Tag: iseljavanje

11.09.2019 11:53    Teme BiH   ​Tekst koji se masovno dijeli na društvenim mrežama: Nekoliko razloga zašto napustiti BiH Donosimo vam tekst koji se posljendjih dana masovno dijeli na društvenim mrežama:
16.08.2019 10:17    Novosti   ​Podaci Eurostata: 228 tisuća stanovnika zemalja zapadnog Balkana lani se legalno doselilo u EU U Europsku uniju se prošle godine legalno doselilo 228 tisuća građana zemalja zapadnog Balkana – Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Albanije, Sjeverne Makedonije, Srbije i Kosova – podaci su Eurostata.
25.07.2019 21:18    Novosti   Poslodavci traže način kako zaustaviti odlazak radnika iz BiH Miljenko Drinić, po zanimanju vozač, dobio je posao u Sloveniji
24.07.2019 13:50    Novosti   ​Iz Hrvatske lani odselilo 39,5 tisuća, a doselilo najviše građana BiH Iz Hrvatske se lani odselilo 39.515 osoba, a doselilo 26.029 osoba, tako da je migracijski saldo negativan -13.486, od ukupnog broja odseljenih najviše je onih u dobi od 20 do 39 godina, koji su većinom migrirali u Njemačku, priopćio je u srijedu Državni zavod za statistiku (DZS).
20.07.2019 14:32    Novosti   ​Stručnjaci izračunali kada će stati iseljavanje iz ovih krajeva, brojka bi vas mogla iznenaditi Zlokobno je zazvučala poruka Tao Zhanga, zamjenika direktora MMF-a, da će regija ostarjeti prije nego što se stigne obogatiti, odnosno prije nego što dostigne određenu razinu ekonomskog razvoja koja će njezinim građanima osigurati pristojan standard. Crnilo prevladava u gotovo svim demografskim prognozama prema kojima će se do sredine stoljeća udvostručiti broj starijih, a do kraja stoljeća na jednog zaposlenog bila bi dva umirovljenika, piše Večernji list.
17.07.2019 21:19    Novosti   Iseljavanje u Njemačku i Irsku lagano pada, ali u Švedsku raste Prema podacima Destatisa, njemačkog statističkog ureda, iz Hrvatske se lani u Njemačku uselilo 51.197 Hrvata. To je prvi put da je zabilježen pad iseljavanja iz Hrvatske u Njemačku
12.07.2019 19:25    Novosti   Eurostat: Hrvatska će se do 2100. – prepoloviti! Iako je Europska unija početkom godine imala 513,5 milijuna ljudi, milijun više nego lani, projekcije Eurostata pokazuju da će krajem stoljeća EU izgubiti 20 milijuna ljudi
03.07.2019 09:12    Teme BiH   ​Bogati se bogate, a ostali odlaze! Dok plaće godinama ostaju iste, cijene idu u visine, a potrošačka košarica za četveročlanu obitelj iznosi više od dvije tisuće maraka. I svaki mjesec je „skuplja“, piše Dnevni list.
29.06.2019 09:00    Novosti   Povratak Hrvata - lani kući došlo 26.000 ljudi Migracijski saldo zemlje i dalje je negativan
26.06.2019 13:00    Teme BiH   ​Žarko Dugandžić: Broj Hrvata u BiH će za 3-4 godine pasti na oko 300 000 BiH je 2013. prema rezultatima popisa stanovništva, objavljenim tri godine kasnije, imala nešto više od 3,5 milijuna stanovnika.
23.06.2019 08:42    Politika   Mario Karamatić: Slijedi val iseljavanja Bošnjaka, iz Krajine bježi tko god može U izjavi gospodina Izetbegovića ima dosta nelogičnosti. Što su on i gospodin Čović razgovarali ne znam, ali znam da dijelovi Izetbegovićeve izjave jednostavno ne drže vodu.
14.06.2019 09:20    Novosti   ​Za četiri godine otišlo 200.000 bh. građana, egzodus tek slijedi Njemačka će početkom iduće godine dobiti status useljeničke zemlje, nakon čega će na godišnje biti odobravano 400.000 ulaznih viza za radnike iz cijelog svijeta.
