organizacija civilnog društva, aktivista, open source zajednice, programera, digitalnih poduzetnika, malih i srednjih poduzetnika, start-upova... svih onih čiji se prijedlozi nisu našli u konačnom tekstu direktive, rekla je Meštrović. - Ono što mene silno deprimira je to da je Komisija na početku ovoga svega zaista konzultirala sve sudionike od kojih su svi iskazali mišljenje a Komisija je trebala ta mišljenja uskladiti, no umjesto toga su doslovce kopirali prijedlog lobista print izdavača, kazala je. Prijedlog direktive Europske komisije javio se kao potreba za reformom zaštite autorskih prava u kontekstu evolucije digitalnih tehnologija koja je nepovratno promijenila način izrade, distribucije i korištenja intelektualnog sadržaja. - Autori sadržaja su tijekom godina bili nedovoljno kompenzirani za usluge distribucije i korištenja svog rada, što je kompromitiralo daljnji razvitak europske kreativnosti i intelektualne produkcije. - navodi Europska komisija u preambuli Direktive. Reformu zaštite autorskih prava institucije Europske unije vide u implementaciji posebnih programa koji bi bili zaduženi za kontroliranje porijekla svog sadržaja dostupnog na internetu, te u naplati poveznica na novinske članke na svim portalima, takozvanom “porezu na linkove”. Javnost i stručnjake najviše su uznemirili članci 11. i 13. prijedloga Direktive. Članak 13., odgovornost za kontrolu korištenja autorskog sadržaja u potpunosti prebacuje na pojedine internetske stranice, uvodeći pritom ideju automatskog “filtera” sadržaja. Plaćanjem licence za korištenje anti-plagijatorskih programa, svaki bi se internetski ponuđač, čije se poslovanje oslanja na distribuciju autorskog sadržaja, morao obvezati na buduću kontrolu korištenja istog. Zbog klauzule u spornom članku koja svakoj državi članici kontrolira suverenost u implementaciji Direktive, svi bi internetski ponuđači bili prisiljeni svoje poslovanje prilagoditi zakonima svake pojedine članice Europske unije, što ionako kompliciran i nemoguć proces dovodi do apsurdne razine kompleksnosti, iako je nakana bila pojednostaviti i usuglasiti uvjete u cijeloj EU. - Predložena reforma digitalnog autorskog prava usporediva je s GDPR-om u svojoj nedorečenosti i količini kaosa koju bi mogla izazvati ukoliko bude striktno provođena. - rekao nam je hrvatski IT stručnjak, Radoslav Dejanović, koji smatra da su obje regulative jako nedorečene i problematične. - Uvodi se obaveza koja više sliči prisili na cenzuru ili autocenzuru davatelja usluga nego na zaštitu prava autora. Ovakva praksa značila bi smrt mnogih malih izdavača koji nemaju vlastiti odjel za izradu vijesti, mogla bi dovesti do izumiranja malih izdavača, ali i privatnih i neprofitnih inicijativa, a rezultat bi bio Internet puno siromašniji nego što je danas, kazao je Dejanović, a s njim se slaže i Meštrović. - Što se tiče novinarstva, ono će biti uništeno. Ugasit će se mali mediji i mnogi online portali, rekla nam je. Obavezni filteri i porez na poveznice najozbiljnije prijete neprofitnim stranicama od javnog interesa, poput najpopularnije online enciklopedije Wikipedije, čiji je osnivač Jimmy Wales jedan od najglasnijih protivnika Direktive. Upravo iz tog razloga, najnovija verzija Direktive sadrži klauzulu koja navodi da su internetski ponuđači, koji se svojom veličinom i društvenom važnošću ističu, izuzimaju iz primjenjivanja Direktive, no ta klauzula ne definira točno što podazumijeva "veličinu" ili "važnost" internetskih stranica, čime se stvara prostor da se Direktiva interpretira proizvoljno. To je i jedan od problema na koji upozorava UN-ov izvjestitelj Kaye, koji naglašava kako se ograničavanje prava na slobodu izražavanja mora izvesti tako da je minimalno restriktivno, ali