Tag: hrt

19.06.2019 08:11    Regionalne zvijezde   ​Omiljeni voditelj nakon 15 godina odlazi s HRT-a Popularni radijski i televizijski voditelj Frano Ridjan napušta HRT, informacija je koja kola hodnicima zagrebačkog Prisavlja, neslužbeno doznaje portal Direktno.
08.11.2018 11:17    Teme BiH   ​Marijan Knezović: Jadni Komšić je umislio da je predsjednik Društveni aktivist i kolumnist Marijan Knezović i Amir Hodžić iz SDA Hrvatske gostovali su u studiju 4 HRT-a kod Petra Vlahova.
20.09.2018 14:58    Sport   ​Mićo Dušanović: Drago Ćosić je nevin, pitam se tko mu uništava život tim lažima Za Miću Dušanovića Drago Ćosić je nevin. Legendarni TV komentator smatra da je Ćosiću sve podmetnuto. Podsjećamo, Drago Ćosić je nedavno dobio otkaz na HRT-u kad su procurile informacije da je kao glavni koordinator programa preprodavao ulaznice za vrijeme SP-a u Rusiji.
13.09.2018 18:52    Novosti   HRT osim Ćosića otpustio i ravnatelje produkcije i tehnologije Glavni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić donio je odluku o razrješenju ravnatelja Poslovne jedinice (PJ) produkcija Joze Barišića i ravnatelja PJ tehnologije Nikole Bonačića Krešića, a danas poslijepodne odvjetnik Drage Ćosića potvrdio je i da je taj HRT-ov sportski komentator dobio redovan otkaz bez prava na otpremninu.
13.09.2018 18:07    Novosti   ​Drago Ćosić dobio otkaz na HRT-u HRT-ov komentator Drago Ćosić je dobio redovni otkaz.
12.09.2018 07:36    Novosti   ​Poznata sudbina Drage Ćosića?! Oglasio se i DORH Sportski komentator Drago Ćosić ipak odlazi s HRT-a.
08.09.2018 08:38    Novosti   ​Ćosić se pojavio na radnom mjestu i nemalo iznenadio kolege Drago Ćosić, čovjek o kojem se ovih dana - zbog optužbe da je na crno preprodavao ulaznice što ih je bez znanja svojih šefova od EBU-a dobio na ime HRT-a - priča u cijeloj zemlji, jučer se pojavio na svom radnom mjestu u Sportskoj redakciji HRT-a.
07.09.2018 11:01    Nogomet   ​Nije ih prodavao? Ćosić tvrdi da je karte dijelio prijateljima Šef produkcije Sportskog programa HRT-a Grgo Juroš dobio je navodno dvije karte od Drage Ćosića, piše Jutarnji list. Pritom nije obavijestio nadređene o tim ulaznicama. Juroš je, prema neslužbenim informacijama s HRT-a, prošlog tjedna na vlastiti zahtjev razriješen s mjesta producenta Sportskog programa HRT-a.
10.08.2018 09:09    Novosti   Na današnji dan 1991. godine snajperom je ubijen HRT-ov snimatelj Gordan Lederer Na današnji dan poginuo je HRT-ov snimatelj Gordan Lederer, koji je izgubio život 1991. prenoseći istinu o Domovinskome ratu i agresiji na Hrvatsku. Ubijen na radnom mjestu Gordan Lederer stradao je na brdu Čukuru pokraj Hrvatske Kostajnice snimajući hrvatske branitelje u akciji tijekom srpskih napada na Pounje. Tog 10. kolovoza 1991. godine poginuo na radnom mjestu, pogođen metkom snajpera. Ostavio je mnoge zapise o prvim danima rata, koji su poslije uklopljeni u Banijska ratna praskozorja. Lederer je rođen 21. travnja 1958. u Zagrebu. Na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu studij filmskoga i televizijskoga snimanja diplomirao je 1989. godine. Na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu upisao je 1986. studij arheologije, a u Interuniverzitetskomu centru u Dubrovniku 1989. godine poslijediplomski studij Kulturna povijest istočnojadranske obale. Surađivao je kao fotoreporter i fotograf u dnevnim novinama, a od 1986. i u profesionalnoj filmskoj i televizijskoj produkciji. U suradnji s Mojmirom Koničem 1986. suautorski režira i snima kratkometražni animirano-eksperimentalni film 'Maybridge i comp.', koji je iste godine dobio ove nagrade: Prvomajsku nagrada Sveučilišta, nagradu Sedam sekretara SKOJA-a i nagradu ASIFA-e za najbolji debitantski film na 33. Festivalu jugoslavenskog dokumentarnog