Tag: hrvati

19.02.2019 12:00    Novosti   ​JAVNI POZIV: Za projekte od interesa za Hrvate izvan Hrvatske dva milijuna kuna Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske objavio je javni poziv za prijavu posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Hrvatske vrijedan dva milijuna kuna, prijave se mogu podnositi zaključno do 18. ožujka.
18.02.2019 16:35    Novosti   ​Europski sud donio važnu odluku za mnoge Hrvate koji žive vani Europski sud je prošli tjedan odlučio da građani Europske unije imaju pravo na dječji doplatak neovisno o tome žive li njihova djeca u članici u kojoj su oni prijavljeni i rade, kao i ako su nezaposleni. Ovo je iznimno važna presuda za građane Hrvatske koji su proteklih godina otišli raditi u Irsku, Njemačku i Austriju, zemlje koje su pokušale smanjiti dječji doplatak stranim radnicima.
16.02.2019 14:28    Politika   ​Zvonko Milas: Stvaramo uvjete za ostanak Hrvata u BiH Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske svake godine odobri desetke milijuna kuna za projekte koje predlažu Hrvati koji žive izvan domovine.
10.02.2019 08:08    Novosti   ​U Mannheimu je preminuo Ilija Peran, ugledni član hrvatske zajednice u Njemačkoj Hrvatska zajednica u Mannheimu i Njemačkoj ostala je u subotu bez svog uglednog člana. Nakon duge borbe s bolešću, u Oftersheimu kod Mannheima, u krugu obitelji, je preminuo Ilija Peran, dugogodišnji predsjednik Njemačko-hrvatskog društva,
06.02.2019 09:44    Novosti   U samo jednoj godini u Njemačkoj broj rođenih Hrvata skočio za 60 posto Broj djece koju su u Njemačkoj dobili novi hrvatski iseljenici, odnosno rodile majke s hrvatskim državljanstvom, tijekom prvih pet godina članstva Hrvatske u EU povećao se za više od 60 posto te je tijekom 2017., u kojoj je broj rođene djece u Hrvatskoj pao na najnižu razinu u posljednjih 70 godina, premašio brojku od 4000, prenosi Jutarnji list.
29.01.2019 18:43    Politika   MARIĆ: Hrvati se ne mire sa sadašnjom pozicijom, Izborni zakon mora se izmijeniti Ministar državne imovine Goran Marić uime Vlade RH nazočio je protekloga vikenda u Mostaru na 8. zasjedanju HNS-a. Marić je rođeni Gruđanin i nepravda prema hrvatskom narodu u BiH itekako mu smeta i o njoj otvoreno govori
28.01.2019 11:37    Politika   ​Bevanda: Hrvati su napravili pravu stvar Ministar financija i trezora u Vijeću ministara u tehničkom mandatu Vjekoslav Bevanda izjavio je da je Deklaracija Hrvatskog narodnog sabora cjelovit mehanizam kojim će Hrvati u budućnosti nastojati da se izbore za ravnopravnost.
28.01.2019 09:36    Studentski kutak   ​Predstavljanje knjige prof. emeritusa dr. Matka Marušića 'Mi Hrvati' Predstavljanje knjige prof. emeritusa dr. Matka Marušića "Mi Hrvati" bit će održano na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru 29. siječnja (utorak) u amfiteatru Antun Branko Šimić u 11.00 sati.
28.01.2019 09:09    Politika   ​Čolak: Možemo biti ponosni na Deklaraciju, ona je putokaz za ravnopravnost Voditelj odjela za ustavno-pravna pitanja u Glavnom vijeću HNS-a i visoki dužnosnik HDZ-a BiH Bariša Čolak u razgovoru za Dnevni list govori o značaju donošenja Deklaracije o položaju hrvatskog naroda u BiH na subotnjem zasjedanju Sabora, kao i njenim ključnim porukama, a među ostalima i onoj koja govori kako je nužno ostvarivanje istinske, stvarne i pravne konstitutivnosti Hrvata kao i izmjena Izborno zakona koja će osigurati legitimno predstavljanje.
