Tag: obrazovanje

13.09.2018 15:13    Kultura   ​Francuska: Macron predstavio plan za borbu protiv siromaštva Plan je fokusiran na bolje obrazovanje siromašne djece i pružanje pomoći nezaposlenim ljudima kako bi se vratili na posao
31.08.2018 12:54    Novosti   Prvi u BiH: Osnovne škole u Ljubuškom uvode pametne ploče Općina Ljubuški prva je u BiH opremila svoje osnovne škole “pametnim” pločama koje bi trebale značajno unaprijediti kvalitetu nastave. Tri osnovne škole u Ljubuškom, OŠ Marka Marulića, OŠ Tina Ujevića i OŠ Ivane Brlić Mažuranić su dobile po jednu interaktivnu ploču s mozaBook softverom, javlja Radio Ljubuški. "Pametna ili interaktivna ploča nezaobilazno je pomagalo u nastavi. Omogućuje aktivno sudjelovanje u nastavi, snimanje lekcija i bilješki. Sve što se radilo na satu može se sada jednim klikom snimiti i poslati učenicima na mail. Učenici će moći dodirom prsta pohraniti ili označiti ono što je bitno. Ono što je meni posebno zanimljivo su videopredavanja", rekla je u četvrtak Danijela Planinić, ravnateljica OŠ Ivane Brlić Mažuranić. "Ove tri pametne ploče s licencama, koje se licenciraju svake godine, su vrijednosti cca 28 tisuća maraka. To nije jeftina priča, ali to je budućnost i to je ono čemu trebamo smjeriti", pojasnio je Tihomir Kvesić, predsjednik Općinskog vijeća Ljubuški. Kvesić je dodao kako je sada sve na nastavnicima koji se moraju obučiti kako koristiti iste. Upravo stoga je u četvrtak u Osnovnoj školi Marka Marulića u Ljubuškom održana prezentacija rada pametne ploče na kojoj se pojavio velik broj nastavnika iz ljubuških osnovnih škola. "Mi u prosvjeti moramo puno učiti, mi ćemo dati sve od sebe da nešto naučimo, zato su danas tu ljudi i došli, da vide i da rade", rekao je Tomislav Matić, pomoćnik ravnatelja OŠ Marka Marulića, koji smatra kako je ovo revolucionaran potez kada je u pitanju obrazovanje u BiH. "Nadam se da će i druge općine u BiH slijediti općinu Ljubuški", zaključio je Matić.
31.08.2018 10:52    Novosti   U BiH živi oko 50.000 Roma, djeca se moraju obrazovati, ići u vrtiće i škole Vlada FBiH nedavno je prihvatila informaciju o uključenosti djece romske nacionalnosti u predškolsko i osnovno obrazovanje i odgoj u FBiH s predloženim preporukama. U platformi za razvoj predškolskog odgoja i obrazovanja u BiH za razdoblje od 2017. do 2022. među specifičnim strateškim ciljevima predškolskog odgoja i obrazovanja u BiH je i onaj - “ojačati inkluziju”. U obrazloženju se navodi kako je potrebno povećati uključenost u predškolski odgoj i obrazovanje djece s poteškoćama u razvoju, darovite djece, one iz rizičnih obitelji, djece Roma, djece iz ruralnih sredina, djece iz obitelji s niskim socioekonomskim statusom, djece bez roditeljske skrbi, djece nezaposlenih roditelja te one iz drugih ranjivih društvenih skupina. Kako do strategije? Međutim, do sada ni jedna županija nije dostavila podatke o postotku uključenosti djece romske nacionalnosti u predškolski odgoj i obrazovanje, a ta pojava i ne začuđuje s obzirom na poteškoće oko vođenja precizne evidencije o broju pripadnika romske nacionalnosti naseljenih na području BiH. Prema podacima iz popisa stanovništva iz 2013., 12.583 osobe na području BiH izjasnile su se kao Romi, dok podaci Ministarstva za ljudska prava BiH iz 2011. upućuju da je taj broj veći te, prema istim podacima, u BiH je