i kratkometražnog filma u Beogradu. Surađivao je na multimedijskim projektima Borisa Bakala (Stolpnik i 22 prizora smrti). Od 1986. do 1980. bio je asistent trik-snimatelja i snimatelj na dugometražnim animiranim filmovima Čudesna šuma i Čarobnjakov šešir, kojima je redatelj Mladen Blažeković. Od 1988. godine član je Društva filmskih radnika. Godinu poslije, 1989., prihvaća stalni posao kamermana na Hrvatskoj televiziji, gdje je razvijao svoju kreativnu osobnost ne samo kao kamerman nego i snimatelj te scenarist i autor u brojnim i različitim projektima, među kojima izdvajamo dvogodišnju suradnju kamerom i perom (piše scenarij) s Draženom Šimićem. Zapaženi su 1989. i 1990. godine i njegovi autorski prilozi s temama iz arheologije i povijesti te putopisi: Bunja, Uskršnji običaji u Velikoj Hrvatskoj (oba u 1989.), Najstarije Topusko, Vodeničarstvo u Zagrebu, a vrlo plodne 1990. godine radi i intrigantan miniserijal: Agramer Historische Videozeitung – Posljednja počivališta starih purgera. Snimao i na iransko-iračkome ratištu 1990. godine surađuje kao snimatelj na dokumentarnome filmu Tunguska katastrofa redatelja Željka Belića, a godinu poslije, 1991., snimatelj je na iransko-iračkome ratištu te autor i snimatelj dokumentarnih filmova Zimski dan u plavsko-gusinjskoj kotlini i Knin bez komentara. Kao ratni snimatelj kamerom izvješćuje za Hrvatsku televiziju o stradanjima i događajima u Domovinskome ratu sa svih bojišta. Snimao je događanja u Kruševu, Kijevu, Kninu, Lovincu, Pakracu, Vinkovcima i brojnim drugim gradovima, a novinarski zadatak na Baniji i u hrvatskome Pounju bio je, nažalost, njegov posljednji zadatak. U kasno poslijepodne 10. kolovoza 1991. smrtno je pogođen snajperskim metkom na brdu Čukur kraj Hrvatske Kostajnice. Gordan Lederer svojom kamerom pronosio je istinu o ratu u Republici Hrvatskoj i ostavio dragocjena svjedočanstva, među kojima se dokumentarnom autentičnošću i estetskom vrijednošću izdvajaju legendarna Banijska ratna praskozorja koja su mnogima ostala u trajnome sjećanju do danas kao jedna od najdojmljivijih uspomena na Domovinski rat.
31.07.2018 20:07    Novosti   HRT se ispričao jer im sat i pol nije radio nijedan TV program Hrvatska radiotelevizija (HRT) ispričala se korisnicima jer je zbog poteškoća u napajanju električnom energijom došlo do prekida emitiranja sva četiri televizijska kanala. Sve službe HRT-a intenzivno rade na otklanjanju kvara, priopćili su s HRT-a u ponedjeljak u 17 sati nakon što su svi televizijski programi javne radiotelevizije bili u prekidu od oko 15 do 16.45 sati. Posljedica kvara tijekom servisiranja uređaja Kako se neslužbeno doznaje, osim televizijskih programa i web stranica, u prekidu su bile i neke telefonske linije HRT-a te komunikacija elektroničkom poštom. Saznaje se i kako je prekid programa bila posljedica kvara tijekom servisiranja uređaja koji pretvara signal iz zgrade i vodi ga do odašiljača i veza te kabelskih operatera, a televizijski program HRT-a u zemaljskoj mreži ponovno se počeo emitirati oko 16.45.
31.07.2018 17:04    Novosti   HRT-u se urušio kompletni sustav i sat vremena nisu ništa emitirali anas u poslijepodnevnim satima srušio se cjelokupni sustav Hrvatske radiotelevizije i ljudi gotovo sat vremena nisu mogli gledati njihove televizijske programe. Taakođer, srušila im se internetska stranica koja u vrijeme pisanja ovog članka i dalje nije bila dostupna. Još nema službenom objašnjenja Iako s HRT-a još nema službenog objašnjenja što se dogodilo, Jutarnji piše kako je tijekom radova na održavanju došlo do prekida električne energije nakon čega je prekinuto emitiranje svih njihovih programa. Signal se počeo vraćati tek oko 16:30, ali u nekim dijelovima Hrvatske program javne televizije i dalje ne funkcionira.
