Tag: hercegovina
14.12.2018 08:02 Novosti U Bosni snijeg, kiša u Hercegovini U Bosni i Hercegovini danas se očekuje oblačno vrijeme sa susnježicom i snijegom u Bosni, a ponegdje i s kišom koja se može i lediti u dodiru s tlom, te kišom u Hercegovini.
13.12.2018 09:22 Kultura Gasi li se hercegovački zbornik Kršni zavičaj Božić je pred vratima, a Kršnog zavičaja još nema! Tako bismo mogli započeti neveselu priču o poznatom višegodišnjem hercegovačkom glasilu i godišnjaku, koji je naviknuo svoje čitatelje da iziđe o Božiću, ali to se ovog "ljeta Gospodnjeg", po svemu sudeći, neće dogoditi.
08.12.2018 12:15 Novosti Što stranci misle o hercegovačkoj hrani Čvarci, ajvar, sir iz mijeha, šape...
05.12.2018 19:57 Gospodarstvo / BiH Konobari i kuhari sve traženiji u Hercegovini U Čapljini je održana dvodnevna konferencija “Mogućnosti zapošljavanja u sektoru ugostiteljstva” u sklopu završetka i promocije projekta “Uspostava centra za obuku i prekvalifikaciju Čapljina”.
28.11.2018 12:02 Gospodarstvo / BiH Poduzetnice iz Hercegovine predstavile kompanije veleposlanici Švicarske Mogućnosti suradnje i uvezivanje poduzetnica iz BiH i Švicarske tema je posjete Mostaru i susreta nj.e. Andrea Rauber Saxer, veleposlanice Švicarske s predstavnicama realnog sektora u Hercegovini.
28.11.2018 07:32 Novosti Upozoravamo vozače na jake bočne udare vjetra na području Hercegovine U Bosni su kolnici mokri i skliski, dok se u Hercegovini prometuje po suhim ili djelomično vlažnim kolnicima.
23.11.2018 20:17 Novosti Tradicija svinjokolja i sušenja mesa se čuva u Hercegovini i prenosi s koljena na koljeno Stari bi ljudi kazali kako je tradicija sušenja mesa u Hercegovini stara koliko i ona sama. Mjesec studeni po poznatoj buri i hladnijim danima, idealan je za svinjokolju i sušenje mesa
21.11.2018 18:31 Novosti Najezda čvoraka u Hercegovini znak je sve vidljivijih klimatskih promjena Veličinom, odnosno brojnošću jata čvoraka bila su novina juga Hercegovine proteklih lijepih jesenskih dana, od polovice listopada do polovice studenog. U stvari, velika većina stanovništva nije ni znala o kakvim je pticama riječ jer pojava tako brojnih jata na ovim prostorima dosad nije viđena.
15.11.2018 09:26 Kultura Večernji zvon: Koncert zahvale i ljubavi! Iako je prošlo stotinu godina od velike akcije spašavanja djece od gladi, za velike stvari nikada nije kasno reći hvala. Nije kasno reći hvala fra Didaku Buntiću i poručiti mu: Tvoj trud se, fra Didače, isplatio! Nije bilo uzaludno jer si sačuvao svoju toliko voljenu Hercegovinu. Vjerovao si u nas, u djecu sirotinjske Hercegovine i danas je vrijeme da ti poručimo kako je novo sunce ponovno granulo.
12.11.2018 12:47 Novosti Nema druge berbe smilja u Hercegovini, tisuće plantaža napušteno Smiljomanija u Hercegovini definitvno je stvar prošlosti
10.11.2018 09:03 Gospodarstvo / BiH Za bolje povrće najlon se treba mijenjati svake godine Povrtlari juga Hercegovine znaju se pohvaliti trajnošću najlona na svojim plastenicima pri tome licitirajući imenima proizvođača. Čak se kao primjeri navode proizvođači kojima primjerice četverogodišnji najlon, izdrži po osam, pa čak i više godina.
31.10.2018 16:37 Gospodarstvo / BiH Hercegovački uzgajivači smilja u INTERA TP-u educirani o korištenju CityOS Gro uređaja Prošle godine INTERA Tehnološki Park započeo je implementaciju projekta AgroTECH u okviru USAID/Sweden Projekta razvoja tržišne poljoprivrede FARMA II, financiranog podrškom američkog i švedskog naroda, kroz koji želi omogućiti primjenu suvremenih tehnologija u poljoprivrednom sektoru s posebnim naglaskom na uzgoj smilja.