28.01.2019 08:10    Teme BiH   ​Ogoljena misao: Sarajevski medij Hrvate u BiH proglasio fašistima! Sarajevski Dnevni avaz Hrvate u BiH je proglasio fašistima, kao i njihov identitet. Sada je u jednom mediju ogoljena misao koja se rijetko protura iz pravca političkog Sarajeva.
27.01.2019 15:01    Politika   Kolinda Grabar - Kitarović: Hrvati će birati svoje predstavnike u BiH. Na tome ćemo ustrajati Nitko ne traži da hrvatski narod bude ravnopravniji od drugih, kazala je Grabar-Kitarović, "međutim, konstitutivnost tri naroda u BiH temelj je, odnosno, krov cijelog Daytonskog ugovora".
27.01.2019 14:37    Crna kronika   Dva Hrvata nestala u Njemačkoj DVA HRVATA nestala su u Njemačkoj. Radi se o dva odvojena slučaja. Luka Jarnjak nestao je 10. siječnja. Kako piše na stranici NENO, udaljio se sa svoje berlinske adrese. Luka je rođen 18. rujna 1993. godine, a ima prebivalište u Njemačkoj. Njegov se nestanak, pak, vodio u PU Zagrebačkoj. Drugi nestali Hrvat je Krešo Podvez. Krešo je nestao još 20. prosinca prošle godine. Ne zna se točno mjesto nestanka, piše samo da je nestao u Njemačkoj. Krešo je rođen 21. svibnja 1977. u Čakovcu. Prebivalište mu je u Hrvatskoj. Visok je 170 centimetara, srednje je tjelesne građe. U slučaju da posjedujete informacije o ovoj osobi, molimo vas da obavijestite najbližu policijsku postaju ili nazovete na broj 192. Također, informacije možete dostaviti i putem e-mail adrese: [email protected]
27.01.2019 11:56    Novosti   Krvavi sječanj 1993.; Dusina – Masakr kojim je Armija BiH započela rat protiv Hrvata 26. siječnja 1993. Armija BiH počinila je veliki zločin i pokolj civila u Dusini pored Zenice kojim je počeo otvoreni sukob Hrvata i Bošnjaka u Bosni i Hercegovini. Pritisnuti značajnim vojnim porazima protiv Srba na velikom dijelu teritorija Bosne i Hercegovine, Armija BiH se okrenula osvajanju teritorija „od Hrvata" želeći na taj način kompenzirati gubitke na drugoj strani. Zbog toga je izvršila pokolj nevinih ljudi u selu Dusina pored Zenice u kojem je 80% stanovništva bilo bošnjačko, a maleni ostatak činili su Hrvati. Tog dana su pripadnici 7. muslimanske brdske brigade koja je bila sastavljena od prognanika iz okolice Banja Luke i Prijedora ubilo 10 muškaraca, 9 Hrvata i 1 Srbina iz Zenice koji se sa ženom sklonio kod Hrvata u Dusinu. Taj monstruozni zločin stvorio je veliku napetost u odnosima Hrvata i Bošnjaka koji su uskoro eskalirali u otvoreni rat. Cilj tog rata bio je potisnuti i etnički očistiti Hrvate iz središnje Bosne gdje su živjeli od pamtivijeka i bili najstariji narod, te naseliti prognanike iz banjalučke, prijedorske i zapadnobosanske regije pod vlašću Srba. To je sasvim u suprotnosti sa percepcijom nametanom od domaćih antihrvatskih medija i dijela političara okupljenih u širem krugu oko bivšeg predsjednika Mesića o Bošnjacima kao jedinim i nevinim žrtvama u hrvatsko-bošnjačkom sukobu, te navodnoj agresiji Hrvatske na BiH, piše Kamenjar.com