30.07.2018 08:23    Regionalne zvijezde   ​Na HRT-u specijalna emisija o Oliveru: Ostao je u nama, pjeva iz naše duše, iz naših srca U emisiji su gostovali Siniša Škarica, Ante Gelo, Jakša Fiamengo i Tomo Mrduljaš, Oliverovi prijatelji i suradnici, prenosi direktno.hr.
23.07.2018 11:24    Regionalne zvijezde   ​Božo Sušec: ’Od svih ljudi koje sam spominjao, samo su me dvojica sportaša htjela tući' U ovotjednom izdanju HRT-ove emisije Nedjeljom u dva gostovao je Božo Sušec, legenda sportskog novinarstva. U bogatoj karijeri svjedočio je brojnim velikim događajima, od Dinamova naslova prvaka Jugoslavije do bronce Vatrenih 1998. godine. S Aleksandrom Stankovićem je razgovarao i o aktualnim temama, ali i o prošlosti.
22.07.2018 08:44    Novosti   Finale SP-a zadnja je utakmica Hrvatske na HRT-u: Televizija nema prava na reprezentaciju Tko zna kada ćemo opet nakon Svjetskog prvenstva u Rusiji gledati hrvatsku reprezentaciju na HRT-u, javnoj radioteleviziji koja se plaća oko milijardu kuna godišnje. Kako stvari stoje, vrlo vjerojatno nikad više. Mundijal u Rusiji, na kojem je Hrvatska osvojila senzacionalno srebro, bio je zadnje veliko natjecanje koje smo gledali na javnoj televiziji, a finalna utakmica između Hrvatske i Francuska bila je zadnja utakmica reprezentacije koju je prenosila državna televizija. Dok svi skupa polako dolazimo sebi i oporavljamo se od postmundijalske groznice, treba podsjetiti da je HRT, dakle, televizija koja se financira novcem poreznih obveznika, ostao bez prava na sve prijenose hrvatske reprezentacije. Još odavno na Prisavlju su izgubili kvalifikacije Europskog prvenstva, samo Europsko prvenstvo i Ligu nacija, a od nedavno su ostali i bez prava na kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2022. godine u Kataru, gdje će Hrvatska braniti svjetsko srebro. Sportklub se pohvalio kako od ove jeseni postaje ekskluzivni partner za prijenos svih utakmica hrvatske nogometne reprezentacije, što uključuje Europsko prvenstvo 2020., kao i kvalifikacije za isto, kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2022. te novo reprezentativno natjecanje – Ligu nacija. U prijevodu, to znači da Modrića, Rakitića, Perišića i ostale igrače u hrvatskom dresu više neće moći gledati svi Hrvati, već samo oni koji koriste usluge nekog od 13 kabelskih operatora koji u ponudi imaju programe Sportkluba. A to su Amis, B.net, Bnet, Evo TV, H1 TV, Iskon TV, KDS Čakovec, MAXtv, Metronet, OptiTV, Terrakom, TotalTV HR i Vip TV. Prema procjenama, te pakete ima tek 20 posto građana Hrvatske. No taj broj iz godinu u godinu se povećava pa bi do 2020. mogao narasti na 25 posto. Podsjetimo, HRT se u studenome, kad je ostao bez paketa za Europsko prvenstvo, oglasio priopćenjem u kojem je naveo da je nudio 20 posto veći iznos nego za prošli Euro, ali da je UEFA prava prijenosa za bivšu Jugoslaviju prodala regionalnoj kabelskoj televiziji. Tako ćete hrvatsku reprezentaciju ubuduće moći gledati samo ako platite duplo: HTV-u pristojbu i kabelskoj pretplatu.
17.07.2018 15:05    Novosti   NEŠTO KAO FEDERALNA.BA : Zašto je HRT izrezao Dalićevu izjavu o Hrvatima u BIH? Dobili smo informaciju da je HRT izrezao Dalićevu izjavu o Hrvatima u BIH i u jučerašnjem Dnevniku i danas u radijskim vijestima.