evidentiran 16.771 pripadnik romske nacionalnosti. Podaci koje je Institucija ombudsmana za ljudska prava BiH dobila od udruga Roma upućuju kako na teritoriju BiH živi oko 50.000 Roma, a od tog broja u FBiH živi oko 35.000 njih. Stoga podaci koji su dostupni pokazuju kako nije moguće utvrditi točan broj pripadnika romske nacionalne manjine nastanjene na području BiH te ukupan broj djece romske nacionalnosti određene dobi. Prema istraživanju, stopa pohađanja osnovnog obrazovanja za djecu romske nacionalnosti iznosi 69,3% u BiH, dok taj podatak za FBiH iznosi 68,9%. Među djecom romske nacionalnosti osnovnoškolske dobi najmanji je postotak pohađanja osnovne škole djece od šest godina i iznosi samo 46,9% u BiH, što upućuje na problem odgođenog upisa u prvi razred osnovne škole. U preporukama o uključenosti djece romske nacionalnosti u predškolsko i osnovno obrazovanje i odgoj u FBiH navodi se kako je potrebno raditi na podizanju svijesti roditelja romske nacionalnosti o važnosti i potrebi uključivanja djece u predškolski odgoj i obrazovanje, usvojiti intersektorski pristup (resori zdravstva, obrazovanja, socijalne zaštite, financija i dr.), u rješavanju pitanja odgoja i obrazovanja Roma, uključujući i financiranje predškolskog odgoja i obrazovanja Roma te osiguranja besplatnih udžbenika i školskog pribora, užine u školi i besplatnog prijevoza do škole za učenike osnovnih škola koji su pripadnici romske nacionalnosti. Isto tako, potrebno je osigurati ujednačena rješenja na cijelom prostoru BiH kako bi sva djeca romske nacionalnosti mogla besplatno biti uključena u kvalitetno predškolsko i osnovno obrazovanje i odgoj. Uvesti romski jezik u škole Prilikom izrade novog dokumenta trebalo bi definirati i poseban strateški cilj te prateće mjere koje će biti posvećene pitanju povećanja uključenosti i ravnopravnog sudjelovanja u kvalitetnom odgoju i obrazovanju djece romske nacionalnosti, planirati, organizirati i provoditi kontinuiranu edukaciju odgajatelja i nastavnoga osoblja, roditelja i sve djece u predškolskim ustanovama i osnovnim školama, u cilju eliminiranja stereotipa i diskriminacije u obrazovanju. Potrebno je uvesti romski jezik kao predmet u osnovne škole s većim brojem učenika romske nacionalnosti ili osigurati alternativna rješenja za izučavanje romskoga jezika i učenja o kulturi i tradiciji Roma.
03.08.2018 11:17    Novosti   Visoko obrazovanje u BiH: Borba za studente popustima koji podsjećaju na rasprodaje Na javnim sveučilištima u BiH posljednjih godina opada broj upisanih studenata. Razloga je mnogo – studenti odlaze vani, tržište rada nije prilagođeno upisnim politikama, a i privatnih fakulteta je sve više. S problemom smanjenog broja upisanih studenata ne suočavaju se samo javna sveučilišta. Isti problem nalazi se i pred privatnim. Razne pogodnosti Poslije rata pa do danas u BiH je osnovan veliki broj privatnih sveučilišta i visokoškolskih ustanova, tako da je ukupan broj ustanova u našoj zemlji koje pružaju visoko obrazovanje 48. Od tog broja osam je državnih, akreditiranih, dok je 40 privatnih, od čega polovina neakreditiranih. BiH ima previše fakulteta, i javnih i privatnih, čija je kvaliteta, pa čak i smisao postojanja, upitna. Iako su privatni fakulteti iz godine u godinu sve popularniji među mladima, što je djelomično uzrok sve manjeg broja upisanih