30.10.2018 09:47 Novosti U Hercegovini za dva dana palo više kiše nego za mjesec dana Na jugu Republike Srpske (RS) za dva dana palo je više kiše nego za mjesec dana, podaci su Hidrometeorološkog zavoda RS.
27.10.2018 07:31 Novosti U Hercegovini danas oblačno vrijeme s kišom i pljuskovima Oblačno vrijeme i kaša se prognozira u Hercegovini tijekom dana prema najavama Federalnog hidrometeorološkog zavoda kao i u zapadnim i jugozapadnim područjima Bosne
25.10.2018 19:52 Gospodarstvo / BiH POČELA GRADNJA Nove trase autoceste oživjele kroz Hercegovinu Skoro četiri godine trajao je mir na dionici autoceste kroz Hercegovinu. Kad je u rujnu 2014. godine u promet puštana poddionica Kravica – Zvirovići, najavljeno je kako će se uskoro od Zvirovića nastaviti prema Počitelju. Prije nepuna dva mjeseca krenuli su ponovno radovi. Gradi se od Počitelja (točnije od zaseoka Strmac u Bivoljem Brdu) prema Buni
22.10.2018 18:41 Gospodarstvo / BiH Odličan urod maslina u Hercegovini potaknut će i veću sadnju U mediteranskom dijelu Hercegovine u tijeku je berba i prerada maslina. Prerada se vrši u tri uljare – Čapljini, Ljubuškom i Stocu.
19.10.2018 10:34 Novosti BiH traži da Jadransko-jonska autocesta prolazi kroz Hercegovinu Mogućnosti i šanse da Jadranko-jonska autocesta prolazi kroz područje Bosne i Hercegovine tema je o kojoj je zamjenik ministra prometa i veza Bosne i Hercegovine Saša Dalipagić govorio sudjelujući na 1. zajedničkoj konferenciji Foruma jadransko-jonskih gospodarskih komora, gradova i sveučilišta održanoj u Splitu.
18.10.2018 12:02 Gospodarstvo / Mostar Podrška Asocijacije poduzetnika Hercegovine Aluminiju d.d. Mostar Asocijacija poduzetnika Hercegovine uputila je pismo podrške Aluminiju d.d. Mostar.
16.10.2018 09:49 Gospodarstvo / Mostar Drvni klaster Hercegovina: Prestanak rada Aluminija direktno će utjecati na bh. gospodarstvo Drvni klaster Hercegovina izražava zabrinutost u vezi sa najnovijim događanjima u poslovanju Aluminija i poziva sve relevantne subjekte, a posebice Vladu Federacije BiH da shvate ozbiljnost situacije i žurno pristupe rješavanju spornih pitanja.
14.10.2018 18:37 Interview Zdravko Čolić: Razvijao sam glas pjevajući gangu u rodnoj Hercegovini Te 1951. u obitelji Čolić, domaćice Stane i policijskog narednika Vlade, rodio se dječak kojem su u želji da bude zdrav nadjenuli ime Zdravko, piše Večernji list. U tom trenutku, tvrde astrolozi, planeti su se “urotili” da mu zacrtaju uspješnu karijeru, a uz malo Božje volje, kako to i sam voli dodati, rođena je jedna od najvećih glazbenih zvijezda prostora koji danas popularno zovemo regijom. Karizmatičan, jednostavan, zgodan, pametan i šarmantan, punio je stadione, albume prodavao u stotinama tisuća primjeraka, stvorio hitove koji se zdušno pjevaju i danas. Ekipa Večernjeg lista razgovarala je s legendom ovih dana, gdje je otkrio zanimljive detalje o sebi, o svom hercegovačkom podrijetlu, gangi… Do sada ste opjevali i Natašu i Kristinu i Ivanu… barem desetak žena, ali na ovom albumu nema nijedne pjesme posvećene nekoj ženi. Obožavateljice bi mogle zamjeriti? – A nisam koliko i Arsen Dedić koji je znao reći “sve sam ih opjevao”’! I ne znam hoću li ga ikada skinuti s trona po pjesmama kojima smo opjevali mnoga ženska imena. I da, istina je da na ovom albumu nema ženskih imena, ali obožavateljice to sigurno neće zamjeriti jer ne znači da ih neće biti već na idućem albumu. Iako u tim pjesmama nema osobnih priča, ako je lijepa i tekst sadržajan, ne prezam od tih “ženskih” stvari. Od njih mi je najdraža “Zbogom, Ivana“. Jedna mala