08.07.2018 16:16    Novosti   VIDEO ​Ludnica u HRT-ovom studiju: Stručni komentatori nisu mogli prikriti oduševljenje Dramu u završnici susreta Hrvatske i domaćina SP stručni komentatori HRT-a nisu mogli mirno pratiti.
22.06.2018 12:13    Nogomet   Trijumf Vatrenih nad Argentinom pratilo više od 1,7 milijuna gledatelja Pobjedu hrvatske nogometne reprezentacije nad Argentinom sa 3:0 na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji u četvrtak navečer na Drugom programu (HRT-HTV2) pratilo je 1.759.747 gledatelja, pokazuju preliminarni podaci o gledanosti. O velikom zanimanju za ovaj susret u kojem je Hrvatska izborila nastup u osminu finala govori i podatak kako je 73,6 posto onih koji su bili pred svojim malim ekranima gledalo upravo ovu utakmicu, što znači kako ju je pratilo sedam od deset gledatelja koji su bili pred malim ekranima. Pored toga, nekoliko desetaka tisuća gledatelja širom zemlje ovu je utakmicu pratilo u kafićima, organizirano na trgovima hrvatskih gradova kao i putem interneta. Sljedeći nastup izabranika Zlatka Dalića bit će protiv Islanda u utorak 26. lipnja u 20.00 sati u Rostovu na Donu.
15.06.2018 07:52    Nogomet   ​HRT izgubio prava na sve utakmice hrvatske nogometne reprezentacije HRT osim što je ranije izgubio prava na kvalifikacije Europskog prvenstva, Europsko prvenstvo i Ligu nacija, sada je ostao i bez kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2022. godine.
23.05.2018 16:59    Novosti   VIDEO: Migranti se namjerno usmjeravaju i pokušava se destabilizirati Mostar Sarajevo se upisalo kao jedina europska prijestolnica koja je ugostila predizborni skup predsjednika Republike Turske. Nizozemska, Austrija i Njemačka skupove su zabranile pa je velika turska dijaspora zajedno s Bošnjacima došla čuti predsjednika Erdogana. Radni posjet kapitalizirao je i bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović. Izbori u BiH održavaju se u listopadu. Na nedjeljnom skupu i Izetbegović i Erdogan evocirali su uspomene na otomansko carstvo, susret je dobio obiteljsku dimenziju posjetom grobu Alije Izetbegovića, a religija je našla mjesta u oba govora, piše Hrt.hr. Intenzivirao se broj ljudi koji u BiH ulaze preko Albanije, Crne Gore i Srbije. Iz BiH preko uskoga dijela hrvatskog teritorija oko Karlovca žele dalje prema Sloveniji i Italiji. Kao i na istočnoj granici i na ovoj ih hrvatska policija tjera natrag u BiH. Ondje su im do sada više pomagali građani nego država. Kada su izbjeglice napunile parkove po Sarajevu država je njih 200-tinjak odlučila smjestiti u Salakovac kraj Mostara. Umjesto krova nad glavom dočekala ih je policija Hercegovačko-neretvanske županije. Tamošnja vlada tvrdila je da ih nitko nije obavijestio o dolasku izbjeglica i da je riječ o pokušaju destabilizacije. Oko 200 ljudi naposljetku je smješteno u Salakovac. Izbjeglička kriza većih razmjera mogla bi dodatno zakomplicirati stanje u državi u kojoj je tijeku predizborna kampanja i u kojoj se ne može postići dogovor oko ničega. Što je pokazao predizborni skup turskoga predsjednika Erdogana u Sarajevu? Pokušava li se premještanjem izbjeglica mijenjati etnička struktura dijelova susjedne države naseljenih Hrvatima? Prijeti li Hrvatskoj novi migrantski val preko Bosne i Hercegovine? Na ta i brojna druga pitanja u emisiji urednika i voditelja Mislava Togonala, odgovore su pokušali dati gosti: demograf Stjepan Šterc, glavni tajnik SDA Hrvatske Armin Hodžić, pomoćnik glavnoga ravnatelja policije Zoran Ničeno, Senada Šelo Šabić s Instituta za razvoj i međunarodne odnose te Božo Ljubić, predsjednik saborskoga Odbora za Hrvate izvan RH. Demograf Stjepan Šterc je rekao