studenata na javne fakultete, ove godine i kod njih se bilježi pad broja upisanih, što je rezultiralo borbom za svakoga studenta, piše Večernji list BiH. Mnogi od njih se za studente bore popustima koji podsjećaju na sezonske rasprodaje. Budi ono što želiš – za samo 150 KM mjesečno!. Tako glasi reklamni slogan jedne privatne visoke škole u Banjoj Luci, prenosi Glas Srpske. U skromnoj zgradi od dva kata možete postati diplomirani inženjer prometa ili IT tehnologija, i to uz popust od 20 posto na 12 rata. A blizu je i autobusno stajalište ako žurite kući ili kafić. Na Koledžu kozmetologije i estetike u Banjoj Luci budućim akademcima nude čak i stan i hranu, skoro besplatno. "Za smještaj u elitnim stanovima i jedan obrok dnevno studenti plaćaju participaciju od 100 KM mjesečno", kazala je Glasu Srpske Jana Marinković Nikoletić, ravnateljica ove visoke škole, dodajući kako tu pogodnost koristi svaki treći student. Iako tvrdi da je svakom kozmetologu posao zajamčen, i to ne samo u BiH nego “u svim zemljama od Rusije do SAD-a”, priznaje kako je studenata ove godine “znatno manje nego ranije”, kada je upisivano 30-ak brucoša. Kako navodi Večernjak, u ovom koledžu školarina je do tri puta veća nego u nekim drugim privatnim visokim školama i iznosi, za bh. prilike, pozamašnih 4.500 KM godišnje, ali i za to ima rješenje. Prva dva studenta koja se upišu u kolovozu dobit će školovanje gratis, a sljedeća dva u pola cijene. Brojne popuste i pogodnosti nude i druge visokoškolske ustanove u RS-u. Manje mladih Pad broja novoupisanih studenata može biti pokazatelj i drugih društvenih procesa. Mediji ga često povezuju s odlaskom mladih iz Bosne i Hercegovine, bilo radi potrage za poslom ili (kod onih nešto imućnijih) radi studiranja u inozemstvu. Teško je davati ad hoc ocjenu koji od navedenih potencijalnih uzroka za smanjeni broj novoupisanih studenata ima najveću težinu ili utjecaj.
04.07.2018 19:30    Novosti   Mladi najčešće korupciju primjećuju na fakultetima Obrazovanje je najvažniji segment borbe protiv korupcije, jedan je od zaključaka tribine 'Pozicija antikorupcije u programima rada omladinskih organizacija političkih partija: Što mladi mogu učiniti za mlade', održane u Tuzli.
27.05.2018 19:48    Novosti   ​​U BiH 146.000 stanovnika nema nikakvo formalno obrazovanje, znatno više neobrazovanih žena Više od 146.000 stanovnika BiH starijih od 15 godina nema nikakvo formalno obrazovanje, poražavajući su podaci Agencije za statistiku BiH zasnovani na podacima Popisa stanovništva iz 2013. godine. Još je poraznija činjenica da BiH ima najvišu stopu neobrazovanih u regiji.
26.05.2018 10:48    Novosti   Roditelji će morati tražiti odobrenje od djece ako im žele vidjeti ocjene Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) stupila je jučer na snagu. Odluku su donijeli Europski parlament i Vijeće Europe, a s obzirom na to da se radi o pravnom dokumentu Europske unije, on je automatski važeći za sve njene članice
24.04.2018 14:40    Politika   ​U Mostaru održana sjednica Koordinacije ministara obrazovanja i znanosti u FBiH U Mostaru je održana 10. sjednica Koordinacije ministara obrazovanja i znanosti u Federaciji Bosne i Hercegovine na kojoj je, između ostalog, bilo riječi i o izradi Okvirnog nastavnog plana i programa za devetogodišnju osnovnu školu u Federaciji Bosne i Hercegovine.