09.06.2019 09:30    Kolumne   Ne idi iz BiH- Sunce tuđeg neba ne grije toplije Ostala sam u Bosni i Hercegovini, točnije u Hercegovini zato što tuđe sunce ljepše ne sija. Mogla sam da odem, pola mojih prijatelja je tamo, pola ovdje.
05.06.2019 09:12    Novosti   Ove godine BiH napustilo 30.000 građana, u selima susjedi pale svjetla da prikažu kako nije sablasno Prema podacima Unije za održivi povratak samo od početka godine Bosnu i Hercegovinu napustilo je 30 tisuća ljudi. Odakle ljudi najviše odlaze, zašto siguran posao i plaća više nisu dovoljni za ostanak te kako ljude animirati da pokušaju život izgraditi u svojoj zemlji, za N1 televiziju je govorila Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak u BiH.
07.04.2019 11:32    Gospodarstvo / BiH   Posljedica smanjenja poticaja: Gase se farme, prijeti novi val iseljavanja "Ovo je nastavak strategije tjeranja stanovništva iz BiH, pogotovo iz ruralnih područja"
02.04.2019 21:21    Gospodarstvo / BiH   ​Zbog iseljavanja stanovništva blago povećana zaposlenost u BiH U BiH je došlo do blagog povećanja zaposlenosti (0,8%) u prošloj godini, a stopa zaposlenosti (15 - 64 godine starosti) povećala se na 44 posto.
23.03.2019 11:09    Novosti   Građani Federacije BiH najviše iseljavali u zemlje regije i Njemačku Najviše iseljavanja zabilježeno je 2010., 2014., 2016., 2017. i 2018. godine.
22.03.2019 08:16    Novosti   Kardinal Puljić: Više od 10.000 katolika napustilo BiH u protekloj godini Nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić izjavio je u četvrtak u Mostaru kako je u 2018. godini zabilježeno 10.100 katolika manje u Bosni i Hercegovini te poručio bh. vlastima da ljudima stvaraju uvjete kako bi ostali u ovoj zemlji.
28.01.2019 15:25    Novosti   Tonemo: Sve je bliža točka ekonomske neodrživosti Sve masovniji odlazak građana BiH u inozemstvo, koji je intenziviran posljednjih nekoliko godina, dugoročno će se odraziti na ekonomski potencijal naše zemlje. Tako je za deset godina BiH izgubila 250 tisuća radno sposobnih stanovnika. Anketa o radnoj snazi koju je za 2018. godinu provela Agencija za statistiku BiH govori da BiH trenutno ima 2,396 milijuna radno sposobnih stanovnika. Poređenja radi, broj radno sposobnog stanovništva prije deset godina u našoj zemlji je bio 2,649 milijun. Stanovništvo prema aktivnosti i spolu Anketom je obuhvaćeno više od 10 tisuća kućanstava i to skoro šest tisuća u FBiH i 3.600 u RS-u. Radno sposobno stanovništvo obuhvaća sve osobe koje imaju 15 i više godina, podijeljene u dvije glavne kategorije: radnu snagu (ekonomski aktivno stanovništvo) i ekonomski neaktivno stanovništvo. Radnu snagu ili aktivno stanovništvo čine zaposlene i nezaposlene osobe. Od ukupnog broja radno sposobnog stanovništva, više od 51 posto čine žene. Samo u posljednje dvije godine BiH je izgubila 93 tisuće radno sposobnih stanovnika. Najnoviji podaci govore da je u posljednje dvije godine iz BiH u Njemačku odselilo više od 50 tisuća građana. Ekonomski analitičar Faruk Hadžić ističe da su demografske karakteristike jedne od najvažnijih za ekonomski razvoj zemlje. “Od broja stanovnika ovisi kako će se u budućnosti razvijati naša ekonomija, ovisi povrat duga, jer dug ‘vraćaju’ oni koji su ostali, ovisi pitanje mirovina, ovisi punjenje fondova, proračuna i u konačnici cjelokupni ekonomski sustav", kaže Hadžić. On nadležnima u vlasti postavlja pitanje kako misle riješiti neminovne probleme koji će