da ovo što se događa nije dobro te bi moglo biti najava ozbiljnijih problema koji bi se mogli dogoditi u BiH, osobito zbog složenosti društva, neuređenosti, gospodarskog razvitka… Ovi govori koje smo na tom skupu čuli su bili govori u prvom licu i određena razina indoktrinacije je bila prisutna. S druge strane se govori o suradnji u regiji. Jedno je suradnja, diplomatske fraze, a drugo je postupanje. A mi ovdje vidimo usmjeravanje migranata prema određenim područjima koja su etnički homogena i to nije slučajno. To nije dobra odluka. Za sada brojke nisu velike ali tome treba posvetiti ozbiljnu pažnju. To bi u budućnosti mogao biti najveći problem ovih prostora, rekao je Šterc. Glavni tajnik SDA Hrvatske Armin Hodžić odbacio je optužbe o namjernom usmjeravanju migranata u određena područja u BiH. Meni je to neshvatljivo jer se radi o ljudima koji bježe s ratom zahvaćenih područja kako bi sačuvali život i tako nešto tvrditi samo da bi se postigli neki politički bodovi po meni je neosnovano, istaknuo je. Božo Ljubić, predsjednik saborskoga Odbora za Hrvate izvan RH, je rekao kako smatra da 300 migranata neće mijenjati demografsku sliku bilo kojega područja. Međutim, sigurno je da slanje ovih migranata u Hercegovinu ima jedan drugi cilj, a to je destabilizacija Mostara, koji je i inače 10 godina bez izbora, te destabilizacija Hercegovine. Ovaj problem treba gledati i u jednom širem kontekstu – Turska skrbi o 3 milijuna izbjeglica, ali ih i vješto politički koristi. Sjećamo se zadnjega vala izbjeglica koje je pustila prema Europskoj uniji i koji je poprilično namučio EU. Nije isključeno da je sada ponovno krenuo novi val prema EU preko zapadnoga Balkana samo da se pokaže – evo, mogu kada hoću, ustvrdio je Ljubić. Pomoćnik glavnoga ravnatelja policije Zoran Ničeno rekao je da se hrvatska policija ovim problemom bavi od 2015. godine i pozorno prati migracijska kretanja. Ovaj problem traje već 3 godine i mi smo u jednom trenutku bili suočeni s velikim pritiskom na našim istočnim granicama. Kroz Hrvatsku je u jeku tranzicije prema zemljama zapadne Europe prošlo 650.000 migranata. Danas je situacija drugačija i ne možemo više govoriti o nekom migrantskom valu, objasnio je. Kaže da je, prema njihovim saznanjima, većina današnjih migranata došla preko Grčke. Riječ je oko 4.000 ilegalnih migranata koji se trenutačno nalaze u BiH. Na pitanje voditelja što ako migranti promijene smjer i krenu iz Albanije u Dalmaciju u jeku turističke sezone, Ničeno je odgovorio da je hrvatska policija vrlo fleksibilna i spremna brzo prebaciti svoje snage tamo gdje su potrebne. Senada Šelo Šabić s Instituta za razvoj i međunarodne odnose komentirala je skup u Sarajevu. Kaže da je bilo pogrešno dozvoliti da se jedan ovakav skup održi jer ne doprinosi Bosni i Hercegovini u smislu jačanja liberalne demokracije. Ali važno je istaknuti da vi jučer niste imali ljude u Sarajevu na cesti koji su mahali zastavama, sve je bilo koncentrirano u i oko Zetre. Također, prema nekim procjenama, u Zetri je bilo više od pola, a neki tvrde i 2/3 Turaka iz dijaspore, a ne Bosanaca i Hercegovaca, rekla je dodavši da treba razumjeti i želju Bošnjaka da imaju moćnoga zaštitnika u Turskoj kao što Hrvati iz BiH imaju zaštitnika u Hrvatskoj, a Srbi u Srbiji.
11.05.2018 10:44    Zanimljivosti   Snimanje HRT-ove ‘Potjere’ prekinuto u zadnjem krugu, natjecatelji ostali bez 191.000 kuna dobitka U posljednjem krugu epizode kviza 'Potjera' na HRT-u, koja je emitirana u srijedu, tročlana ekipa borila se za za 191.000 kuna, ali nisu otišli kući bogatiji za taj iznos. Naime, kako je objavio Index, završna potjera snimana je dvaput.