27.01.2019 09:12    Novosti   U Srbiji završava suđenje za pokolj Hrvata, ljude su tjerali u minsko polje Pred Odjelom za ratne zločine Višeg suda u Beogradu za ponedjeljak su najavljene završne riječi tužiteljstva i obrane nakon više od 10 godina suđenja optuženima za ratne zločine protiv civila, počinjenih u listopadu i studenome 1991. godine u Lovasu. Srpsko pravosuđe podiglo je 2007. optužnicu protiv 14 osoba za ubojstvo oko 70 mještana Lovasa hrvatske nacionalnosti, ali su petorica optuženih u međuvremenu preminula. Optuženi se terete da su kao pripadnici lokalne civilno-vojne vlasti, Teritorijalne obrane Tovarnika podčinjene tadašnjoj JNA, i paravojne postrojbe "Dušan Silni" sudjelovali u napadima na Lovas i civilno stanovništvo. Pucali po selu, bacali bombe Po ulasku u selo oni su, kako je navedeno u optužnici, nekontrolirano i nasumično pucali, bacali bombe u dvorišta, na kuće i razne lokacije, pri čemu su ubili najmanje 21 osobu. Prvooptuženi Ljuban Devetak te Milan Devčić i Milan Radojčić optuženi su i da su svojim ponašanjem potaknuli nepoznate pripadnike oružanih skupina da na raznim lokacijama u selu ubiju ukupno 27 ljudi. Tjerali ih u minsko polje Najmasovniji zločin u Lovasu počinjen je 18. listopada 1991. godine, kada su pripadnici TO i paravojne postrojbe "Dušan Silni" natjerali 51 mještana Lovasa, koristeći ih kao živi štit, da očiste minsko polje koje je prethodno, po navodima optužnice, postavila tadašnja JNA. Od eksplozija mina smrtno je stradalo oko 20 mještana, dok je većina bila ranjena, navodi se u optužnici. Fizički ih zlostavljali U mjesecima terora, Hrvati, koji su većinsko stanovništvo, morali su nositi bijele trake oko ruke, fizički su zlostavljani, prisiljavani na rad i skupljanje leševa stradalih sunarodnjaka. Kazneni postupak za ovaj zločin pred srpskim sudovima vodi se već više od jednog desetljeća i još nije pravomoćno okončan. Osuđujuća presuda 2012. godine Sudsko vijeće Odjela za ratne zločine izreklo je 26. lipnja 2012. godine osuđujuću nepravomoćnu presudu na ukupno 128 godina zatvora četrnaestorici optuženih pripadnika JNA, paravojne postrojbe “Dušan Silni” te lokalne teritorijalne obrane zbog svirepih zločina u Lovasu. Početkom siječnja 2014. Žalbeni sud u Beogradu ukinuo je prvostupanjsku presudu kojom su optuženima izrečene kazne od četiri do 20 godina zatvora, uz obrazloženje da je donesena “uz bitne povrede odredbi kaznenog postupka, što izreku presude čini nerazumljivom i proturječnom”, a suđenje je vraćeno na početak. Nevladina udruga Fond za humanitarno pravo, čiji promatrači od početka prate suđenje za zločine u Lovasu, ukazala je na apsurdnu pravnu situaciju da je nakon 11 godina procesa, pred sudom broj žrtava smanjen na svega 28 jer su u međuvremenu petorica optuženih preminula. U slučaju kada optuženi preminu, Tužiteljstvo za ratne zločine ima zakonsku obvezu dodatno precizirati optužnicu u kojoj treba umanjiti broj žrtava čije se ubojstvo stavljalo na teret preminulim optuženicima. Suđenje za zlodjela u Lovasu jedino je koje se još vodi pred srpskim pravosuđem za zločine počinjene tijekom rata u Hrvatskoj, a kako je najavljeno, završne riječi pratit će aktivisti beogradskog Fonda za humanitarno pravo i zagrebačkog Centra za suočavanje s prošlošću Documenta.