uslijediti. “Postavlja se pitanje za koga se podižu silni krediti za navodnu cestogradnju i uvode nove akcize kada nas je sve manje? Tko će vraćati te kredite? Kako vlast planira sutra odgovoriti na ovaj rastući problem? Možda podizanjem stope PDV-a? Kako osigurati mirovine za 80.000 novih korisnika za sljedećeih 5-6 godina? Kako borcima osigurati da redovno dobivaju naknade”, pita se Hadžić. Prosječna plaća u FBiH iznosi 894 KM, a u RS-u 880 KM. Padom ukupnog broja stanovnika opada i kupovna moć građana, što će se direktno odraziti na prikupljanje PDV-a. “Sada se postavlja pitanje kako odrediti nove strategije. Sve što se do sada radilo i što je utvrđeno može pasti u vodu ako nema stanovnika. Tko će vraćati kredite, za koga se dižu?”, komentirao je za Klix.ba ekonomski analitičar Faruk Hadžić. Anketna procjena o ukupnoj populaciji u BiH je 2,7 milijuna ljudi, ali za Klix.ba iz Agencije za statistiku objašnjavaju da se radi o posebnoj metodologiji, na uzorku, bez procjene ili usklađivanja. Naglašavaju da su podaci o radno sposobnom stanovništvu točni.
28.01.2019 11:11    Novosti   ​Na današnji dan 1966. skrenut tok rijeke Rame Rijetke su ramske obitelji na koje događaj od prije 53 godine nije imao izravan ili neizravan utjecaj. Događaj koji je pokrenuo najveće raseljavanje nakon 1687. godine i koji je raselio Ramljake po mnogim krajevima i državama. Ali i događaj koji je zauvijek promijenio izgled Gornjoramske kotline. Gledajući s ekološke strane, zauvijek ju uništio. O čemu se radi?!
27.01.2019 09:37    Novosti   Hrvat odselio u Dansku: 'Nisam još ni počeo raditi, a već sam doživio šok!' Franko F. 46- godišnji je Splićanin koji je prije dva tjedna otišao u Dansku. Opisao je kako je u Hrvatsoj vodio većinu posla kod privatnika za kojeg je radio, rijetko bi dobivao slobodne dane, a morao je i raditi poslove koji mu nisu u opisu radnog mjesta. Bilo je godina kada uopćene bi dobio ni godišnji odmor, opisao je svoju situaciju ovaj muškarac za Splitski dnevnik. “Hladno je, vlažno, sunce se rijetko vidi, ljudi nisu baš pristupačni, ali opći dojam odaje stabilno društvo i uređenu državu. Još se nisam prihvatio učenja jezika, pa mi je zasad najveći problem previše slobodnog vremena. Počinjem raditi 1. veljače, a posljednjih 10 godina mi je radni dan u prosjeku trajao 16 sati. Ovaj višak slobodnog vremena mi je svojevrsni šok. Ne znam što da radim s njime i kako da ga ispunim”, kaže Franko. U Danskoj će raditi u firmi za instalaciju ventilacijskih i klimatizacijskih sustava, a radni dan će mu biti upola kraći, a plaća četverostruko veća od one koju je imao u Hrvatskoj. “Iako mi je do radnog mjesta trebalo tri i pol sata vožnje trajektom i kombijem, zbog prirode posla sam stalno noćio na otoku. Tako da su posljednjih deset godina djeca praktički odrastala bez mene, iako sam bio jako blizu. Sada sam tisućama kilometara daleko od njih, ali paradoksalno je da je situacija ista kao i kad sam bio udaljen samo 50 kilometara. Umorila su me lažna obećanja da će se stvari promijeniti. Kada se osvrnem čudim se što sam toliko dugo trpio izrabljivanje. No kao i većina Hrvata koji imaju djecu i kredit, nisam mogao birati, morao sam čuvati posao, jer se novi teško nađe”, nastavlja Franko. Kada se napokon odlučio na drastičnu promjenu, popričao je sa suprugom koja ga je podržala. Djeca su već odrasla pa su razumjela očevu odluku. Franko je potom obavio svu potrebnu papirologiju, kupio kartu