12.04.2018 16:06    Studentske novosti   Smanjen broj novoupisanih studenata u FBiH Na današnjoj sjednici Vlade Federacije BiH prihvaćena je informacija Federalnog ministarstva obrazovanja o upisnoj politici i tržištu rada u oblasti visokog obrazovanja Federacije BiH, piše Večernji list BiH. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, na visokoškolske ustanove u Federaciji BiH u 2016./2017. godini, upisano je ukupno 27.946 studenata, što je devet posto manje u odnosu na akademsku 2015./2016. godinu. Pri tome je na javnim sveučilištima smanjenje bilo 9,6 posto, na privatnim šest posto, dok je na vjerskim broj upisanih studenata povećan za 4,5 posto. U rujnu prošle godine bilo je 25.434 nezaposlenih osoba s visokom stručnom spremom, što u strukturi ukupno nezaposlenih od 352.398 osoba čini 7,2 posto. U strukturi nezaposlenih starosne dobi od 25-29 godine, kojih je 43.971, s visokom stručnom spremom je 9.685 ili 22 posto. Od ukupno 25.434 nezaposlenih visokoobrazovanih osoba, 9.685 ili 38 posto, čine osobe starosti su 25-29 godina. Također, 7.000 nezaposlenih visokoobrazovanih osoba su starosne dobi 30-34 godine, što u postotcima iznosi 27,5 posto. Najvitalniji dio društva u dobi 25-34 godine čini 16.685 nezaposlenih visokoobrazovanih osoba, što u ukupnoj strukturi nezaposlenih visokoobrazovanih osoba (25.434) u postotcima iznosi 65,6 posto, priopćeno je iz Vlade FBiH. Efekti subvencioniranja smještaja i ishrane studenata Vlada FBiH je danas prihvatila i informaciju Federalnog ministarstva obrazovanja o efektima subvencioniranja smještaja i ishrane studenata u studentskim centrima u Federaciji BiH u 2016. i 2017. godini. U akademskoj 2016./2017. godini u FBiH je bilo ukupno 69.345 studenata, od čega na privatnim visokoškolskim ustanovama 11.137, na vjerskim 785 i na javnim visokoškolskim 57.423 studenta, a u studentskim centrima/domovima smještaj i ishranu je imalo 2.758 studenata. Za sufinanciranje smještaja i ishrane studenata (osnovni studentski standard) Federalno ministarstvo je u 2017. godini izdvojilo je 793.392 maraka, što u odnosu na ukupan iznos Transfera za financiranje studentskog standarda od 1.100.000 maraka iznosi 72,1 posto, a za sufinanciranje proširenog standarda je izdvojeno 298.683,60 maraka ili 27,15 posto sredstava. Nadležno ministarstvo smatra da bi omjer sredstava između osnovnog i proširenog standarda trebao biti barem po 50 posto, što bi trebalo ostvariti povećanjem sredstava Transfera u narednom razdoblju. Na taj način bi studentski standard bio poboljšan u korist većeg broja studenata i sredstva Federalnog ministarstva bila na korist studentima iz svih sredina i na svim visokoškolskim ustanovama u FBiH. Na temelju analize podataka navedenih u ovoj informaciji dane su preporuke u kojima ovo ministarstvo podržava studentske centre u nastojanju da, u skladu s jasno propisanim i ujednačenim kriterijima, osiguraju prijem studenata prema važećem Protokolu o subvencioniranom smještaju studenata u studentske centre/domove u Federaciji BiH, vodeći računa da pravo na smještaj i ishranu imaju studenti koji to najviše zaslužuju.
31.03.2018 12:13    Novosti   ​Učeniku iz Rudog uskraćeno pravo na nastavu U slučaju Slavka Mrševića, mladića sa Aspergerovim sindromom, umjesto poštovanja izdatih instrukcija i preporuka nadležne institucije RS-a su odabrale administrativnu “bitku” protiv samog učenika i njegovih roditelja, tvrde iz Istinomjera.
29.03.2018 12:05    Novosti   ​PISA napokon u Bosni i Hercegovini Međunarodna procjena učeničkih postignuća, PISA 2018, u našoj državi počinje se provoditi 4. travnja 2018. godine. Istraživanje provodi Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH, a u njemu će sudjelovati oko 7 000 učenika iz 70 škola Republike Srpske, 5 škola Brčko distrikta BiH i 138 škola Federacije BiH.
