Tag: izbori

23.05.2018 21:13    Politika   Za izbore u dijaspori moguće osigurati 15.000 glasova prognanih Hrvata Hrvatske političke stranke istodobno su započele raditi na dvije fronte organizirajući se za predstojeće izbore kroz koalicijske saveze te, s druge strane, u suradnji sa stranačkim organizacijama izvan zemlje pokušavaju privući što veći broj birača kako bi glasovali dopisno, piše Večernji list BiH. Dvije koalicijske liste očigledno će predvoditi dva HDZ-a, dok su neovisno od svih drugih nastup na svim razinama nagovijestili iz Hrvatske republikanske stranke. No, i to pitanje nije do kraja riješeno ni unutar samog Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH o tome hoće li doći do preslagivanja u potpori oko člana Predsjedništva te zajedničkog okupljanja za državnu ili listu u Republici Srpskoj, jer nije zapravo jasno za koju će se razinu pojedine stranke uopće prijaviti. Započinje kampanja I dok HDZ BiH okuplja devet stranaka, HDZ 1990. planira zajedno s još šest stranaka biti u savezu za opće izbore. Najlošija je, praktički, odluka posvađanih hrvatskih političkih prvaka da na izborima u Republici Srpskoj idu odvojeno. Oni bi, zajedno nastupajući, imali izglede dobiti najmanje dva mandata u Narodnoj skupštini što je, međutim, sada malo vjerojatno. Velike nade kandidati za potpredsjednika RS-a, a taj recept bi se mogao uspješno primijeniti i za izbor hrvatskog člana bh. Predsjedništva, polažu u dopisne glasove. No, da bi mogli glasovati, oni koji žive izvan BiH moraju se registrirati i prijave poslati do 24. srpnja. U dogovoru s HDZ-om Hrvatske, HDZ BiH je ranije dogovorio da će se organizirati kampanja za mobiliziranje birača, Hrvata podrijetlom iz BiH. Posebno je to važno u Dubrovačko-neretvanskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Šibensko-kninskoj te županijama u Posavini i Slavoniji gdje živi najveći broj Hrvata koji su prognani u ratu. I dok su ti glasovi redovito do sada presuđivali u izboru hrvatskih predstavnika u RS-u, procjenjuje se da bi se na taj način moglo osigurati 15.000 birača za potporu kandidatu iz reda Hrvata za člana bh. Predsjedništva. Prvi korak Inače, još su samo dva dana ostala do krajnjeg roka političkim strankama i neovisnim kandidatima za podnošenje prijava za ovjeru za sudjelovanjem na izborima koji su predviđeni 7. listopada ove godine. Time, praktički, započinje prvi korak u izbornoj godini koja će vjerojatno biti jedna od najizazovnijih od rata. Kako je za Večernjak potvrdila glasnogovornica Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) Maksida Pirić, politički subjekti su pokazali veliko zanimanje za predstojeće izbore, no tek je mali broj dostavio potrebnu dokumentaciju, ali i ispunio uvjete, poput prikupljenih potpisa potpore građana. Do sada su dokumentaciju preuzela 124 subjekata, od čega je 40 neovisnih kandidata, a 84 političke stranke. Samo jedna stranka, i to Uspješna Srpska, dostavila potrebnu dokumentaciju i čeka na ovjeru SIP-a. Do 9. lipnja SIP će potvrditi koje će stranke moći u utrku, nakon čega slijedi podnošenje prijava za ovjeru koalicija i listi neovisnih kandidata. SIP-u se do 9. srpnja trebaju dostaviti kandidacijske liste, a redoslijed političkih stranaka znat će se 12. srpnja nakon ždrijebanja u SIP-u. Iako je izborna kampanja odavno u tijeku, plaćena kampanja kreće od 7. rujna i traje mjesec dana.