25.01.2019 08:20    Politika   ​Cvitanović: ´Ili će BiH biti zemlja ravnopravnih naroda, ili je dugoročno neće biti´ Talk show “Dobar, loš, zao” i urednik Marijo Vrankić ovoga četvrtka su ugostili Iliju Cvitanovića, predsjednika HDZ-a 1990. Više nego dovoljno tema vrijednih razgovora: od najnovijeg, neki bi rekli neočekivanog, sporazuma o suradnji s HDZ-om BiH, sabora HNS-a, stalne političke krize koja ima svoja jača
23.01.2019 08:43    Politika   ​Cvitanović: S kim da potpisujem sporazume? S onima koji ne žele da Hrvati biraju svoje predstavnike Ilija Cvitanović, predsjednik HDZ-a 1990, gostujući u Danu uživo na N1 govorio je o sporazumu sa HDZ-om koji je nedavno potpisan.
22.01.2019 21:21    Politika   Komšić je lagao: Na izbornom listiću piše hrvatski član, a ne iz reda... Komšić je lagao u emisiji 'Nedjeljom u 2' kad je govorio o članovima Predsjedništva...
21.01.2019 14:10    Politika   ​VIDEO: Gospođa u Bihaću voli Komšića jer je on pravi Bošnjak i zlatni ljiljan Komšić je gostovao kod Stankovića u emisiji 'Nedjeljom u 2' a jedan od najzanimljivijih detalja bio je prilog Maje Sever koji je išao otprilike na sredini emisije.
21.01.2019 10:17    Teme BiH   ​Ovo je diplomat koji je kardinalu Puljiću rekao: 'Vi Hrvati ili se asimilirajte ili iselite' Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić u svojim javnim istupa kada god je govorio o ulozi međunarodne zajednice u obepravljivanju Hrvata uvijek je spominjao kako mu jedan zapadni diplomta rekao: “Vi Hrvati ili se asimilirajte ili iselite”.
19.01.2019 08:22    Politika   Karamatić: HVO se borio protiv ISIL-a u Srednjoj Bosni. Skoro goloruki su ih pomeli "U Republici Srpskoj postoji kakav-takav povratak, dok Hrvati s prostora pod kontrolom tzv. ARBiH Hrvati odlaze i danas", rekao je. Karamatić
18.01.2019 17:49    Novosti   Danci osudili hrvatsku obitelj na 54 godine: 'Diskriminira nas se jer smo Romi' Hrvati Tonček (23) i Bernardo (20) Mujagić osuđeni su u Danskoj na 15 godina zatvora zbog 24 razbojstava po kućama, provala, zatočenja, nasilja i nezakonitog posjedovanja oružja. Pljačke su, prema pisanju danskih medija, počinjene u nekoliko gradova diljem Danske od 2015. do 2017. godine. Sud u Nykøbingu osudio je i njihove roditelje – 48-godišnjeg Santina Korena i 51-godišnju Ljiljanu Mujagić, i to na 12 godina zatvora. Na osam godina osuđen je prijatelj obitelji Ivica Gegić (37), također Hrvat. Svima njima određen je i doživotni izgon iz Danske nakon što odsluže kaznu. Optužnica je bila podignuta i protiv 19-godišnjeg Tončekova i Bernardova brata, no on je oslobođen optužbi zbog nedostatka dokaza. Otac i majka birali su mete U obiteljskoj kući u Guldborgu policija je tijekom pretrage pronašla dio plijena s pljačkaških pohoda i oružje. Omiljena meta su im bila staračka i samačka kućanstva koja su se teško mogla obraniti od nasilnika. Starce su običavali vezati trakom, maltretirati, pa i tukli. Jednu su 82-godišnju ženu u veljači 2017. izvukli iz kreveta i vezali. Jedan od provalnika uhvatio ju je za grlo, a drugi slomio prst na ruci. Kad su pokupili plijen, pobjegli su ostavivši staricu na podu pokraj kreveta. Srećom, nekoliko sati kasnije pronašla ju je kći. Danski su mediji opisali i provalu u kuću 