27.03.2018 13:29    Novosti   FOTO: Klauzura SUM-a okupila ravnatelje predškolskih, osnovnih i srednjih škola na hrvatskom jezikom U suradnji s Koordinacijom ministara obrazovanja, znanosti, kulture i športa županija u kojima se nastavni planovi i programi izvode na hrvatskom jeziku ​održana je druga klauzura Sveučilišta u Mostaru u Hotelu Mostar. Na klauzuri su sudjelovali svi ravnatelji predškolskih, osnovnoškolskih i srednjoškolskih institucija kao i dekani svih fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Ovo je prvi put da se u posljednjih 20 godina okupljaju ravnatelji obrazovnih institucija. Cilj druge klauzule je otvaranje dijaloga, međusobno upoznavanje svih sudionika i rješavanje problema koji se odnose na obrazovne institucije. Prof. dr. Zoran Tomić, rektor Sveučilišta u Mostaru objasnio je kako se ovom klauzurom želi posebna pozornost staviti na obrazovanje te je to prvo i najvažnije strateško područje kojim će se Sveučilište baviti u sljedećih pet i više godina. „Osjetili smo jedan prazan prostor u komunikaciji, koordinaciji predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja i Sveučilišta u Mostaru. Mi dobivamo učenike iz osnovnih i srednjih škola te s druge strane Sveučilište obrazuje nastavne kadrove. Smatrali smo da je današnji dijalog vrlo važan za dizajniranje novih uvjeta i perspektiva“, objasnio je rektor Tomić te dodao da današnji zaključci trebaju dati jedan novi zamah, jedan novi polet jer žele u osnovnom i srednjom obrazovanju postići europske standarde. Ministar znanosti, prosvjete, kulture i sporta Hercegbosanske županije Petar Galić je istaknuo da sami odaziv od 150 ravnatelja škola i predškolskih ustanova jasan je pokazatelj značaja održavanja jednog ovakvog skupa. „Nadam se da je ova klauzura prekretnica u obrazovanju i da ćemo nastaviti ovim pozitivnim smjerom u suradnji sa Sveučilištem u Mostaru“, kazao je Galić. Prof. dr. sc. Ivo Čolak, prorektor za znanost i razvoj Sveučilišta u Mostaru istaknuo je kako je ovo prvi put u posljednjih 20 godina da su na jednom mjestu okupljeni svi ravnatelji osnovnih i srednjih škola, a i dekani fakulteta Sveučilišta u Mostaru. „Teme su brojne, vjerujem da će se izroditi kvalitetni zaključci koji će biti podloga za daljnji rad“, izjavio je prorektor Čolak te objasnio da na dnevni red dolaze državna matura, integracija Sveučilišta, stanje u predškolskom obrazovanju, uvođenja kurikuluma u srednjem obrazovanju. Rektor Tomić je posebno značenje klauzure stavio na uvezivanju svih institucija koje su sudjelovale jer se time stvara jači obrazovni sustav ali i učvršćivanje konstitutivnosti naroda. Branka Dijaković/ Pogled.ba
04.03.2018 11:49    Zanimljivosti   Postali su milijarderi, a nemaju ni srednju školu Ne da nisu završili fakultete, oni nemaju ni završenu srednju školu. Ipak postali su uspješni biznismeni i milijarderi, piše Poslovni.hr. Ovo je popis svjetskih bogataša kojima visoko obrazovanje i diploma nisu zaslužne za uspjeh. 1. John D. Uvjerljivo najbogatiji Amerikanac svih vremena industrijalac, naftni magnat i filantrop John D. Rockefeller (1839 - 1937) osnivač kompanije Standard Oil pohađao je gimnaziju i nekoliko tečajeva knjigovodstva prije nego što je napustio školu sa 16 godina. Tada se zaposlio kao pomoćni knjigovođa. 2. Henry Ford Sin irskog imigranta Henry Ford (1863 - 1947) već kao dijete bio je strastveni mehaničar. Sa samo 15 godina Ford je presložio satove svojih prijatelja i susjeda nekoliko puta, te je stekao reputaciju popravljača satova. Sa 16 godina napustio je obiteljsku farmu i preselio se u Detroit. Tamo je najprije postao šegrt u trgovini strojeva, a kasnije i glavni inženjer u Edisonovoj tvrtki. 