pjesma Kornelija Kovača i Gorana Bregovića s albuma “Malo pojačaj radio”. Ima novovalni prizvuk 80-ih i Grace Jones, ima nekog gušta u njenom aranžmanu, ali je više klupska nego koncertna pa je nikada ne izvodim. Respektabilna je brojka 50 koja se odnosi na to prije koliko ste godina održali svoj prvi nastup. Kada biste sada s odmakom rezimirali svojih nekoliko desetljeća karijere, vidite li recept po kojem se postaje i ostaje zvijezda vašeg kalibra? – Prije je to 50 godina od prvog honorara. Dakle, moj pokojni prijatelj Nedim i ja, tada gimnazijalci, uputili smo se prema nekoj vikendici u Boku Kotorsku. Uzeli sendviče i stopom stigli od Sarajeva do Baošića i tamo Nedim spazi na banderi oglas za natjecanje pjevača amatera. To je bila prilika da me nagovori da se tamo pojavim. Uhvatio sam gitaru i otpjevao “Lady Madonnu“ od The Beatlesa. A kako sam u tom mjestu proveo i dva-tri prethodna ljeta, a nalazio se tamo i dom za nezbrinutu djecu, na natjecanju su me prepoznali i ti domci i taj svijet koji je tamo živio i nastalo je takvo navijanje da sam morao pobijediti. Ali pobjeda je značila odlazak u tadašnji Titograd na daljnje natjecanje, a kako sam ja iz Sarajeva, nisam na to imao pravo. Ne znajući što će sa mnom, da skratim priču, jedino rješenje bila je druga nagrada s novčanim iznosom prve. I od tog honorara Nedim i ja vratili smo se do Herceg Novog autobusom pa odande vlakom otišli u Dubrovnik na kolače, pa na kobasice i kiseli kupus i potom vlakom natrag do Sarajeva. Sutradan je ostalo još love za marendu kojom smo počastili školsku raju. Istopila se lova za čas, ali to mi je možda preokrenulo život. Godinu kasnije sam već s Ambasadorima pjevao po lokalnim zabavama po Sarajevu, da bismo se pojavili na Šlageru sezonu s “Plačem za tvojim usnama“ gdje me zapazio Kornelije Kovač i poslije Dade Topića pozvao u Korni grupu. Tu sam ostao kratko te se vratio u Sarajevo gdje je 1972. s pjesmom “Sinoć nisi bila tu“ počela moja festivalska karijera. Drugi je dan i zagrebački Večernjak pisao: Pojavilo se novo ime – Zdravko Čolić. Znači, sve je stvar sudbine i nema pravog recepta za uspjeh? – Ma tko je o tome tada razmišljao. Otišao bih u Dubrovnik, okrenuo šešir na cestu i radio zabavu od svojeg nastupa. Nikad nisam očekivao da ću se profesionalno baviti glazbom. Bio sam odličan đak i odličan student s natprosječnim uspjehom. Bavio sam se sportom uz koji sam volio i glazbu, ali to je bila više neka strast, neki hobi. Kad mi je otac kupio gitaru od daljnjeg rođaka koji ih je izrađivao, k nama je na nagovor mojeg oca tri puta tjedno dolazio čika Ivan Barić, moj profesor nota i gitare, Dalmatinac koji je prvi uočio moju energiju. Bila je to stalna borba između nogometa i sviranja gitare, dok u jednom momentu, kad je bila jedna važna utakmica, ja nisam ostao na tekmi, nego sam došao kući čika Ivanu na poduku. Mislim da je sve to što se dogodilo sudbina. Stvari su se naprosto razvijale slučajno. Poslije prvih nagrada počelo se zarađivati i došli su tiražni albumi i dohodovnost. Ne duhovnost! Šalim se, naravno. Uglavnom, cijelu svoju priču vežem sa sudbinom i nekim Božjim rukama, vjerovali mi u njih ili ne, tako da recepta generalno nema. I danas oni koji pamte Jugoslaviju, kada ih pitate koji su bili njeni najveći brendovi, kažu Tito pa Čolić. Kakav je vaš stav o brendu broj jedan? – Volio sam druga Tita i od toga ne bježim. Pjevao sam mu četiri puta. Sjećam se, bio sam tek mjesec i pol u vojsci kada su me zvali da mu pjevam na dočeku Nove 1979. godine. Bile su sa mnom i Lokice i cijeli konglomerat