i pravno izrazito jasno, kako bi svi korisnici sami mogli znati krše li pravila. Sadašnji prijedlog Direktive ostavlja previše prostora za slobodnu interpretaciju lokalnim zakonodavstvima i sudovima, koji bi se mogao koristiti za cenzuriranje i zatiranje slobode izražavanja. Članak 13, također, ne predviđa pravne sankcije za probleme koji mogu nastati iz pogreške automatskih filtera, čime se legitimno postavlja pitanje na koji će se način rješavati postupci pogrešnih cenzura, što Kaye upozorava da nije adekvatno definirano. Ograničavanje slobode govora, mogućnost pogrešaka softwarea i povećavanje kontrole korisnika društvenih mreža, samo su neke od mnogobrojnih opasnosti za građane koje stručnjaci navode. Toliko rigorozno regulirane mjere neće uvijek biti usklađene s idejom slobode govora na kojoj počiva Europska unija. U tom se kontekstu predviđa najveća opasnost za parodiju i satiru baziranu na određenom tipu autorskog sadržaja. Primjerice, popularne platforme poput 9gag i Di su pare? bi na taj način mogle biti sankcionirane zbog nepropisnog korištenja fotografija ili zbog dozvoljavanja da se njihove satirične fotografije nekontrolirano dijele bez da je njihovom inicijalnom autoru dana propisna naknada. Praksa objavljivanja popularnih priča na društvenim mrežama poput Facebooka i Instagrama mogla bi izgledati potpuno drugačije. Naime, objavljivanje video sadržaja koji u svojoj pozadini sadrži pjesmu, kao i objavljivanje profilnih slika na kojima pojedinci nose majice omiljenog glazbenog sastava, u kontekstu predložene Direktive više neće biti dozvoljeno bez toga da iste društvene mreže plate naknadu izvođačima. Najviše nesuglasnosti stručnjaka u interpretaciji članka 13 ima predviđanju na koji bi način to utjecalo na popularnu digitalnu enciklopediju Wikipediju. Naime, unatoč tome što načelno postoji volja da se enciklopedije izuzmu iz regulative, restrikcije koje bi se nametnule ostalim izvorima, onemogućile bi dobivanje novih informacija za održavanje tih stranica. Logika nalaže da bi primjena Direktive mogla potaknuti digitalne korporacije da dodatno kontroliraju građane kako bi prevenirale vlastite sankcije i tužbe. Dodatna kontrola korisnika društvenih mreža nakon skandala vezanih uz Cambridge Analyticu ne djeluje kao nešto što će korisnici dočekati s oduševljenjem. Direktivu je predložila Europska komisija, a svoj prijedlog teksta poslalo je i Vijeće EU, te je sljedeći korak glasanje o prijedlogu na Odboru za pravna pitanja Europskog parlamenta, koje bi se trebalo održati u srijedu, no očekuje se da bi moglo proći uz tijesnu većinu. Na razini Europskog parlamenta, prijedlog podržavaju zastupnici Europske pučke stranke, dio Konzervativaca i reformista, dio Liberala i demokrata, te ENF, no svi hrvatski zastupnici s kojima smo se čuli bili su dosta rezervirani spram spornih članaka u prijedlogu. Iako su članovi Saveza liberala i demokrata za Europu, čiji predstavnici u Odboru podržavaju Direktivu, Jozo Radoš i Ivan Jakovčić istaknuli su kako za ovakav prijedlog Direktive neće glasati. - Restrikcije članaka 11. i 13. po mom su mišljenju prevelike, te zato ne namjeravam podržati prijedlog u ovom obliku, rekao je Radoš. I on i Jakovčić se slažu da se radi o potrebi pronalaska ravnoteže između slobode interneta i autorskih prava, no voljeli bi da se pronađe kompromisno rješenje koje bi manje ugrožavalo slobodu. - Ako nas stave pred gotov čin, da moramo birati između slobode i autora, ja ću uvijek odabrati slobodu, rekao nam je Jakovčić. Jakovčić i Radoš upisali su se i na listu od više od 100 zastupnika koji se protive ovakvom prijedlogu, a na listi im se nedavno pridružio i zastupnik Socijalista i Demokrata Tonino Picula, čija politička grupacija