75-godišnjakinje i njezine 48-godišnje kćeri u Skellebjergu 20. srpnja 2017. godine. Kćer su bacili na pod, jedan joj je koljenom pritiskao grudni koš, a podlakticom vrat. Obje su žene završile u bolnici i policiji ispričale da su ih vezali, tukli i prijetili. Ukrali su oko 60.000 danskih kruna (oko 8000 eura) i razne predmete koje je 75-godišnjakinja vlasnica prepoznala nakon što su uhićeni u studenom prošle godine. Majka i kćer ispričale su da nikad prije nisu vidjele uhićenu hrvatsku obitelj. Jedan od dokaza pljačke bio je i otisak tenisica jednog od braće. Svi osuđeni žalili su se na presude. Tužiteljica Susanne Bluhm tražila je za dvojicu braće maksimalnu kaznu od 18 godina zatvora i protjerivanje iz Danske, a za roditelje, za koje smatra da su izabirali mete, skovali planove i potom sudjelovali u podjeli plijena, tražila je 15 godina zatvora i protjerivanje. Srećom, nitko nije ubijen "Ovdje nema olakotnih okolnosti. Počinili su brojne pljačke. Jedina pozitivna stvar je što nitko nije ubijen. To je više ovisilo o sreći", prenose izjavu danske tužiteljice tamošnji mediji. Branitelji su, očekivano, tražili manje kazne. Pretpostavlja se da je obitelj i prijatelj ukrala nekoliko milijuna kruna. "Ono što se dogodilo i učinjeno protiv moje obitelji čista je diskriminacija", smatra stariji brat, koji je ogorčen visinom kazne. U Danskoj su pooštrili zakon zbog povećanog broja razbojstava i provala, pogotovo u kuće starijih i bolesnih vlasnika. Inače, sredinom prošle Gegić, protiv kojeg se u Danskoj vodio postupak za nekoliko krađa i razbojstava, uhićen je u Zagrebu te je u pritvoru. Gegić je preko odvjetnika poručio da su u Danskoj imali njegovu adresu u Zagrebu i da bi se odazvao pozivu na suđenje. O Tončeku su pak danski mediji pisali prije šest godina kao osumnjičeniku za napade na starije žene i krađe zlatnog nakita u Švedskoj, a on je, tada 17-godišnjak, uzvratio prijetnjom tužbom medijskoj kući u Karlshamnu iako nije bilo objavljeno njegovo ime, a ni etnička pripadnost romskoj zajednici.
17.01.2019 14:50    Novosti   ​Srbin koji živi u Australiji odgovoran za mučenja, zlostavljanja i ubijanje 43 Hrvata u Škabrnji Za ubojstva 30 civila i 13 branitelja u Škabrnji 18. i 19. studenoga 1991. zadarska policija osumnjičila je 59-godišnjeg Srbina koji živi u Sydneyju i ima australsko državljanstvo.
17.01.2019 10:32    Novosti   ​Hrvati u Americi: Pogledajte s koliko ljubavi ovi mališani pjevaju ‘Moja domovina' HKM bl. Ivana Merza je osnovana 1971. u Astoriji nakon što je veliki broj iseljenika koji su se doselili tih godina iskazali potrebu za zajednička bogoslužja na svom hrvatskom jeziku te su počela svoja okupljanja pri američkoj župi Most Precious Blood (Predragocijene Krvi) u Astoriji.
17.01.2019 10:02    Teme Svijet   Naša posla: Nisu uspjeli, ali iz Njemačke se ne vraćaju jer se srame neuspjeha Sudeći po broju onih koji u posljednja dva-tri mjeseca dolaze u hrvatska diplomatska predstavništva i hrvatske katoličke misije u Njemačkoj tražiti pomoć oko pronalaska posla ili stana, ili pak traže novčanu pomoć za povratak u Hrvatsku jer se nisu najbolje snašli u Njemačkoj, izgleda da je val iseljavanja u Njemačku zaustavljen ili je bitno smanjen u odnosu na prije.