ljudi iz bivše Juge, od Slovenije do Makedonije. Tu sam mu, između ostalog, prvi put otpjevao i “Druže Tito, mi ti se kunemo“, pjesmu sa zagrebačkog festivala revolucionarne glazbe iz 1977. godine, i jako mu se dopalo. U tom špaliru u kojem smo kasnije stajali da nam svima čestita Novu godinu, poljubio sam ga onako u vojničkoj uniformi, a on mi kaže: “Vojniče, lako je tebi”, u smislu s djevojkama plešeš i pjevaš na Brijunima, a u vojsci si. Možemo danas misliti što želimo, ali tada je Tito bio pojam. Sve je to bilo dio jednog vremena, jedne kulture i jedne države koja više ne postoji. Vrijeme drugačijih pjesama, drugačijeg zajedništva i vrijeme socijalizma koje ostavljamo tamo gdje i pripada. Čolići su iz Hercegovine. Je li bilo među njima pjevača, odakle ste povukli gen za glazbu? – Prvi sam pjevač, iako se u selima u Hercegovini pjevala ganga. Volio sam sijela na kojima su se ljudi skupljali, a ja sam kao mali pokušavao imitirati te hercegovačke gange i uz ujake razvijao glas. Ali muzikalni su bili i mama i tata, a svoje je odigrala i u Sarajevu vrlo dominantna sevdalinka. Slušao sam te lijepe bosanske pjesme decentnih, lijepo umivenih tekstova i kroz njih dobio prve informacije o lijepoj harmoniji. Ima jedna divna priča. Živjeli smo, naime, u Sarajevu u zajedničkom stanu kod obitelji Samardžić, po onom sistemu u bivšoj državi “podijeli da ovi ljudi koji su imali malo više daju onima koji nemaju”. I ta gospođa Samardžić imala je radio, a ja bih joj kucao na vrata i zvao je: “Dopođa, otvori vrata!“, a ona me obožavala, iako moju obitelj, naravno, nije jer smo upali na njihovo jer je država tako odlučila. Bio sam umiljat pa bi me pustila k sebi da slušam radio, a ja bih stavio uho na aparat i uživao misleći da je mali orkestar u toj kutiji. To me sve oblikovalo. Životni plan bio vam je završiti ekonomiju, što ste i ostvarili, i baviti se ozbiljnim poslom, dok je glazba trebala biti hobi. Tamo 80-ih na nekoliko godina doista ste prestali pjevati i postali ste biznismen, točnije mali poduzetnik, a u glazbu vas je vratio Goran Bregović? – Te 1985. četiri sam godine živio u Zagrebu, kasnije i u Splitu, i zbilja nisam pjevao. Naime, tada sam se vratio iz Amerike i jedan moj ortak Boris iz Zagreba predložio mi je biznis sa strojevima koji su proizvodili plastične dijelove i bakelit za PTT program. I jako smo lijepo funkcionirali. Pred sam rat priključili smo se Dalmi iz Splita i preko nekih, pa i političkih krugova, došli do prostora u okolici Solina u kojem smo mogli zaposliti ljude i sve je to bilo dosta napredno za to vrijeme. Ali eto, uslijedio je rat i Bregović me doslovno vratio u glazbu. Uvijek se smijem kako mi je rekao: “Tih malih poduzetnika ima milijun, ali nema milijun pjevača. Ako si rođen kao pjevač, onda pjevaj”. Odigrala je tu ulogu i neka vrsta zasićenosti jer ja ipak subjektivno nisam pripadao tom poslovnom svijetu te sam se vratio lijepim koncertima i onome što zbilja volim. I tako do danas. Jeste li vi i Brega i danas jarani? – Manje se družimo, ali ono što imamo nosimo u sebi i, kad se vidimo, sve je kao nekad. Bilo kad da me zove kao gosta na koncert, napuštam sve svoje obveze i dolazim. Imamo dobru suradnju još iz sarajevskih dana. Bavljenje glazbom je kao trčanje maratona. Oni koji to rade kratko sve zaborave već prekosutra. Dugoprugaši poput nas pamte milijun događaja koji nas vežu i to se ne zaboravlja. Javni posao sam je po sebi težak. Svojim kćerima nikada ne bih poželio da se time bave. Pogotovo kao žene. Ipak, ako netko ima Božji dar za to, mislim da je tada u