odbija ovakvu Direktivu. - Slažem se sa stajalištem svoje grupacije u namjeri da ne podrži sporne članke 11. i 13., rekao nam je Picula, a svoje je protivljenje naglasio i zastupnik Zelenih Davor Škrlec. - Smatram da prijedlog može ugroziti pravo na informiranje, i zato vjerujem da ona u svom trenutnom obliku nije primjerena digitalnom dobu, kazao nam je Škrlec. Službeni stav Europske pučke stranke je da podržava ovakvu formulaciju Direktive, te da su oni za slobodu medija i autora, no dvije stručne studije koje su provedene kako bi se ocijenio mogući učinak predloženih članaka nisu pokazale da bi oni postigli deklarirani cilj, zbog čega se sve više članova EPP-a dvoumi oko svojeg stava, među njima i hrvatska zastupnica Ivana Maletić. - Ja osobno bi uvijek prije dala potpunu otvorenost i slobodu, članci 11. i 13. su neobični, rekla je Maletić i dodala kako se detaljno informira o toj, vrlo složenoj tematici, prije glasanja u srijedu, nakon čega otvara mogućnost i da bude protiv prijedloga. - Većina u EPP-u je načelno bila za, ali sada kada ulaze detaljnije i dublje u tematiku, sve više zastupnika nije za to, tako da uopće nisam sigurna hoće li konačni stav EPP-a biti podrška, kazala je. Ako Odbor za pravne poslove odobri Direktivu na glasanju u srijedu, otvara se put za glasanje o direktivi na plenarnoj sjednici Parlamenta, koja se predviđa za rujan. Ako je suditi po trenutno dostupnim informacijama, prijedlog Direktive bi trenutno u Europskom parlamentu mogao imati preko 360 ruku (od 375 koliko treba za većinsko usvajanje). Hrvatska Vlada je, inače, službeno podržala sve prijedloge Direktive još za vrijeme njezina usuglašavanja u Vijeću Europske unije, naglasivši kako smatra da bi članak 11 trebao biti još restriktivniji. Kako će izgledati konačni prijedlog Direktive, hoće li proći i kako bi izgledao Internet u Europi ako se ona izglasa, teško je predvidjeti sa sigurnošću, ali većina stručnjaka se slaže da ovakav prijedlog više koristi velikima nego malima, da je loš po građane i male poduzetnike, a da je najbolji po velike izdavačke kuće. - Svi su suglasni da se ovim prijedlogom narušava osnovna funkcionalnost weba, a da se ne pridonosi nikome osim najvećim izdavačima koji se vraćaju u stara vremena kad osim njih nije bilo drugih izvora informacija, sto nije nužno društvo u kojem bismo mi ostali željeli živjeti. To sigurno nije Europa u kojoj ja želim živjeti, zaključila je Meštrović
03.06.2018 13:31    Tehnologija   Hrvati su drugi u EU kada je posrijedi čitanje vijesti online Hrvati jednostavno vole internet, online usluge koje prije svega služe informiranju i zabavi, dok su manje skloni bankarstvu. Naime, kako je to izračunala europska statistika, od 28 država zemalja članica Hrvati su, ukupno gledano, na visokom 11. mjestu. A kada je riječ o čitanju vijesti, tu smo viceprvaci Europe. Prvo mjesto oteli su nam Litavci. Inače, Europska komisija mjerila je stupanj digitaliziranosti gospodarstva i društva (DESI), a “upotreba internetskih usluga” jedna je od pet sastavnica tog indeksa u kojem smo tradicionalno najbolji. Inače, u sveopćoj digitalizaciji smo na 22. mjestu, a kada se radi o ovoj zasebnoj kategoriji, u odnosu na prošlu godinu, popravili smo se te smo s 14. skočili na 11. mjesto. Bankarstvo palo Unutar ove najbolje kategorije, nakon vijesti, koje online čita 91 posto ispitanih, volimo gledati video, igrati igre, a tu smo na 8. mjestu. Videopozivi također su iznimno omiljeni te smo s postotkom od 63 na 4. mjestu, dok se videom na zahtjev koristi tek 17 posto ljudi, što nas smješta na 13. mjesto. Hrvati vole društvene mreže i njih 70 posto njima se koristi, a sveukupno u poretku to znači da smo u sredini ili na 16. mjestu. Internetsko bankarstvo