16.03.2018 12:23    Novosti   HRT priprema drastično rezanje plaća za najviše rangirane zaposlenike? Vodstvo HRT-a u sklopu priprema za donošenje novih pravilnika o sistematizaciji, unutarnjem ustroju i plaćama i drugim materijalnim pravima zaposlenika HRT-a predlaže mjere za racionalizaciju poslovanja i troškova zaposlenika u sklopu kojih bi se, kako Hina doznaje, prvi na udaru trebali naći savjetnici i novinari-mentori s oko 16.000 kuna neto plaće, javlja tportal.hr.
05.03.2018 15:35    Novosti   Rasprodane sve ulaznice za glazbeno – scenski spektakl „Lijepom našom“ u Čapljini Čapljina će biti domaćin javnog snimanja glazbeno-scenskog spektakla HRT-ove emisije „Lijepom našom“ – Mostovi kultura. U bogatom kulturno-zabavnom programu nastupiti će poznata imena iz svijeta glazbe, vokalne skupine, klape, KUD-ovi i mnogi drugi… Javno snimanje emisije održat će se 07. ožujka 2018. godine u 19 sati u Gradskoj sportskoj dvorani, a sve ulaznice su rasprodane. Na sam dan snimanja ulaznice se neće moći kupiti, a dvorana će biti otvorena od 18:00 sati, te se mole svi posjetitelji da na vrijeme zauzmu svoje mjesto kako se ne bi stvarala velika gužva pri ulazu. Javni red i mir osiguravat će zaštitarska služba, a hitna i vatrogasna jedinica bit će smješteni ispred dvorane.
20.02.2018 18:15    Novosti   Hrvatska radiotelevizija otvorila svoje dopisništvo u Sarajevu Nakon Mostara, Hrvatska radiotelevizija otvorila je danas svoje dopisništvo i u Sarajevu. HRT na ovaj način želi poboljšati informiranje gledatelja o događanjima u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Dopisništvo u sarajevskoj ulici Kralja Tvrtka otvorio je direktor HRT-a Kazimir Bačić uz nazočnost visokih uzvanika iz javnog, političkog i kulturnog života te predstavnika medija iz BiH. "Današnje otvaranje dopisništva HRT-a u Sarajevu je izuzetno značajano, prvenstveno za informiranje o događanjima u glavnom gradu susjedne države. Također je vrlo važno istaknuti da je to važno za Hrvate koji ovdje žive, za informacije koje trebaju prolaziti u svim smjerovima te za što bolje informiranje", kazao je Bačić. Direktor HRT-a pojasnio je kako će dopisništvo u Sarajevu pokrivati glavni grad BiH, hrvatska naselja u srednjoj Bosni te velikim dijelom i manji bh. entitet RS. "Ovo je u konačnici naš doprinos na putu BiH prema Europskoj uniji", naglasio je Bačić. Svečanom otvorenju dopisništva HRT-a nazočio je i član predsjedništva BiH iz reda hrvatskoga naroda te lider HDZ-a Dragan Čović. On je, kao i ranije dosad, istaknuo kako Hrvati u BiH još nemaju program javnog medijskog servisa na svom materinskom jeziku zbog čega će prisutnost Hrvatske radiotelevizije hrvatskomu narodu osigurati pravo na informiranje. Podsjećamo, Hrvatska radiotelevizija prvi je put svoje dopisništvo u BiH otvorila u ratnim uvjetima 27. srpnja 1992. u Širokom Brijegu. Zatim je 2007. dopisništvo iz Širokog Brijega premješteno u Mostar, u kojem je bilo smješteno sve do 31. prosinca 2014. godine. Odlukom tadašnjega vodstva HRT-a ukinuta su dopisništva u Sarajevu i Mostaru, a područje BiH za programe Hrvatske radiotelevizije pokrivalo je samo dvoje videonovinara. Kroz HRT-ova dopisništva u BiH dosad je prošlo 35 zaposlenika te još toliko honoraraca.
13.02.2018 07:46    Novosti   ​Ako Hrvatima u BiH ne daju treći kanal, neka im HRT otvori šesti Nakon četverogodišnje stanke, Hrvatska radiotelevizija ponovno je otvorila svoje dopisništvo u Mostaru.
09.02.2018 14:47    Novosti   FOTO: Otvaranje dopisništva HRT-a u Mostaru pokazatelj zajedništva Hrvata u BiH i Hrvatskoj Hrvatska radiotelevizija u zgradi Hrvatskog kulturnog društva "Napredak" u Mostaru otvorila je svoje dopisništvo.