21.05.2018 09:15    Politika   Birališta u Venezueli zjape prazna, narod ne želi glasati Manji broj glasača izašao je u nedjelju na birališta u Caracasu usprkos tome što je predsjednik Nicolas Maduro pozvao građane Venezuele da glasaju na predsjedničkim izborima na kojima se očekuje da će on odnijeti pobjedu, prenosi Hina. Duži redovi formirali su se samo na nekoliko biračkih mjesta. "Ne glasam jer ne vjerujem Državnom izbornom vijeću", istaknula je 47-godišnja Janet Borges koja živi u bogatoj četvrti Chacao. "Bit će prijevare", dodala je. Maduro je bio među prvima koji su izašli na biralište. On je obećao da će formirati "vladu pomirbe" i započeti dijalog s opozicijom ako osvoji još jedan šestogodišnji mandat. "Izađite na glasovanje, pokažite svijetu da Venezuela zaslužuje poštovanje", poručio je Maduro. Taj politički nasljednik pokojnog Huga Chaveza bori se protiv samo tri kandidata. Jedini koji ima šanse ugroziti trenutnog predsjednika je Henri Falcon, pripadnik antichavističke struje i bivši guverner savezne pokrajine Lara koji se kandidirao unatoč bojkotu oporbene koalicije. Osim njega, tu su evangelički pastor Javier Bertucci i disident Reinaldo Quijada, no oni su nepoznati široj javnosti. Opozicijski savez Okrugli stol demokratskog jedinstva (MUD) bojkotira izbore koje je nazvao "farsom" kojoj je cilj samo legitimizirati Madurovu vladavinu. Sjedinjene Države, 14 latinoameričkih država i Europska unija su izbore proglasili nedemokratskima. Venezuela, država iznimno bogata naftom, u dubokoj je recesiji i ima ogromnu inflaciju, a to je doprinijelo rasprostranjenoj nestašici hrane i lijekova, zbog čega je stotine tisuća ljudi prešlo u susjedne države. Na izbore može izaći oko 20,5 milijuna birača, no mnogi promatrači bili su najavili malu izlaznost nakon što je MUD pozvao građane da ostanu kod kuće.
20.05.2018 15:57    Novosti   IZBORI U VENEZUELI Dok zemlja upada u sve veću krizu, Maduro očekuje pobjedu Iscrpljeni teškom gospodarskom krizom, Venezuelci su danas počeli glasovati na predsjedničkim izborima na kojima Nicolas Maduro očekuje reizbor, bez ozbiljnijih protukandidata.
17.05.2018 12:22    Novosti   ​Država zapošljava: SIP raspisao oglas za prijem više od 30 radnika Središnje izborno povjerenstvo BiH objavilo je jučer javni oglas za prijem u radni odnos dodatnog osoblja koje će raditi na pripremi i provođenju Općih izbora 2018. godine.
14.05.2018 20:15    Novosti   HDZ BiH zaključio priču o Izbornom zakonu, a istaknuo spremnost i organiziranost HDZ-a BiH za izbore Predsjedništvo HDZ-a BiH raspravljalo je danas na svojoj 26. sjednici Predsjedništvao aktualnoj političkoj situaciji na svim razinama izvršne i zadonodavne vlasti u BiH.
11.05.2018 12:45    Politika   ​Koalicija 'Pod lupom' zabilježila slučajeve preuranjene izborne kampanje Koalicija "Pod lupom" priopćila je da su "prije raspisivanja Općih izbora zabilježeni očigledni slučajevi preuranjene izborne kampanje i to političkih subjekata Naša stranka, Partija demokratskog progresa, Savez nezavisnih socijaldemokrata, Savez za bolju budućnost BiH, Socijaldemokratska partija BiH, Socijalistička partija, Srpska demokratska stranka i Stranka demokratske akcije".