16.01.2019 10:32    Politika   ​Tešanj: Broj Hrvata smanjen zbog promjene granica općine Ured načelnika općine Tešanj reagirao je na tekst u Večernjem listu u kojem se navodi kako se u ovoj općini dogodilo etničko čišćenje nad Hrvatima jer je njihov broj s prijeratnih 9000 pao na samo 1500. U dopisu stoji kako nikakvog etničkog čišćenja nije bilo, nego je promjenom granica općine došlo do promjene broja Hrvata koji žive u Tešnju.
15.01.2019 14:20    Košarka   ​Bogdanović u New Yorku okupio tisuću Hrvata: 'On je naš Jordan, tihi ubojica!' O nedavnoj utakmici New York Knicksa i Indiana Pacersa mogli ste već puno čitati jer su te večeri Njujorčani organizirali Noć hrvatskog naslijeđa pa je cijela utakmica bila u znaku hrvatske baštine, od Klape Astoria, koja je izvela himnu prije podbacivanja, preko folklorne skupine Hrvatska ruža, koja je nastupila na poluvremenu, do degustacije bureka za posjetitelje.
15.01.2019 10:17    Politika   ​Vučić: Hrvati u BiH su pogriješili kao Srbi na Kosovu, nisu zahtijevali svoj entitet Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ocijenio je u ponedjeljak navečer da su Hrvati u Bosni i Hercegovini (BiH), poput Srba na Kosovu, u prošlosti radili iste greške misleći da im ne treba entitet u BiH jer je “čitava Herceg Bosna naša”.
12.01.2019 19:49    Crna kronika   Planuo bus pun Hrvata: 'Guma se zapalila ispod naših sjedala' Išli smo iz Veysonnaza do Splita autobusom. Planuo je u vožnji, ispričao je čitatelj 24sata koji je bio u autobusu punom srednjoškolaca iz Hrvatske koji se zapalio u Švicarskoj u subotu poslijepodne. Švicarski mediji izvijestili su da je autobus planuo dok je bio u tunelu Schallberg. "Guma se zapalila ispod naših sjedala. Čulo se kao da je pukla guma, a nakon toga vidjeli smo vatru. Brzo smo izašli iz autobusa i izbacili kofere. U busu su ostali neki ruksaci s osobnim dokumentima", ispričao je čitatelj. Srećom, nitko u požaru nije ozlijeđen. Vatrogasci su sve putnike odveli u vatrogasnu postaju, a zatim su neki od njih na policiji prijavili štetu i gubitak dokumenata. Kako javlja čitatelj portala 24sata, policija je nazvala hrvatsku ambasadu koja im je izdala potvrdu da pređu granicu i na putu su prema Splitu.
12.01.2019 16:12    Politika   Zagreb i Sarajevo stvorili ''genocidni'' RS, a sada bh. Hrvate uče moralu Autorski tekst analitičara Zorana Krešića za bh. izdanje Večernjeg lista prenosimo u cijelosti i bez uredničkih intervencija. Jednom prigodom, kažu da je to postalo i legenda, velikan novinarstva i književnosti Petar Miloš došao je kod jednoga tadašnjeg dužnosnika Hrvata u Herceg Bosni nakon potpisivanja Washingtonskog sporazuma kako bi dobio informacije kakva je daljnja perspektiva Hrvata u BiH. I prije nego što je uspio otvoriti usta, pretekao ga je ovaj i danas živući političar pitanjem: “Moj Petre, što će ovo biti s nama”. “Uklapanje” Herceg Bosne, a brojni Hrvati u BiH to su doživljavali i izdajom, zbog čega je i predsjednik Mate Boban podnio ostavku, u okvire hrvatsko-bošnjačke Federacije BiH bilo je nametnuto od službenog Zagreba. To je učinjeno potpisivanjem Washingtonskog sporazuma 18. ožujka 1994. godine između bošnjačkog predsjednika Alije Izetbegovića i hrvatskog predstavnika Krešimira Zubaka. Sve je ovjereno u Daytonu, gdje pitanje Herceg Bosne ili hrvatske administrativno-teritorijalne