05.02.2018 11:02    Novosti   ​U petak se otvara dopisništvo HRT-a u Mostaru Hrvatska radiotelevizija u petak 9. veljače 2018. u 13 sati u zgradi Hrvatskog kulturnog društva "Napredak", Ulica kneza Mihovila Viševića Humskog bb Mostar otvara dopisništvo HRT-a.
30.01.2018 08:01    Novosti   ​Siniša Kovačić nakon 22 godine odlazi s HRT-a Da se sprema na taj korak bilo je jasno nakon zadnjeg Dnevnika 3 u četvrtak kojeg je vodio i uređivao te završio riječima: “Uz još jedan pozdrav i zahvalu na pozornosti, opraštam se od Vas”.
24.01.2018 07:37    Teme BiH   ​HRT na zanimljiv način opisao Marijana Knezovića, evo što kažu Mnoge gledatelje zanimalo je tko je Marijan Knezović, mladi društveni analitičar koji je sudjelovao u prošlotjednoj emisiji "Otvoreno" kada je bilo riječi o posjetu predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović Bosni i Hercegovini.
16.01.2018 20:44    Novosti   Europljani zabrinuti stanjem medijskih sloboda na HRT-u Misija predstavnika vodećih europskih organizacija za zaštitu medijskih sloboda nakon dvodnevnog posjeta Hrvatskoj u utorak je upozorila i na dalje nedefinirani status i funkciju HRT-a kao javnog servisa i zabrinjavajuće posljedice njegove erozije, na sve prisutniji govor mržnje u medijima, ali i na pozitivne pomake u zaštiti novinara.
27.12.2017 20:23    Novosti   HNS: ''Nismo tražili otkaz za novinara HRT-a'' Kako se neslužbeno doznaje, HRT je najavio otkaz svom dugogodišnjem novinaru Miloradu Šikanjiću. Razlog tome je, neslužbeno se doznaje, Šikanjićevo prošlotjedno gostovanje u emisiji Hrvatskog radija u kojoj je, po ocjeni Uprave javne televizije, prekršio Etički kodeks HRT-a, iznoseći uvrede na račun predsjednika te stranke Ivana Vrdoljaka. Šikanić se, doznaje se, očitovao da nikom nije prijetio niti iznosio govor mržnje, dok s HRT-a poručuju kako “ne komentiraju radnopravne odnose ni s njima vezane podatke”. Sporna emisija U mreži prvog emitirana je 19. prosinca. “Kada biračima pokažeš, ti koji si kao bio liberal i ušao na SDP-ovoj listi, da misliš da su stoka sitnog zuba, ti si po mom mišljenju politički mrtav. U svakom slučaju jedna politička lešina. Jednostavno, kad si moralno mrtav, onda si moralni leš. To je ono po čemu će Vrdoljak i svi koji ga podupiru zaudarati”, rekao je u emisiji Šikanjić. HNS negira da je utjecao na odluku o otkazu Iz HNS-a su reagirali i priopćenjem na svojoj službenoj Facebook stranici. Ističu da njihova stranka nije tražila Šikanjićev otkaz i da nisu utjecali na HRT te da osuđuju takav postupak. "HNS osuđuje izvanredni otkaz novinaru HRT-a Miloradu Šikanjiću te napominjemo da ni u jednom trenutku od vodstva HRT-a nismo tražili otkaz za g. Šikanjića. Kao ozbiljna politička stranka ne možemo i nećemo utjecati na slobodu medija, a pojedinci koji to sugeriraju, rade to isključivo u svrhu podmetanja i širenja laži, kojima se želi direktno naštetiti HNS-u. Iako smatramo da je odluka HRT-a o otkazivanju suradnje unutarnja stvar svake medijske kuće, pa tako i hrvatskog javnog servisa, pozivamo Ravnateljstvo HRT-a da razmotri svoju odluku i poštedi g. Šikanjića takve teške disciplinske mjere. Napominjemo da HNS nije upoznat s detaljima otkaza g. Šikanjiću te ga smatramo pretjeranim i nepravednim. Kao stranka smo tek upozorili na neprofesionalnost u spornoj emisiji, ali smo isto tako uvjereni da postoje prikladniji načini za ukazati na moguće propuste u radu", piše u priopćenju HNS-a.