10.05.2018 14:39    Politika   Nakon dva sata razgovora političari u Mostaru dogovorili novi sastanak Današnji sastanak parlamentarnih stranaka za rješenje mostarskog izbornog problema nije rezultirao posebnim napretkom. Nakon dva sata razgovora u Vijećnici dogovoren je tek termin narednog sastanka, javlja Klix.
08.05.2018 13:42    Politika   ​Opći izbori u BiH bit će održani 7. listopada Središnje izborno povjerenstvo BiH (SIP) objavilo je danas da će opći izbori u Bosni i Hercegovini za sve razine vlasti biti održani 7. listopada 2018. godine.
06.05.2018 08:40    Novosti   Libanon izlazi na prve izbore nakon 9 godina Birališta su otvorena u Libanonu na prvim parlamentarnim izborima u devet godina, razdoblju obilježenom političkim paralizama i ratom u susjednoj Siriji.
04.05.2018 09:01    Novosti   ​SIP raspisuje izbore 8. svibnja, za vikend nastavak razgovora političara Zakovana je odluka da će Središnje izborno povjerenstvo (SIP) na sjednici u utorak 8. svibnja donijeti odluku o održavanju općih izbora, koji su inače predviđeni za listopad ove godine, što političkim čelnicima bošnjačkih i hrvatskih stranaka ostavlja vrlo kratak rok za postizanje dogovora, piše Večernji list BiH.
02.05.2018 15:26    Novosti   ​Mogherini i Hahn: Budući izborni rezultati ne mogu biti taoci stranačkih interesa u BiH Visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije Federice Mogherini i europski komesar za proširenje Johannes Hahn pozvali su danas na reformu Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini za izbor u Dom naroda Federacije BiH, jasno kazavši da budući izborni rezultati ne mogu biti taoci stranačkih interesa.
01.05.2018 19:24    Novosti   Zatvorske kazne za incidente na izborima u Stocu Županijski sud u Mostaru pravomoćno je u ponedjeljak osudio trojicu bošnjačkih članova biračkog odbora u Stolcu na kazne zatvora od 10 i šest mjeseci zbog sudjelovanja u nasilnom prekidu izbora u toj općini u listopadu 2016. koje su potaknuli aktivisti bošnjačkih političkih stranaka protiv kojih se još uvijek vodi postupak pred sudom u Čapljini.
30.04.2018 14:09    Crna kronika   ​Zatvorske kazne za incidente na izborima u Stocu Salko Baljić (1993), Adnan Bučuk (1980) i Emin Zećo (1995), sva trojica s područja općine Stolac osuđeni su na kazne zatvora u slučaju prekida izbornog procesa na području Stoca 02. listopada 2016. godine. Kazne su im izrečene u Županijskom sudu u Mostaru koji je odlučivao po žalbama na prvostupanjsku presudu koju im je izrekao Općinski sud u Čapljini.