3. Amancio Ortega Vlasnik modnog branda Zara, Španjolac Amancio Ortega školu je napustio sa 14 godina kako bi počeo zarađivati i tako pomogao siromašnim roditeljima koji su osim njega imali još troje djece. Prvi posao našao je u lokalnoj krojačnici Gala. 4. Kirk Kerkorian Sin armenskih imigranata umro je prošle godine u 98. godini. Školu je napustio u osmom razredu kako bi postao amaterski boksač. U tome je čak bio dosta uspješan. Sudjelovao je u Drugom svjetskom ratu kao ratni pilot. Jedan je od ljudi koji su stvorili Las Vegas, a osmislio je i velike turističke destinacije širom svijeta. 5. François Pinault Vlasnik Samsonitea, Pume, Guccija, aukcijske kuće Christie's, Francuz François Pinault (79) napustio je privatnu školu kad mu je bilo tek 11 godina jer su se djeca rugala njegovom skromnom porijeklu. Ne da nisu završili fakultete, oni nemaju ni završenu srednju školu. Ipak postali su uspješni biznismeni i milijarderi, piše Poslovni.hr. Ovo je popis svjetskih bogataša kojima visoko obrazovanje i diploma nisu zaslužne za uspjeh. 1. John D. Uvjerljivo najbogatiji Amerikanac svih vremena industrijalac, naftni magnat i filantrop John D. Rockefeller (1839 - 1937) osnivač kompanije Standard Oil pohađao je gimnaziju i nekoliko tečajeva knjigovodstva prije nego što je napustio školu sa 16 godina. Tada se zaposlio kao pomoćni knjigovođa. 2. Henry Ford Sin irskog imigranta Henry Ford (1863 - 1947) već kao dijete bio je strastveni mehaničar. Sa samo 15 godina Ford je presložio satove svojih prijatelja i susjeda nekoliko puta, te je stekao reputaciju popravljača satova. Sa 16 godina napustio je obiteljsku farmu i preselio se u Detroit. Tamo je najprije postao šegrt u trgovini strojeva, a kasnije i glavni inženjer u Edisonovoj tvrtki. 3. Amancio Ortega Vlasnik modnog branda Zara, Španjolac Amancio Ortega školu je napustio sa 14 godina kako bi počeo zarađivati i tako pomogao siromašnim roditeljima koji su osim njega imali još troje djece. Prvi posao našao je u lokalnoj krojačnici Gala. 4. Kirk Kerkorian Sin armenskih imigranata umro je prošle godine u 98. godini. Školu je napustio u osmom razredu kako bi postao amaterski boksač. U tome je čak bio dosta uspješan. Sudjelovao je u Drugom svjetskom ratu kao ratni pilot. Jedan je od ljudi koji su stvorili Las Vegas, a osmislio je i velike turističke destinacije širom svijeta. 5. François Pinault Vlasnik Samsonitea, Pume, Guccija, aukcijske kuće Christie's, Francuz François Pinault (79) napustio je privatnu školu kad mu je bilo tek 11 godina jer su se djeca rugala njegovom skromnom porijeklu.
20.02.2018 12:14    Politika   ​Potpisan novi Kolektivni ugovor za srednjoškolsko obrazovanje u HNŽ-u Ministar prosvjete, znanosti, kulture i sporta HNŽ-a Rašid Hadžović potpisao je u utorak u Mostaru 'Kolektivni ugovor za djelatnost srednjoškolskog odgoja i obrazovanja na području HNŽ' s predstavnicima sindikata srednjoškolskog odgoja i obrazovanja u ovoj županiji.
06.02.2018 08:38    Politika   ​Đonlagić: Stanje u obrazovanju je kaotično, Travnik ima šest pravnih i šest ekonomskih fakulteta Prijedlog Zakona o izmjeni zakona o visokom obrazovanju nije dobio podršku zastupnika na sjednici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH), održane 24. siječnja, što je po mišljenju zastupnika Saveza za bolju budućnost (SBB) BiH Mirsada Đonlagića bilo iznenađujuće, bez obzira na poznate stavove kada se radi o pitanjima od zajedničkog interesa svih u BiH.