za avion i odletio u Dansku. Zasad ne planira polagati temelje za život u kojem bi mu se naknadno pridružio ostatak obitelji. No ne isključuje i tu mogućnost. “Osim posla koji me je satirao psihički i fizički, najviše me iritirala cjelokupna situacija u državi. Ili je bolje da kažem u tragikomičnoj verziji države. Ponekad bih poželio instant lobotomiju, pa da ne razumijem ni slova od svega što pročitam u novinama i čujem na televiziji. Pokušao sam se distancirati od svega, ali od tolike količine laži, prevara i izdaja nemoguće je pobjeći. Možda me u Danskoj spašava nepoznavanje jezika, ali i bez toga razlika u životu je nemjerljiva. Na kraju krajeva ovdje sam došao kako bih zaradio, otplatio kredit i lakše školovao djecu. Pošteno ću raditi kao i cijelog života, a što je najvažnije – prvi put u životu ću biti i pošteno plaćen”, optimistično je Franko završio svoju emigrantsku ispovijest.
24.01.2019 19:48    Novosti   Bijela kuga i iseljavanje prazne učionice u BiH Podatak da se iz godine u godinu u BiH smanjuje broj učenika upisanih u osnovne i srednje škole ne zabrinjava nadležne institucije u BiH. Pokazuju to i posljednji podaci Ministarstva civilnih poslova dostavljeni Vijeću ministara BiH. Uprkos tome što je evidentno da je u tekućoj školskoj godini u osnovne i srednje škole upisano oko 22.000 učenika manje nego u prošloj, ova brojka za vlasti je tek statistički podatak "primljen k znanju". Navodna briga Nema prijedloga da budu utvrđeni uzroci koji iz godine u godinu prazne učionice niti mjera koje će dovesti do toga da škole ponovo ispuni dječja galama. Sramotno je da se tek nagađa da su razlozi što je na tisuće učenika manje u bh. školama stalno opadanje nataliteta i iseljavanje iz BiH. No, uprkos brojnim zavodima, službama i čak deset županijskih, dva entitetska i jednom državnom ministarstvu koji se „brinu“ obrazovanju u našoj zemlji, nitko nema odgovor na to kako riješiti ovaj problem. Očigledno je da se na jednoj od najvažnijih oblasti u zemlji potvrdila ona narodna „sto baba, kilavo dijete“. Posao nadležnih tek se sveo na to da zbrajaju i oduzimaju razlike u broju upisanih nekad i sad. U BiH ima 1.817 osnovnih škola u koje trenutno ide 282.946 učenika, 19.187 manje nego godinu ranije. S druge strane, u 311 srednjih škola znanje stječe 124.148 učenika, što je u odnosu na prethodnu školsku godinu za 2.676 učenika manje. Jasno je da se opadanje novoupisanih u osnovne škole odražava na upise u srednje škole, a samim tim i na fakultete. Manje i studenata U ovoj akademskoj godini na prvi ciklus studija visokog obrazovanja, uključujući i integrirane studije, u zimski semestar upisana su 93.984 studenta. Zabrinjavajući je podatak i da je u posljednjih pet godina u BiH za 19.306 smanjen broj studenata u odnosu na raniji period, a zasigurno je da će u godinama koje dolaze ove brojke biti još crnje. Stoga bi se kod vlasti u BiH konačno trebao upaliti alarm da nešto učine. Zanimljivo je da, dok se smanjuje broj studenata, istovremeno raste broj fakulteta u BiH. Prema lužbenim podacima, trenutno ima 50 licenciranih visokoškolskih ustanova, dok se na listi akreditiranih visokoškolskih institucija Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH nalazi 30 visokoškolskih ustanova, od čega dvije s uvjetnom akreditacijom. Ukupni javni izdaci za formalno obrazovanje u Federaciji BiH u 2017. godini iznosili su 841.304.201 KM, a u Republici Srpskoj 407.935.376 KM.