pitanju sudbina koju treba poštovati i raditi to dok god ima smisla. Tu je hrpa odricanja, ali i fantastičan dar druženja i duhovni pristup ljudima, divna energija koja se prenosi i to vas drži. Kad već spominjemo Bregu, vi ste dvije legende i dva zgodna frajera koja su popularizirala bijelo odijelo. Kojem bolje stoji? – Ja mislim da je tu Brega pobjednik! On je od toga napravio imidž. Ljeti ga i ja ponekad još odjenem, ali po navici biram tamna odijela. U spomenutom periodu u kojem se niste bavili glazbom jedina osoba s kojom ste se družili iz glazbenog svijeta bio je Arsen Dedić. – Ta njegova inteligencija, duhovitost i cinizam bili su sjajni. Gabi, on, tada mali Matija i ja otišli bismo na ručak, posjećivao sam ih i sa svojom tadašnjom djevojkom u njihovoj kući u Šibeniku. Bio je divan umjetnik, vodili smo lijepe razgovore i imali dobar duhovni kontakt. Nije to bilo tendenciozno. Bilo je divno. Bio je velik. Svojevremeno ste snimali za njemačko tržište, postojao je plan za gradnju vaše inozemne karijere, ali niste mogli otići. Biste li se ipak odselili da ste znali da nas čeka rat? – Ne bih. To bi značilo bježanje od samog sebe. Napravio bih sve isto kao što sam i napravio. Posao čovjek uvijek može promijeniti, ali ne može promijeniti svoj život, svoje prijatelje, svoje roditelje, a to je nešto što mi je najvažnije. Koje vas emocije preplavljuju kada danas posjetite rodno Sarajevo i koliko se taj grad razlikuje od Sarajeva vaše mladosti? – Etnički je drugačija situacija. Došla je i nova generacija, ali to se dogodilo i u gradovima koji možda ni nisu imali neke velike katastrofe i razaranja. Ali ostao je taj lijepi duh u gradu. Tamo je moja obitelj i pripadam tom gradu. Ja sam Sarajlija i Bosanac gdje god bio i to će tako biti cijeli život. Potrebno je možda još neko vrijeme da se u njega vrati ta nekad bolja energija u kulturnom i duhovnom smislu. Djelujete mi kao neumoran čovjek. Pridodamo li tome da ste prešli šezdesetu, a izgledate sjajno, moram vas pitati što je vaš eliksir mladosti, u čemu je tajna. – Izgledam dobro kako kad! I nema eliksira. Znam se zapustiti pa kad osjetim da sam loše, počnem trčati i šetati se, boraviti u prirodi. Mislim da je najbolje kad čovjek pozitivno razmišlja jer to se vidi i na van pa sam sebe time stimuliram. I treba voljeti ljude koji vas okružuju. A ima nešto i u hrani. Ne treba jesti tešku hranu i piti puno vode. No nije da nisam hedonist, baš kao što smatram da koja čašica kvalitetnog alkohola nije nikakav problem. Vaša supruga Aleksandra udala se za vas kad ste već bili zvijezda kakva ste danas. Znala je u što se upušta. Kako nemamo priliku pitati nju, pitamo vas – koliko je teško ili lako biti sa Zdravkom Čolićem u braku? – Ni ja ni ona nismo ljudi koji se vole previše eksponirati. Ona se k tome više bavi našom obitelji i kćerima. Razumijemo se i nema tajni. Svi se mi slažemo nakratko, ali kad su ljudi u ozbiljnom braku, moraju imati povjerenje i nepokolebljivost. U svojem stavu ili razmišljanju ne smije se posustati zbog sitnica. Ali teško je sa mnom. Sama je izabrala.
12.10.2018 10:33 Crna kronika Hercegovina: Nasilje u obitelji, krađa Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) registriralo je u protekla 24 sata dva kaznena djela, priopćio je jutros Operativni centar (OC) Civilne zaštite (CZ) HNŽ-a.
12.10.2018 08:36 Novosti VIDEO: Prosvjednici u Mostaru zapjevali najljepšu pjesmu o Hercegovini Mirno i dostojanstveno Hrvati su sinoć u Mostaru izrazili svoje nezadovoljstvo izborom Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.