03.02.2018 08:09    Novosti   Zastupnici žele vraćanje osmogodišnjega obrazovnog sustava Ovotjedna rasprava u Skupštini HNŽ-a o stanju u oblasti obrazovanja rezultirala je brojnim prijedlozima za poboljšanje stanja. Veći broj govornika iznio je podatke o tome kako stanje u prosvjeti ne odgovara količini novca koji se troši na taj sektor te kako je potrebno uvesti brojne promjene koje će popraviti stanje. Sustav nije dobar Mnogi se pitaju zašto je uopće uvedeno devetogodišnje osnovno obrazovanje i kakvi su rezultati prelaska na taj sustav. Osim što škole nisu bile pripremljene za tu promjenu, pokazalo se kako su djeca nepotrebno godinu ranije uvedena u školske klupe, roditelji su dodatno opterećeni, dobili smo veliki nedostatak učenika u srednjim školama i veliki broj ljudi zaposlen je kako bi se zadovoljile potrebe. Pitanje je ima li uopće pozitivnih učinaka devetogodišnjega osnovnog obrazovanja, rekli su naši sugovornici iz Skupštine HNŽ-a. Zbog svega navedenoga, počinje se ozbiljno razmišljati o povratku na osmogodišnje osnovno obrazovanje. Sigurno je kako je školstvu potrebna cjelovita reforma. Sadašnji sustav pun je manjkavosti koje se moraju ispraviti. Pitanje je kako i u kojem razdoblju se možemo prebaciti na novi sustav. Tu je i problem viška djelatnika, ljudi ne mogu završiti na ulici, a neće imati radna mjesta ako se vratimo na osmogodišnje osnovno obrazovanje. Sva ta pitanja zahtijevaju odgovore i rješenja koja moraju zadovoljiti sve strane, istaknuo je u izjavi za Večernji list dopredsjednik Skupštine HNŽ-a Tomislav Martinović. Trošak 40 milijuna KM Na području HNŽ-a u školskoj godini 2017./2018. djeluje 50 osnovnih škola s 90 područnih škola. U tim institucijama radi 1590 djelatnika i na osnovno obrazovanje u županiji godišnje se troši 39,927.255 KM. Jedan od prijedloga je da se, umjesto devetogodišnjega obrazovanja, vrati osmogodišnje, uz mjesec dana nastave prije polaska u prvi razred. To bi vrijeme djeci poslužilo za upoznavanje s procesom nastave, školom, djecom s kojom će ići u razred. To je samo jedan od prijedloga koji su izneseni na Skupštini HNŽ-a. Uskoro će se povesti ozbiljna rasprava o toj temi i možemo očekivati kako će doći do promjena koje bi trebale rezultirati pozitivnim iskoracima, zaključili su naši sugovornici. Sve su glasniji i zahtjevi roditelja za promjenu sustava jer je očito kako trenutačni način rada nije dovoljno kvalitetan.
15.01.2018 19:11    Novosti   Biste li upisali svoje dijete u ovakav vrtić? A to je tek manji dio nastavnog plana jedne od takvih šumskih škola. Ovoga puta predstavljamo jednu od njih, šumsku školu Fiddleheads, koja se nalazi u cedrovoj šumi blizu botaničkog vrta u Seatlle-u.
01.12.2017 19:19    Novosti   ​Jezik, obrazovanje, umjetnost i kultura temelji identiteta jednoga naroda Predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović susreo se u Zagrebu s izaslanstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić upoznao je predsjedatelja Predsjedništva BiH Dragana Čovića s poviješću i radom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od njenog osnutka pa do danas.
27.11.2017 13:26    Politika   SDP: Tražimo da sva djeca zajedno uče i bosanski i srpski i hrvatski Danas je Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine (SDP BiH) predstavila inicijativu za izmjenu 24 zakona koja regulira osnovno i srednje obrazovanje u Bosni i Hercegovini.
16.11.2017 21:33    Novosti   ​Vrhovni sud Federacije: Obrazovanje na bosanskom i hrvatskom jeziku nije segregacija Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine presudio je da školska nastava po zasebnim programima na hrvatskom, odnosno bosanskom jeziku u tom entitetu ne diskriminira djecu i u skladu je s konvencijom koja štiti pravo djece na posebnosti zbog vjerskih ili jezičnih razloga.