ponešto nam je u padu spram prethodne godine. Naime, tada je 53 posto ispitanika tvrdilo da se njime koristi, dok je ovogodišnji indeks zabilježio 50 posto ispitanika koji obavljaju bankarske poslove online. Kada je riječ o Europskoj uniji, trendovi govore da je sve veći broj ljudi online. Danska, Švedska, Nizozemska i Luksemburg države su predvodnice digitalizacije i usto imaju aktivne internetske korisnike, a slijedi Finska, Malta, Velika Britanija i Estonija. Rumunjska, Bugarska i Italija države su s najmanjom aktivnošću građana na internetu. Talijani ne vole čitati Kada je riječ o čitanju vijesti, Talijani su uvjerljivo zadnji. Tek 56 posto njihovih korisnika interneta čita vijesti online iako su poprilično aktivni na društvenim mrežama. Sveukupno ocjenjuje EK, upotreba online usluga polako napreduje, primjerice, videopozivi i pozivanje internetom popravilo se te je 46 posto ispitanika u EU takvo što isprobalo. Kada su posrijedi društvene mreže, gotovo sve zemlje imaju više od polovice korisnika koji su na društvenim mrežama, osim Francuske, čiji se građani, njih 49 posto, koristi nekom od društvenih mreža. Društvene mreže, pokazuje statistika, uz Francusku, najmanje su omiljene u Njemačkoj, 56 posto, Češkoj i Sloveniji, 57 posto. Na vrhu je ljestvice Malta s 87 posto populacije na društvenim mrežama.
21.07.2017 21:59    Novosti   Na internetu prodaju grobna mjesta, zubne proteze, bubice... Online kupnja sve više potiskuje tradicionalni način trgovanja jer pruža drugačije izglede i nove poslovne prilike na širem tržištu. Takav oblik trgovine u posljednje vrijeme sve je prisutniji i među građanima BiH.
30.04.2017 17:18    Novosti   Online igra koja potiče mlade na samoubojstvo došla i do Hrvatske Strašan internetski fenomen naziva 'Plavi kit' je povezan s nizom samoubojstva mladih u različitim zemljama, a dolazi iz Rusije.
27.10.2016 15:41    Novosti   ​Igračima kladionice blokirano online klađenje izvan BiH U posljednjih nekoliko dana ljubitelji igara na sreću primijetili su da im je blokirano online klađenje izvan Bosne i Hercegovine, odnosno kod svih online priređivača igara na sreću koji nemaju odobrenje nadležnih bh. institucija.
26.10.2016 22:40    Gospodarstvo / BiH   ​Akcija Ministarstva financija FBiH: Građanima blokirano online klađenje izvan BiH U posljednjih nekoliko dana ljubitelji igara na sreću primijetili su da im je blokirano online klađenje izvan Bosne i Hercegovine, odnosno kod svih online priređivača igara na sreću koji nemaju odobrenje nadležnih bh. institucija.
30.09.2016 11:26    Studentski kutak   Online studentski servis: Pokretanje jedinstvene i prve web platforme ovog tipa u BiH 1. listopad 2016. godine je datum kojim s radom započinje web platforma www.onlinestudentservice.com.
24.09.2016 09:40    Studentske novosti   ​Online Student servis: Glavni ciljevi poboljšanje studentskog života i životne sredine Iva Đikić za pogled.ba govori o Online Student servisu koji je zamišljen kao poveznica između studenata i poslodavaca, kao i poveznica između samih studenata.
29.06.2016 15:16    Zanimljivosti   ​Googleov novi zastrašujući alat prikazuje vaš cijeli online život Google je preko alata Moja aktivnost omogućio korisnicima da imaju uvid u sve što su radili preko Googleovih i drugih povezanih servisa - ikad. Uz to možete i uključiti ili ne personalizirane oglase.
13.10.2015 13:46    Novosti   Oduzeta imovina kriminalaca uskoro na aukcijama, nudit će se i online Milijunska imovina, oduzeta od kriminalaca, uskoro bi mogla biti ponuđena na prodaju na aukcijama, po uzoru na rješenja koja se već godinama primjenjuju na Zapadu, izjavio je za Banjaluka.net Zoran Stanišljević, direktor Agencije za upravljanje oduzetom imovinom RS.