11.10.2018 09:44 Gospodarstvo / Mostar S 'poduzetničke kave' u Mostaru pozdravljen sustav multilateralnih kompenzacija U prostorijama Code Hub-a u Mostaru, u organizaciji Udruženja poduzetnika Hercegovine održana je druga po redu 'Kava s poduzetnicima'. Više od 20 poduzetnika i predstavnika tvrtki s prostora Hercegovine razgovaralo je o prednostima sustava za multilateralne kompenzacije kao načina naplate potraživanja i izmirenja dugova.
09.10.2018 17:22 Zanimljivosti Opis hercegovačkih svatova hit na FB-u: ''Mercedes od 100.000 KM i 648 ljudi'' Hercegovački svatovi imaju posebnu reputaciju diljem regije, a na društvenim mrežama svako se malo počne dijeliti status koji ih urnebesno opisuje. Ovoga puta na njega je podsjetila Facebook stranica Guske u magli te nasmijala mnoge. "Što su to hercegovački svatovi? Evo i kratkog opisa hercegovačkih svatova.
Hercegovački svatovi uvijek imaju ove elemente: – svatovi bez 648 ljudi nisu svatovi
– iznajmi se Mercedes od 100 000 KM
– barjaktar obavezno ima šiber na autu
– mlada proba juhu u novoj kući i uvijek je kao super iako bi je ispljunula k’o špicu trešnje
– mlada baca bombone a neka baba iz mase se dere: “Eto bombooonaaa”
– na pjesmu 'Danas majko ženiš svoga sina' 98,7% majki plače i grli mladoženju
– na polasku uvijek neka baba stoji i škropi svatove k’o da idu na bojište.
– stari svat uvijek pogriješi kad moli Očenaš.
– za večerom postoji jedan koji se napio i soli i biberi ostalima u tanjur, a u moderno doba to je vrijeme za stavljanje statusa/slika na facebook
– prijateljice od mlade obavezno kriče k’o promukle hijene dok pjevaju 'Prijateljice'
– pjevaju se 'Lijepa naša' i 'Hercegovina u srcu', a između njih uvijek ljudi sjednu, kao da ne znaju da poslije jedne ide druga.
– djeca u sali pretrče k’o kenijski dugoprugaš.
– konobari prije rezanja torte nosaju tacne na kojima je upaljen plamen i pjeva se 'Glori, glori aleluja'.
– kad love kravatu, muškarci izgledaju k’o nadrogirane čimpanze, a buket uvijek padne između dvije cure koje bi život dale da je njihov, te nerjetko ta borba izgleda kao meč Cro Cop vs. Minotaur 2003., iako nebi bile zadovoljne ni da Brad Pitt uhvati kravatu.
– postoji uvijek grupica koja bude u sali do 22:30 i onda odu u obližnji disco onako okićeni te se vraćaju malo prije 'jabuke'.
– Oko 3:30 h ostane grupica koja zasjedne i naručuje mezu, te nastoji dokazati da je klapa Šufit za njih amaterska skupina
– kad dođe dvd tih svatova pogledaju ga dežurne gledačice, a po starom katoličkom običaju ubrza se misa.
– gost iznenađenja Daniel Boto.
– 50 eura nije 100 maraka u kuverti."