24.01.2019 17:21    Novosti   Iz Njemačke se u Hrvatsku doselilo 50.000 ljudi? Evo o čemu se radi Iz Hrvatske se u Njemačku u 2016. i 2017. godini iselilo 110.526 ljudi, a u istom razdoblju iz te zemlje u Hrvatsku se doselilo 49.696 ljudi! Pokazuju to podaci koje je prikupio Savezni ured za migracije (BamF), a jučer objavilo njemačko ministarstvo unutarnjih poslova. No, dok podaci o iseljenima u Njemačku u kojoj danas živi pola milijuna Hrvata nikoga ne iznenađuju niti se poklapaju sa službenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) jer se mnogi iseljeni hrvatski građani ne odjavljuju, iznenađuje podatak da se u Hrvatsku iz Njemačke u dvije godine doselilo gotovo 50 tisuća ljudi. Najviše 15 tisuća useljenih Naime, prema podacima DZS-a Hrvatska je 2016. i 2017. godine imala ukupno 29.538 doseljenih iz inozemstva u koje se ubrajaju i hrvatski državljani i stranci, piše Večernji List. Hrvatska godinama ima svega od 10 do 15 tisuća useljenika iz inozemstva, a najviše ih je imala 2017., njih 15.553. Što se tiče broja doseljenih hrvatskih državljana u Njemačku, registracija doseljenika je u toj zemlji uredna. Međutim, čini mi se prevelik broj od gotovo 50.000 tisuća ljudi doseljenih iz Njemačke u Hrvatsku. Pitanje je vode li Nijemci pod tim brojem naše državljane koji su napustili Njemačku, a u tom slučaju to ne znači da su se vratili u Hrvatsku ili hrvatske i druge državljane koji su otišli u Hrvatsku? Također, moguće je da iza te brojke od skoro 50 tisuća doseljenih iz Njemačke u Hrvatsku stoji i odseljeno hrvatsko stanovništvo, koje se nije ni odjavilo prilikom odlaska iz Hrvatske pa ga zato nema u našim statistikama o doseljenima iz inozemstva, govori demograf Stjepan Šterc dodajući da s tim podatkom o broju doseljenih u Hrvatsku treba biti oprezan. U svakom slučaju, po useljavanju u Njemačku u 2016. i 2017. godini Hrvatska je na petom mjestu u Europi, iza Rumunjske (432.852 useljena u Njemačku), Poljske (316.275), Bugarske (158.761) i Italije (128.968 ljudi). Ako se gleda cijeli svijet, Hrvatska je na 6. mjestu jer je ispred Sirija s 205.963 migranta koja su 2016. i 2017. došla u Njemačku. Inače, kako je u svom istraživanju te nedavno objavljenoj knjizi “Iseljavanje Hrvata u Njemačku” naveo povjesničar Tado Jurić, prije iseljavanja u Njemačku 55,3% hrvatskih državljana bilo je zaposleno. Najviše su se iseljavali najproduktivniji građani od 25 do 40 godina, što je zabrinjavajuće za našu zemlju. Udio iseljenih Hrvata s visokom stručnom spremom u Njemačku je 37,8%, što znači da je u ukupnom broju iseljenih u protekle tri godine 12% veći nego u Hrvatskoj u dobi do 40 godina! Postaju njemački državljani No još ne znamo tko su doseljenici u Hrvatsku koje spominje Njemačka. Pitanje je je li riječ o hrvatskim gastarbajterima koji se u mirovini vraćaju u domovinu, dijelu nezadovoljnih, iseljenih proteklih godina, koji nisu uspjeli u Njemačkoj, njemačkim državljanima i je li ta brojka realna? Usporedbe radi, prema podacima DZS-a 2016. u našu se zemlju iz inozemstva doselilo ukupno 13.985 ljudi, a u tu brojku ubrajaju se hrvatski državljani i stranci, a potonjih je bilo 6247. Doseljenih 2017. bilo je 15.553. "Mislim da u strukturi useljenih u Hrvatsku ne dominiraju umirovljenici, ali ni mladi povratnici. Nije još realno očekivati da će se mladi vraćati jer nismo još ništa kao zemlja napravili da se vraćaju, od poticaja, porezne politike, politike prema iseljeništvu. Bit će i dalje pojedinačnih povrata umirovljenika i nezadovoljnih koji nisu uspjeli u inozemstvu, ali to nije značajan pokazatelj", kaže Šterc. Napominje da mu kolege znanstvenici iz Njemačke javljaju da veliki broj hrvatskih državljana uzima njemačko državljanstvo, čime se brišu kao Hrvati u Njemačkoj. Šterc zaključuje da će i dalje biti povratka iz inozemstva, od umirovljenika do pojedinačnih nezadovoljnika koji nisu uspjeli vani, ali ne u značajnom broju.