28.04.2018 17:26    Novosti   Mostar ne može imati tri izborne godine zaredom, izbori se mogu održati 2020. ​Inzistiranje bošnjačkih stranaka na promjenama Statuta Mostara, umjesto dogovora oko modela po kojem će se provesti lokalnih izbori, bio je zadnji čavao u lijes nadama da će ove godine u gradu na Neretvi biti održani lokalni izbori, piše Večernji list BiH. Sada više nema vremena za donošenje odluka kojima bi se provela odluka Ustavnog suda i osiguranje uvjeta da se nova vlast u Mostaru bira na općim izborima koji će se održati ove godine u listopadu. Godina izbora Iako su jučer predstavnici nekih političkih stranaka nagovijestili kako postoji mogućnost da se izbori održe iduće godine, u HDZ-u BiH su takvu mogućnost odbacili. Kako nam je rekao predsjednik Gradskog odbora HDZ-a BiH Mostar Damir Džeba, ova stranka je već ranije zauzela stav kako se lokalni izbori u Mostaru mogu održati samo uz opće izbore ili će se nova vlast birati na idućim lokalnim izborima koji bi trebali biti održani 2020. godine. "Sve ostalo otvara veliki prostor za mahinacije. Također, zamislite da lokalni izbori budu u Mostaru 2019. godine, a onda opet lokalni izbori 2020. godine, uz ove koje imamo 2018. godine. To bi značilo kako bi Mostar imao tri izborne godine zaredom, što bi grad dovelo u jako tešku situaciju i vjerojatno radikaliziralo stanje", rekao je jučer Džeba za Večernji list. Stoga je trenutačno najrealnija opcija da u Mostaru lokalnih izbora neće biti do 2020. godine, ali to ne znači kako će započeti pregovori političkih stranaka biti prekinuti. "Mi moramo nastaviti razgovarati i na kraju doći do rješenja. Taj put nema alternativu. Razgovori koje smo započeli bit će nastavljeni i nadam se kako ćemo na kraju provesti odluku Ustavnog suda i osigurati uvjete u Mostaru u kojima mogu biti provedeni lokalni izbori", poručio je Džeba. On je ponovio kako provođenje odluke Ustavnog suda ne predstavlja kompromis nego obvezu svih političkih stranaka te kako se o sudskoj odluci ne može raspravljati, nego je konačno treba provesti. Dva modela "Mi na stolu imamo dva modela po kojima se mogu dogoditi izbori u Mostaru i bilo je samo potrebno odlučiti koji model primijeniti. Da smo takvu odluku donijeli ovoga tjedna, imali bismo izbore u Mostaru ove godine, Ipak, bošnjačke stranke žele u sklopu provedbe odluke Ustavnog suda značajno mijenjati Statut grada. HDZ BiH je stajališta kako se o tome treba razgovarati, ali u novoizabranom Gradskom vijeću, a ne na pregovorima političkih stranaka koje imamo sada. Kada izaberemo novo Gradsko vijeće, neka ono donosi odluke o tome kako će Mostar izgledati i biti ustrojen", zaključio je Džeba. Tako će Mostar vjerojatno na izbore čekati još dvije godine. Valjda će politika do tada dogovoriti rješenje.
26.04.2018 16:47    Teme Mostar   Mostar sve dalje od izbora, stranke nisu napravile potrebni iskorak Predrag Šupljeglav iz mostarskog SNSD-a rekao je kako se razgovaralo o dvije teme: zauzimanju konačnog stava o izbornom modelu, te o izmjenama Statuta Grada Mostara.
23.04.2018 16:46    Novosti   Izražen problem korupcije u institucijama U posljednjem izvješću State Departmenta o poštivanju odnosno kršenju temeljnih ljudskih prava u Bosni i Hercegovini tretiraju se brojni životni problemi građana BiH i funkcioniranje vladajućih struktura te izborni procesi, piše Večernji list BiH.