jedinice više uopće nije bilo na stolu, opet zbog “viših” interesa Zagreba, a jedine su dvije konstante bile nepromjenljive - Republika Srpska i Federacija BiH. Bh. Hrvati više puta prodani Taj su sporazum, a za što postoje tisuće fotografija, najprije nakon trotjednih razgovora, u vojnoj bazi Wright-Patterson u Daytonu 21. studenoga 1995. godine parafirali predsjednici Hrvatske Franjo Tuđman, BiH Alija Izetbegović i Srbije Slobodan Milošević. Sporazum je službeno potpisan u Elizejskoj palači u Parizu 14. prosinca 1995. godine uz nazočnost predsjednika najvažnijih svjetskih sila. Time su praktički Hrvati iz BiH gurnuti na margine, “genocidni” RS je kao činjenicu “amenovao” cijeli svijet, a sve potpisali predsjednici BiH i Hrvatske uz, dakako, očekivani pristanak Slobodana Miloševića. Priča i nije tako jednostavna, makar ako se ima na umu položaj Zagreba i ovdašnjih Hrvata, ali u grubim konturama to je bio rasplet. Čak 24 godine od potpisivanja Daytona, koji su samo rijetki kritizirali, postalo je problematično to što hrvatski predstavnici u vlasti u BiH, predvođeni Draganom Čovićem, odlaze na ceremoniju u Banju Luku “slaviti genocid”. I to najsnažnije osude, sotoniziranje i sijanje mržnje pristigli su upravo iz Zagreba i Sarajeva, koje je stvorilo tu Banju Luku. Nije nepoznato kako se ispod Sljemena ništa ne zna o BiH, čak ni u službenim institucijama, čast rijetkima, niti se pokušava razumjeti sadržaj i dubinu problema u kojemu se nalaze ovdašnji Hrvati i sama BiH. Naime, još od livanjskog pitanja s početka 90-ih, kada je političko vodstvo Hrvata u BiH tražilo da referendumsko pitanje o neovisnoj BiH postavi dodatak, tako da se unaprijed definira kao unija triju administrativno-teritorijalnih zajednica, zbog odbijanja bošnjačkih predstavnika ta inicijativa nije prošla. Čak je definiciju unije triju republika tražila i Europska zajednica kao uvjet za priznanje BiH. A Hrvati su prihvaćali čak i prijedlog po kojemu bi ostali bez Mostara, koji bi tada pripao većinskoj bošnjačkoj jedinici, što danas izgleda i zvuči nepojmljivo. Sve to, pa i mirovni sporazum iz Sintre, odbio je Alija Izetbegović, a što je, po mnogima, bio jedan od glavnih razloga za ulazak u krvavi rat. Bh. Hrvati nećkali su se hoće li ipak prihvatiti krnje referendumsko pitanje, ali je procjena Zagreba, koji je bio vojno i diplomatski pritisnut, presudila te su nakon poziva predsjednika Tuđmana te dvojice nadbiskupa Vinka Puljića i Franje Kuharića, bh. Hrvati ipak izašli glasovati i bili taj jezičac na vagi preglasavanja Srba, koji su pak bili za ostanak u krnjoj Jugoslaviji. Hrvati u BiH nakon toga su prihvaćali sve mirovne prijedloge uz pritisak iz Zagreba, pa čak i one koji im nisu bili prihvatljivi. Najlošiji od svih bio je onaj iz Washingtona kada su praktički ostali bez vlastitog entiteta. A Zagrebu je takva trgovina trebala kako bi od “legalnih” vlasti u Sarajevu dobili dopuštenje da Hrvatska vojska može ući u zaleđe Krajine s bh. stranke. Tako je potpisan Splitski sporazum koji je omogućio izvođenje više vojnih operacija, od oslobađanja Kupresa i Glamoča te zauzimanja Grahova, što je bio ključni preduvjet da Hrvatske snage mogu osvojiti Knin i slomiti pobunu. Bez ovoga poteza, “saveza” s Bošnjacima, i uz trgovinu Herceg Bosnom, u Hrvatskoj bi vjerojatno stvari završile