23.01.2019 16:44    Novosti   ​Objavljene brojke: Evo koliko se ljudi u dvije godine odselilo u Njemačku iz BiH i Hrvatske U Njemačku se iz Hrvatske 2016. i 2017. godine iselilo 110.526 ljudi, podaci su Saveznog ureda za migracije (BamF) koje je objavilo njemačko ministarstvo unutarnjih poslova.
17.01.2019 10:02    Teme Svijet   Naša posla: Nisu uspjeli, ali iz Njemačke se ne vraćaju jer se srame neuspjeha Sudeći po broju onih koji u posljednja dva-tri mjeseca dolaze u hrvatska diplomatska predstavništva i hrvatske katoličke misije u Njemačkoj tražiti pomoć oko pronalaska posla ili stana, ili pak traže novčanu pomoć za povratak u Hrvatsku jer se nisu najbolje snašli u Njemačkoj, izgleda da je val iseljavanja u Njemačku zaustavljen ili je bitno smanjen u odnosu na prije.
02.01.2019 17:20    Nogomet   ​Zlatko Dalić: Ako svi odemo iz Hrvatske, tko će tu ostati Hrvatski nogometni izbornik Zlatko Dalić opet je poručio da neće napustiti Hrvatsku zbog bolje ponude iz inozemstva.
18.12.2018 16:16    Novosti   BiH u 2018. napustila 21.000 osoba Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije u BiH, Bosnu i Hercegovinu je u 2018. godini napustila oko 21.000 osoba, dok je od 2013. državu napustila 172.101 osoba, priopćila je danas predsjednica Unije Mirhunisa Zukić. Ona je upozorila da Aneks VII Daytonskog mirovnog sporazuma nije proveden, javlja BHT.
16.12.2018 10:29    Novosti   BiH na rubu propasti po odlasku mladih: Njemačka širom otvara vrata Političke i intelektualne elite su BiH dovele na rub propasti, te više nikakve reforme ne mogu da zaustave odlazak obrazovanog stanovništva, a sve izvjesnija odluka Njemačke mogla bi dodatno da opustoši ove krajeve, smatraju stručnjaci. Njemačka vlada u utorak raspravlja o novom Zakonu o useljavanju koji će, ako bude usvojen, širom otvoriti vrata obrazovanim ljudima iz regije, između ostalih, i iz Bosne i Hercegovine, piše SrpskaInfo. Ova vijest ponovo je u prvi plan stavila jedan od najvećih problema s kojima se BiH susreće, a to je odlazak stanovništva. Ako Njemačka usvoji nacrt zakona, to će, između ostalnog, regulirati dolazak stranaca u zemlju, prije svega stručnih radnika, koji u BiH već godinama imaju spremnu putovnicu, te samo čekaju ovakve vijesti. Nacrtom zakona je predviđeno da obrazovana zainteresirana osoba smije da radi u Njemačkoj – u bilo kojoj profesiji. To znači da radnu vizu mogu da dobiju i ljudi čija zanimanja ne spadaju u grupu traženih u Njemačkoj. Ukratko, Njemačka širom otvara vrata stručim ljudima, koji u BiH, nažalost, nemaju što raditi, te ostaje pitanje mogu li nadležni zaustaviti odlazak nezaposlenih, ali i stručnih ljudi koji već imaju radni odnos. "Političke i intelektualne elite su kreirale atmosferu da protjeruju ljude iz BiH, a ne da ih zaustavljaju. Ljudi su jednostavno obeshrabreni, bez poticaja i nade će biti bolje. Nije više dovoljno pričati o ekonomskim pitanjima, već je potrebno raditi na ulijevanju