21.04.2018 12:13    Novosti   Ne bude li izbora novih vlasti, BiH će imati prosvjede na ulicama Nisu bile jednoznačne poruke u pogledu promjene političkog sustava i izbornog zakonodavstva na saslušanju pred Odborom za Europu i Euroaziju američkog Kongresa, no jedinstveno je upozoreno na potencijalne posljedice u slučaju da se u BiH ne mogne uspostaviti vlast sukladno rezultatima izbora. Nacionalni model "Cilj je izmijeniti Izborni zakon kako bi se uspostavilo ravnotežu među trima narodima i svim građanima sukladno daytonskom Ustavu te zemlje. Kriza može dovesti do toga da se ne bude moglo donijeti proračun te isplaćivati ratne veterane... Tada ćete imati ljude na ulicama, nestabilnost. Želimo izbjeći tu mogućnost i zato pomažemo", rekao je zamjenik pomoćnika američkog državnog tajnika za Europu i Euroaziju Matthew Palmer. Upitan, međutim, što ako dogovora ipak ne bude i prijeti li BiH sukob, on je odgovorio kako takvo što nije realno te da “BiH nije na pragu rata”. Odbacio je tvrdnje kako se eventualnim rekonstrukcijama radi na promjeni Daytona, nego se radi na nadogradnji sukladno demokratskim standardima. "Ovdje nitko ne govori o promjeni Daytonskog sporazuma, nego o tome kako politički sustav napraviti kako bi odgovorio demokratskim normama", rekao je tijekom svjedočenja Palmer i dodao kako će se, ako se dogovor političara ne postigne, pojačati pritisak. "Tada će se pojačati pritisak na političke lidere pred kojima će biti kriza i civilni nemiri. Zemlja se suočava s jednim od najvećih izazova od Daytonskog sporazuma, koji bi mogao imati posljedice za Balkan, Europu i SAD. Postoji ozbiljan rizik da nakon sljedećih izbora BiH neće moći uspostaviti vladu ako politički čelnici ne postignu dogovor o izmjenama Izbornog zakona. Bez novih vlasti moglo bi doći i do produljenja poslijeizborne krize tijekom koje bi prestali napori da se vlasti bave pitanjima korupcije, jačanjem vladavine prava te do jačanja nasilnog ekstremizma i zaustavljanje euroatlantskih integracija", objasnio je Palmer. Upitan inzistira li SAD na uklanjanju nacionalnog modela, Palmer je objasnio kako to nije slučaj jer je sastavni dio Daytona, no da je potrebno prilagoditi potrebe razvoja društva i uklanjanju diskriminacije kakva danas postoji prema pripadnicima drugih naroda i građana koji ne pripadaju Bošnjacima, Hrvatima i Srbima. Predsjednik Odbora Dana Rohrabacher rekao je kako je ključni problem nastao jer Bošnjaci, koji čine 70 posto populacije u Federaciji, sada mogu preglasati manje brojne narode, što je potvrdio i Ustavni sud BiH. Potpora EU i UK "Sada je potrebno zajamčiti stabilnost i omogućiti reforme kako bi se uspostavila vlast s demokratskim standardima. BiH se približava izborima bez zakona, što stvara uvjete za potencijalu krizu, moguće i konflikte", upozorio je Rohrabacher. Demokratski zastupnik Gregory Meeks istaknuo je kako bi nestabilna BiH bila laka meta vanjskih sila. "Rusija i Turska su povećano zainteresirane i pokušavaju na pogrešan način dovesti u opasnost postignuća SAD-a prema ostvarenju demokracije i mira. U BiH ne možete razdvojiti prošlost, sadašnjost i budućnost. Potreban je naš angažman uz potporu naših partnera Europske unije i Velike Britanije", rekao je Meeks.
20.04.2018 20:11    Novosti   U Turskoj će se prijevremeni izbori održati 24. lipnja Turski parlament odobrio je održavanje prijevremenih izbora 24. lipnja, više od godinu dana prije roka, nakon što je to ovaj tjedan zatražio turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan.
19.04.2018 15:06    Politika   ​Pregovori o Mostaru: Potrebno izmijeniti pet članaka gradskog statuta Predstavnici gradskih odbora devet parlamentarnih stranaka na pregovorima u Mostaru zaključili su kako je potrebno izmijeniti pet članaka Statuta Grada Mostara te kako na sljedeću rundu pregovora svi predstavnici političkih stranaka trebaju doći s pismenim prijedlozima izmjena.
19.04.2018 13:21    Politika   ​Raguž: Treba vladati onaj tko zasluži povjerenje birača, a ne tko ga stekne izbornom krađom Pojašnjavajući za Vijesti.ba zašto je podržao zahtjev kolega iz Kluba Hrvata u Domu naroda BiH da se odloži izjašnjavanje o izmjenama Izbornog zakona BiH kojima se predviša uvođenje novih tehnologija u izborni proces dok se o tome ne izjasne SIP BiH, IDDEEA, Vijeće ministara BiH te Agencija za javne nabavke
14.04.2018 14:24    Politika   ​Parlamentarni izbori u Sloveniji bit će održani 3. lipnja Slovenski predsjednik Borut Pahor potpisao je u subotu odluku o raspisivanju izbora za novi saziv parlamenta, odredivši da će se izbori za 90 članova Državnog zbora (parlamenta) održati u nedjelju 3. lipnja.