10.11.2017 14:25    Politika   ​U Skupštini HNŽ-a rasprava o trenutnom stanju i problemima u obrazovanju Predsjednik Skupštine HNŽ-a Šerif Špago izjavio je u petak u Mostaru kako je županijsko Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i sporta pripremilo informaciju o trenutnom stanju i problemima na području obrazovanja, kao i prijedloge mjera koje bi trebalo poduzeti kako bi se ti problemi riješili.
08.11.2017 12:47    Politika   ​Hadžović: Ministarstvo očekuje potporu za jedinstvene kriterije o zapošljavanju Ministar obrazovanja, znanosti, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) Rašid Hadžović i predstavnik građanske inicijative Transparentno Željko Prskalo iznijeli su u srijedu u Mostaru svoje stavove o predloženom Pravilniku za upošljavanje djelatnika na području HNŽ-a, odnosno o kriterijima po kojima bi se osigurala transparentnost i isti uvjeti za sve kandidate na području županije.
15.10.2017 13:23    Novosti   ​Srednjoškolci poručili: Ne želimo podjele, želimo kvalitetno obrazovanje Srednjoškolci iz BiH danas su s mirnog okupljanja u Sarajevu poručili da ne žele nepravdu u obrazovanju i da problem “dvije škole pod jednim krovom” mora biti konačno riješen.
09.10.2017 22:07    Novosti   Zašto sve više obrazovanih majki ne da djecu cijepiti Poznato je da je kroz povijest osnaživanje žena povezano s njihovim obrazovanjem, što ne utječe isključivo na kvalitetu življenja samih žena već i na razinu kvalitete života njihove djece.
26.09.2017 14:20    Politika   Ministrica Dilberović primila veleposlanika Bertona: Obrazovanje bez diskriminacije za svu djecu Federalna ministrica obrazovanja i nauke/znanosti prof.dr. Elvira Dilberović primila je u utorak, 26.9.2017. godine, u sjedištu Ministarstva, u Mostaru, novog šefa Misije OSCE-a u BiH veleposlanika Brucea G. Bertona.
18.09.2017 21:02    Novosti   Turci posljednji put uče teoriju evolucije, a uvode ''džihad iz ljubavi'' Za turske učenike koji su u ponedjeljak sjeli u školske klupe ovo će biti posljednja nastavna godina u kojoj će učiti o evoluciji na satovima biologije, jer od iduće jeseni u tamošnjem obrazovnom sustavu više neće biti govora o Charlesu Darwinu, dok će se na satovima vjerske nastave predavati o džihadu kao o 'ljubavi prema domovini'.
16.09.2017 13:13    Politika   ​Ministrica Dilberović: Osigurati djeci učenje bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi Segregirajuće prakse u školama moraju biti ukinute - poručila je u intervjuu za INS federalna ministrica obrazovanja Elvira Dilberović, komentirajući problem diskriminacije učenika diljem BiH koji su obilježili početak i ove školske godine.
20.07.2017 12:36    Politika   ​Ministarstvo obrazovanja i NDC Mostar potpisali Memorandum o razumijevanju Ministar obrazovanja, znanosti, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) Rašid Hadžović i direktor Nansen dijalog centra (NDC) Mostar Elvir Đuliman potpisali su u četvrtak u Mostaru Memorandum o razumjevanju s ciljem zajedničkog djelovanja na području obrazovanja.
07.06.2017 21:49    Teme BiH   Za pet godina 6.000 učenika manje upisano u USK, a povećan broj nastavnika Broj učenika u osnovnim i srednjim školama u Unsko-sanskom kantonu umanjen je za oko 6.000 u posljednjih pet godina. Pored toga, umanjen je i broj školskih odjeljenja, no, paradoksalno, povećan je broj uposlenih u obrazovanju.
22.05.2017 14:47    Novosti   BiH zemlja sa najviše nepismenih u regiji U BiH je nepismeno čak 89.794 građana ili 2,8 posto ukupnog stanovništva. Upitna je također i pismenost 33.184 osoba koji prilikom popisa nisu dali odgovor na to jesu li ili nisu pismeni.