povjerenja, pozitivne atmosfere, dostojanstava, te različitosti prilika i jednakosti pred zakonom. Kod nas je problem i osporavanje svakog tko misli drugačije", kaže za Srpskainfo Đorđe Vuković, profesor Fakulteta političkih nauka u Banja Luci. Dodaje da na građane dubok trag ostavljaju i izjave pojednih političara koji jasno odslikavaju stanje u BiH, a kojih je svakim danom sve više. "Izjava „Niste na funkcijama što ste lijepi i pametni, nego što vas je tu stranka postavila i ima da slušate“ slika je našeg društva. Ovo je egzodus i mislim da je za javnu osudu traženje izgovora u ekonomskim motivima, materijalizmu i stalnim migracijama u Europi", kaže Vuković. Dodaje da odlazak jedne obitelji iz BiH na nas utječe kao da je otišlo 10.000 ljudi, jer nas je ostalo jako malo. "Nadležni moraju da se brinu o narodu, jer dolazak jedne ture ispred slovenskog veleposlanstva za nas je nenadoknadiv, pogotovo ako tome dodamo poražavajući natalitet i unutrašnje podijeljenosti", smatra on. Tome u prilog idu i podaci da je BiH u posljednjih pet godina napustilo više od 150.000 ljudi. "Ne možemo konkurirati Njemačkoj, skandinavskim zamljama i njihovim uvjetima. Mislim da naši nadležni ništa ne mogu uraditi da zaustave ljude, niti će pokušavati išta da urade", smatra sociolog i univerzitetski profesor Ivan Šijaković. Suglasan da je ljudima najbitnije prvo vratiti volju i nadu da će biti bolje, dodaje da je za one koji su odlučili da odu potencijalni zakon u Njemačkoj pozitivna stvar. "Treba to sve promatrati manje crnim. Ako se usvoji taj zakon, bit će sreća da netko naše ljude dočeka s naknadama, novim uvjetima i da se prema njima bolje ophode, nego da idu tamo malo po malo i rade na crno. To bi bila dobra vijest za naše ljude koji ne mogu da nađu posao ovdje", smatra Šijaković, dodavši da mnogi ljudi u BiH žive za dan kada će otići odavde, jer drugog načina da uspiju nema. Kao jedno od mogućih koraka ka naprijed, osim vraćanju volje narodu i boljeg odnosa političkih elita prema građanima, Šijaković navodi posvećivanje pažnje modernim tehnologijama. "Ne možemo se više oslanjati na resurse koje imamo. Šume, vode i ostalo nam više nisu dovoljni. Mora se u svakom gradu otvoriti informatički digitalni centar, gdje će se mladi ljudi obučavati o novim tehnologijama. To je neophodno, jer za nekoliko godina ništa više neće biti klasično. Ljudi se moraju tome usmjeriti, jer ako to ne budemo radili, mi smo osuđeni da 2050. dođemo u situaciju da ovdje ostane 100.000 ljudi bez ambicija", zaključuje Šijaković. Alarmanti podaci pokazuju da je od listopada 2017. ovu zemlju napustilo 35.377 osoba, a ukupan broj ljudi koji su otišli iz BiH od 2013. godine je nešto malo više od 150.000. Ova brojka bit će još i veća kada se u nju uključe podaci iz studenog i prosinca 2017, kao i cijele 2018. godine. Ovo su podaci Unije za održivi povratak i integracije u BiH, koji pokazuju da je BiH balkanska zemlja s najviše imigranata.