09.04.2018 09:10    Politika   ​Orban pomeo konkurenciju i osvojio dvotrećinsku većinu Na mađarskim parlamentarnim izborima uvjerljivo je pobijedila koalicija Fidesz, premijera Viktora Orbana s Kršćansko-demokratskom narodnom strankom. Nakon prebrojenih gotovo 97 posto glasova, osvaja dvotrećinsku većinu – 133 od 199 mjesta.
08.04.2018 09:07    Novosti   Otvorena birališta u Mađarskoj, Orban lovi treći mandat Mađari su počeli u nedjelju glasovati na parlamentarnim izborima na kojima je dosadašnji premijer Viktor Orban veliki favorit za treći mandat zaredom na čelu vlade.
05.04.2018 15:24    Politika   ​Grad Mostar imat će šest izbornih jedinica i gradsku listu Predstavnici devet političkih stranaka napravili su u četvrtak iskorak u pregovorima o rješavanju problema izbornih pravila za Grad Mostar.
28.03.2018 18:01    Politika   ​Hrvatske i bošnjačke stranke zajedno na izborima u Republici Srpskoj Predstavnici deset hrvatskih i bošnjačkih stranaka iz Republike Srpske dogovorili su u srijedu u Srebrenici zajednički nastup na jesenskim općim izborima kako bi povećali broj izabranih zastupnika u Narodnoj skupštini Republike Srpske te tako pomogli hrvatskim i srpskim povratnicima u tom entitetu.
26.03.2018 10:20    Novosti   Pozvali Hrvate u Njemačkoj da glasaju na izborima u BiH Hrvatski svjetski kongres Njemačke pozvao je Hrvate podrijetlom iz Bosne i Hercegovine da se prijave i dopisno glasaju na općim izborima u jesen kako bi pomogli Hrvatima da ostanu jednakopravan i konstitutivan narod u toj zemlji, priopćeno je u nedjelju iz Hrvatskog narodnog sabora BiH.
24.03.2018 16:48    Politika   Predizborna kampanja potpuno zaustavlja put prema EU Bosna i Hercegovina je potpuno utonula u predizbornu kampanju. Iako je do planiranoga održavanja izbora ostalo više od šest mjeseci, a nitko ne zna po kojem zakonu će se provoditi njihovi rezultati, sve političke aktivnosti u zemlji podređene su izborima, piše Večernji list BiH.
23.03.2018 15:33    Politika   ​Predsjedništvo i Središnji odbor HDZ-a BiH usvojili Osnove strategije za izbore 2018. godine Danas je u Mostaru održana 24. sjednica Predsjedništva HDZ-a BiH, a nakon toga i 6. proširena sjednica Središnjeg odbora. Raspravljalo o aktualnoj političkoj situaciji te funkcioniranju izvršne i zakonodavne vlasti na svim razinama u BiH.
23.03.2018 11:32    Politika   ​Komšić o povlačenju kandidature: Ni mrtav! “Neću dopustiti da Dragan Čović ponovo ušeta u Predsjedništvo. Neka kandidiraju Slavu Kukića pa ćemo vidjeti.”