uz daleko veće žrtve ili možda čak i uz ostanak nekog oblika SAO Krajine. Sve vojne pobjede napravili su u zajedništvu Hrvatska vojska i Hrvatsko vijeće obrane. Vojne postrojbe HVO-a i HV-a u okviru Hrvatskih snaga stigle su čak na 21 kilometra do Banje Luke. Jedan telefonski poziv iz Washingtona u Zagreb, odnosno zapovjedništvu u BiH, zaustavio je ulazak Hrvatskih snaga i zauzimanje Banje Luke. Iste one Banje Luke koja se mogla naći s druge strane sadašnje entitetske granice. No, viši interesi su opet presudili. Sadašnju Republiku Srpsku stvorili su, dakle, Hrvatska, Sarajevo i Beograd uz asistenciju međunarodne uprave. Političko nasilje Nakon što su prava bh. Hrvata godinama unakazivali međunarodni dužnosnici i pretvorili ih doslovno u manjinu kako bi lakše riješili problem s dvjema nepoznanicama, posljednja brana za očuvanje identiteta s tek nekoliko poluga, ostala je snaga vlastitog organiziranja, ali i praktičnog političkog paktiranja s onima koji su protiv političkog i institucionalnog nasilja većine te pokušaja da se u djelo provede ono što su Srbi radili u Jugoslaviji. U tome smislu potrebe političkog i nacionalnog opstanka ovoga naroda, jedino se treba razumjeti veza HDZ-a BiH i SNSD-a, pri čemu nitko ne niječe žrtvu koju su podnijeli Hrvati u tome entitetu, niti ju se smije zaboraviti. Ovaj “pakt” interes je kako bi se zaustavila politika “jedan birač - jedan glas”, slabljenje uloge Doma naroda ili njegovo ukidanje te promjene Ustava koji bi ukinuo konstitutivne narode. Devedesetih je to tražio Beograd, danas to isto radi političko Sarajevo.
11.01.2019 17:06    Politika   Dodik: Zahvalan sam ljudima iz hrvatskog naroda, odazvat ćemo se njihovim pozivima na praznike Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik izjavio je danas da je zahvalan predsjedniku HDZ-a Draganu Čoviću što je 9. siječnja bio u Banjoj Luci na akademiji u povodu dana RS-a, ističući da je to dio Čovićevog opredjeljenja da gradi dijalog s narodima u BiH. Naglasio je da je veleposlanik Hrvatske u BiH Ivan Del Vechio toga dana u Banjoj Luci bio samo na prijemu, a ne na akademiji, niti na dodjeli odlikovanja. "Ranije smo se bili dogovorili da se tog dana vidimo u Banjoj Luci, i na kraju prijema sreo sam se s njim. Kako to netko tumači, to je njihova stvar. Zahvalan sam Čoviću što je bio s ljudima iz hrvatskog naroda, to zaslužuje našu pažnju i mi ćemo na njihov poziv, kada budu obilježavali važne narodne praznike, biti tamo, bez obzira što imamo mnogo neraščišćenih povijesnih pitanja", rekao je Dodik novinarima u Banjoj Luci. Veoma je važno, kaže, da se bude konstruktiran i da postoji podrška. Smatra da je neprimjereno da ljudi koji čestitaju “dan RS budu izloženi linču”. Što god, kaže, netko rekao, RS će nastaviti slaviti svoj dan, 9. siječnja, jer "postojeći zakon o tom prazniku nitko nije poništio, već je legitiminan i legalan". Dodik je ocijenio da postoje opstrukcije u formiranju Vijeća ministara BiH te da je kao predsjedatelj predložio da se održi sjednica Predsjedništva BiH na kojoj bi bio predložen kandidat za predsjedavajućeg. Zakon je, kaže, već prekršen, jer iako su obavljene konsultacije i rečeno da nije sporno da je kandidat Zoran Tegeltija, on nije predložen. Predsjedništvo se, naveo je, neće sastati ni po jednom drugom pitanju, dok se to ne riješi.