25.07.2015 16:01    Novosti   Ukidanje online komentara – rješenje ili problem? Presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetu Delfi AS-Estonija 2013. godine je potvrdila da su portali odgovorni za komentare posjetitelja bez obzira jesu li anonimni ili ne.
15.07.2015 21:30    Novosti   Projekt ONLINE SENIORI seli u Mostar Dodjelom diploma za posljednju grupu polaznika projekta ONLINE SENIORI u GC, te izborom najbolja tri polaznika projekta Alija Ćeranić, Nada Paloš i Mubera Morić - kojima su uručene i nagrade, projekat pokrenut sa ciljem povećanja stope informatičke pismenosti u BiH kod osoba treće dobi završio je sa održavanjem u Sarajevu.
15.06.2015 13:31    Novosti   ONLINE SENIORI - besplatna edukacija interneta za osobe treće dobi Američka trgovačka komora u Bosni i Hercegovini sa članicama, kompanijama Telemach, Microsoft, i projektom MarketMakers kojeg podržava Švicarska Vlada, uskoro počinje realizaciju projekta "ONLINE SENIORI".
17.05.2015 09:31    Ljubav   Je li online afera varanje partnera? U današnje doba, kada se sve više poznanstva i veza rađa online, najčešće putem različitih društvenih mreža, postavlja se jedno vrlo osjetljivo pitanje – može li se partnera ili partnericu prevariti online vezom? Odnosno jesu li ljubavna veza, flertovanje, pa čak i seks prijevara, i mogu li se izjednačiti sa standardnom ljubavnom avanturom koja se odvija uživo?
08.05.2015 11:21    Gospodarstvo / Svijet   EU istražuje velike online trgovce Europska komisija u srijedu je pokrenula istragu o trustovima u sektoru online trgovine Europske unije…
27.12.2014 20:11    Zanimljivosti   Vlada Velike Britanije stavila online 41 milijun starih oporuka Britanska vlada je u subotu stavila online pismohrane Engleske i Velsa iz 1858. koje sadrže 41 milijun oporuka, među kojima Charlesa Dickensa, Johna Keynesa i Alana Turinga.
25.08.2014 15:40    Studentske novosti   Natječaj za besplatno školovanje šest osoba s invaliditetom Ove godine ponovno je raspisan natječaj za besplatno školovanje na obrazovnim ustanovama BusinessAcademy i ITAcademy, namijenjen osobama s invaliditetom.
01.08.2014 13:07    Gospodarstvo / Regija   Pogledajte Ikein online katalog na hrvatskom jeziku Ikea je danas počela s dijeljenjem kataloga u Zagrebu i okolici, a paralelno s tim, objavila je i njegovo online izdanje na 330 stranica. Kako su istaknuli iz švedske robne kuće, katalog sadrži oko dvije tisuće proizvoda od ukupno 9500. Od tih 9500, u Hrvatskoj će ih 7000 biti iste cijene ili jeftiniji nego u Austriji.
11.01.2014 12:30    Gospodarstvo / Mostar   Prijavite se na radionicu - Fotografijom do kupca Odjel poslovne zajednice CEI "Nahla" organizira radionicu "Fotografijom do kupca". Radionica je namijenjena ženama koje se bave online prodajom. Naučite napraviti fotografije zbog kojih će se kupovati vaši proizvodi.
26.11.2013 17:34    Savjetovalište   Stranice na kojima se možete besplatno obrazovati Kako god okrenuli, svako obrazovanje je – samoobrazovanje. O čemu se radi? O tome da se obrazujemo onoliko koliko se sami trudimo i koliko smo vremena spremni utrošiti na vlastitu edukaciju.
04.08.2013 22:04    Gospodarstvo / BiH   Internet kupovina sve popularnija u BiH Online kupovina ili kupovina putem interneta sve više potiskuje tradicionalni način trgovanja jer pruža drugačiju šansu i nove poslovne prilike na širem tržištu. Takav vid trgovine u posljednje vrijeme sve je prisutniji i među građanima BiH. Posebno mladi ljudi sve češće se odlučuju za nabavku pojedinih artikala iz inozemstva iz razloga što su prava rijetkost ili ih uopće nema na bh. tržištu.