21.03.2018 11:15    Politika   Većina stranaka HNS-a BiH želi zajedno na opće izbore, HDZ 1990 ići će samostalno Na sjednici čelništva Hrvatskog narodnog sabora (HNS) Bosne i Hercegovine održanoj u Vitezu većina članica tog političkoga saveza koji okuplja najveće hrvatske političke stranke postigla je dogovor o zajedničkom nastupu na predstojećim općim izborima u ovoj zemlji. Čović, Komšić... O tome će se nastaviti razgovori hrvatskih stranaka i na sastanku čelništva HNS-a koji će se održati sredinom travnja ove godine, nekih 20 dana prije službeno očekivanog raspisivanja općih izbora. Kako se doznaje, spremnost na zajedničku suradnju na najvišoj razini te na entitetskim razinama iskazali su u svojim raspravama predstavnici HDZ-a BiH, Hrvatska stranka prava BiH, Hrvatska seljačka stranka Stjepan Radić, HSP dr. Ante Starčević, Hrvatska kršćanska demokratska unija BiH, Hrvatska demokratska unija te još nekoliko stranaka. No, na sjednici u Vitezu nije bilo predstavnika najveće hrvatske oporbene stranke HDZ-a 1990. koja je prosvjedovala zbog interpretacije priopćenja sa sastanka. HDZ 1990. će na ove izbore izaći u zajedništvu s narodom porušene, protjerane i napaćene Posavine, u zajedništvu s narodom ponosne središnje Bosne, u zajedništvu s narodom prkosne Hercegovine i u zajedništvu s građanima svakog pedlja Bosne i Hercegovine, kojima je dosta laži i obmana. HDZ 1990. će na ove izbore izaći i u zajedništvu s onim strankama i pojedincima koji su spremni konačno kazati dosta politici HDZ-a BiH, kazati dosta politici i nositeljima politike koja je tijekom više od dva desetljeća svoga djelovanja sa stoljetnih ognjišta potjerala i “trbuhom za kruhom” u svijet otjerala više Hrvata nego sve ratne strahote devedesetih godina. HDZ 1990. će se kroz takav nastup na izborima boriti da se svakom čovjeku vrate dostojanstvo i vjera u bolje sutra - istaknuo je predsjednik HDZ-a 1990. Ilija Cvitanović. Nije još poznat stav ove stranke kako će se postaviti o izboru člana Predsjedništva BiH, kao i hoće li imati svoga kandidata. Iako još nisu objavljene kandidature, pretpostavlja se kako će u utrku za još jedan mandat krenuti aktualni hrvatski član Predsjedništva Dragan Čović, a ranije je svoje ambicije pokazivala mostarska liječnica Dijana Zelenika koja je članica vodstva HDZ-a 1990. Još ranije kandidaturu je istaknuo Željko Komšić iz Demokratske fronte, koji, unatoč lošem vlastitom i rejtingu stranke, ipak može s bošnjačkim glasovima nadglasati Hrvate. S posljednjeg sastanka u Vitezu doznaje se i kako će više manjih stranaka ipak samostalno nastupati u nekim sredinama, prije svega, hercegovačkim županijama u kojima nije upitna pozicija Hrvata. Tri bloka Ponajprije se to odnosi na republikance, ali i HSS, Hrast, HSP dr. Ante Starčević, Hrvatsku listu za Livno. Trenutačni odnosi ne ohrabruju kad je u pitanju prostor RS-a jer bi hrvatske stranke tamo mogle nastupiti u najmanje tri politička bloka, što bi vjerojatno rezultiralo identičnom situacijom kakva sad vlada gdje ni jedna hrvatska stranka nema zastupnika u Narodnoj skupštini. Umjesto s drugim hrvatskim strankama, tako su se iz Hrvatske stranke Krešimira Zubaka dogovorili ići na izbore u SDP-ovu Proeuropskom bloku, dok pak HDZ 1990., Hrvatski blok BiH, HSP i Posavska stranka planiraju biti u savezu SDA “Zajedno za BiH”. HDZ BiH još uvijek se nije opredijelio, ali je nagovijestio mogućnost na izbore ići zajedno s Proeuropskim blokom koji čine bivši članovi SDA i SBB-a, navodi Večernji list.