08.12.2018 17:58    Novosti   Prošlo je pola stoljeća od potapanja Rame i velikog prisilnog iseljavanja U organizaciji Općine Prozor-Rama jučer je u toj općini održan međunarodni znanstveno-stručni skup pod nazivom “Rama 1968. - od iseljavanja do integracije” u povodu 50. obljetnice izgradnje i puštanja u pogon hidroelektrane Rama i prisilnog iseljavanja Ramljaka. Vrijedni prilozi Ovim događajem želi se dati doprinos u traženju primjerenog odgovora na fenomen iseljavanja iz Rame, ne samo tih 1960-ih godina 20. st. kada se dogodilo jedno od velikih, povijesnih iseljavanja, nego i u traženju odgovora naseljavanja Rame u današnjem vremenu. Jedan od urednika Zbornika radova u kojem su objedinjena sva izlaganja s ovoga skupa fra Tomislav Brković kazao je kako je nedostatak materijalne potvrde njihovih sjećanja bio jedan od razloga upuštanja u ovu avanturu. "Upustili smo se u ovu avanturu kako bismo na osnovi istraživanja stručnjaka saznali što se točno događalo 1968. u Rami i oko nje. U tu svrhu je u Prozoru 5. svibnja 2017. održan sastanak Inicijativnog odbora za održavanje znanstveno-stručnog skupa u povodu 50. godišnjice izgradnje HE Rama i raseljavanja Ramljaka", kazao je Brković. Dodao je kako vjeruje da vrijedni prilozi autora ovog skupa nude važne informacije, kao i znanstveno-stručni skup i zbornik radova “Ban Tvrtko pod Prozorom u Rami” koji je predstavljen prije dvije godine. "Taj skup i ovaj današnji postaju nezaobilazna literatura za daljnja istraživanja u povijesti Rame i Ramljaka", istaknuo je Brković. Načelnik općine Jozo Ivančević kazao je da ovaj skup i Zbornik radova svjedoče kako vrijedi izgrađivati se u odgovornog subjekta svoje lokalne zajednice. "Izravni povod za skup je 50. godišnjica jednog od velikih povijesnih iseljavanja Ramljaka uzrokovanog potapanjem područja Gornje Rame radi izgradnje HE Rama 1968. Organiziranje skupa pokušaj je što kvalitetnijeg odgovora na fenomen iseljavanja iz Rame, a općina Prozor-Rama ovime pokazuje da ne izbjegava taj fenomen, nego da o njemu želi čuti mišljenje stručnjaka", kazao je Ivančević. Istaknuo je i kako je svjestan da iseljavanje nije samo ramski problem nego mnogo rasprostranjeniji i složeniji. Uzroci i smanjenje trenda "Činjenice neumoljivo pokazuju na uzroke iseljavanja, a to su politička nesigurnost, razni vidovi očite i skrivene međuetničke i unutaretničke diskriminacije, veliko zaostajanje BiH za zemljama u okruženju i šire. Kao politički odgovorni ljudi želimo dati doprinos objašnjenju problema iseljavanja, smanjenju trenda iseljavanja i traženju rješenja za ublažavanje njegovih posljedica", navodi Ivančević. Na skupu su se izlagale mnoge teme koje su govorile o zemljopisu Rame, o planu i izvedbi ramske brane, o novom stanju i novim iskoracima..., a među izlagačima su bili prof. dr. sc. Marko Dragić, mons. dr. Pero Sudar, fra Tomislav Brković, Ivo Lučić, Miro Pavličević i drugi.
29.11.2018 13:00    Novosti   ​Romi odlaze iz Hrvatske: U Njemačkoj im je dobro, dobili su posao i stanove, djeca im idu u školu.. U valu iseljavanja Hrvata u inozemstvo zbog posla, smanjuje se i broj Roma koji žive u Hrvatskoj jer se i oni zbog loših uvjeta života i siromaštva sve više iseljavaju, većinom u Njemačku.