09.10.2018 13:26 Novosti Mungosi u Hercegovini ipak nisu novina, ovdje su već 30-ak godina Priča o mungosima na jugu Hercegovine, nakon što su se požalili čapljinski lovci, dobila je svoj nastavak. Naime, pojavile su se tvrdnje da mungosi u Hercegovini baš i nisu pojava novijeg datuma. Josip Vekić, ing. lovstva i zaštite okoliša, kaže: “Prema istraživanjima prof. Nikole Tvrtkovića, mungos je na području Mostara, točnije Mostarskog blata, uočen još 1990. Prema tom istraživanju, mungos se u Hercegovini pojavio prije tridesetak godina, a populacija mu se brzo povećava, čemu pogoduju zapuštena polja u Hercegovini, brojni divlji deponiji, ali i blaže zime. Brzo se šire, a podaci iz Hrvatske, primjerice otoka Mljeta, gdje je pušten 1910., govore da je već treće godine nakon puštanja, dostigao biološki maksimum. Vremenom je počeo ugrožavati sve manje životinje, sve što se kreće po zemlji i metar - dva iznad zemlje. Tih godina zabilježen je velik broj ugriza zmija na lokalnom stanovništvu i stoci, pa je u Beču donesena odluka, pošto je to bilo za Austro-Ugarske, da se nasele na pojedine otoke. Tako je 1910. pušteno jedanaest jedinki, četiri ženke i sedam mužjaka na Mljetu, kasnije i na nekim drugim otocima.” Prof. Tvrtković navodi da je trgovac Mateljan s Brača je 1926., prodao veći broj mungosa s Mljeta u Venecuelu na obalama Karipskog mora! Ispočetka su uneseni da smanje populaciju zmija. U nekim istraživanjima, odmah nakon što su uneseni, istraživači njemački zoolozi, pošto nisu našli nijednu zmiju, zaključili su da je cijela populacija uništena. Međutim, to je upitno, pitanje je jesu li mungosi jeli samo zmije ili su pojeli drugu hranu kojom se i zmije hrane?! Prema novijim istraživanjima prof. Zorana Tadića, općenito, životinje su veliki oportunisti. Pojest će sve na što naiđu, a zmiju koju su trebali jesti, možda će i zaobići, lakše im je uloviti neki drugi plijen, kaže ing. Vekić, koji zagovara preventivu. “Dok se populacija mungosa kod nas nije pojavila u većem broju, trebalo bi raditi na prevenciji, smanjiti populaciju, jer je to nova, invazivna vrsta. Kao zaštitaru, to mi je malo upitno, ali kao lovac mislim da bi trebalo poduzeti mjere, jer sve životinje, u prvom redu ptice koje se gnijezde na zemlji i na raslinju do metar i pol - dva visine će sigurno stradati”, upozorava inženjer Vekić.
03.10.2018 10:16 Teme BiH Mladi Hercegovac glumio doktora koji odlazi u Njemačku pa se ispostavilo da je sve izmišljotina Bilećanin Goran Gačić, koji se za portal Direkt predstavio kao uspješan student Medicinskog fakulteta u Mostaru, nikada nije studirao na ovom fakultetu, potvrdio je to dekan Milenko Bevanda ekipi portala Direkt.
28.09.2018 14:39 Crna kronika Hercegovina: Vukovi se opasno bliže kućama Slučaj iz širokobriješkoga sela Uzarići s početka ovoga tjedna, kada je vuk usmrtio lovačkog psa, uznemirio je žitelje Hercegovine.
28.09.2018 08:35 Crna kronika Požari: Dramatično kod Čapljine i Stoca U Hercegovačko-neretvanskoj županiji proteklog dana registrirana su čak 24 požara, vidljivo je iz jutrošnjeg, redovnog biltena događaja za posljednja 24 sata Operativnog centra Civilne zaštite Hercegovačko-neretvanske županije. Samo na području općine Čapljina evidentirano je 15 požara. U četvrtak od 14:30 do 16:20 sati gorio je požar u Nerezima, koji se proširio na Tasovačko polje. Gorjela je kapina i rastinje. Izgorjelo je nekoliko voćnjaka i plastenika, te jedna štala. Istog dana od 16:25 do 05:00 sati jutros, u Prebilovcima, gorjela je šuma i nisko rastinje. Opožarena je površina od oko 10 kvadratnih kilometara. Požarište se obilazi i gase se ostaci. Na području Stoca još nije potpuno ugašen, ali je pod kontrolom požar na Pješivac Kuli, koji je izbio u utorak. Gori trava i nisko rastinje. Osam požara je registrirano na teritoriji Grada Mostara.
27.09.2018 14:14 Novosti Vukovi se opasno bliže kućama po Hercegovini Slučaj iz širokobriješkog sela Uzarići s početka ovoga tjedna, kada je vuk usmrtio lovačkog psa, uznemirio je žitelje Hercegovine. Podsjetimo, u blizini Primorčevih kuća psi su počeli goniti lisicu, a jednog od njih vuk je doslovno raskomadao. Lovci su ga uspjeli pronaći jer je na sebi imao GPS ogrlicu te tako otkrili da su se opasne zvijeri približile kućama, piše Večernji list BiH. Inspektori daju dozvole Vukovi su blizu kuća posljednjih dana viđeni i u Blizancima u općini Čitluk, pojeli su pse u užem području općine Grude... Predsjednik grudske Hrvatske lovačke udruge Malič Ivica Ančić potvrđuje da se dosta ljudi žali da je vukova više nego inače. "Javljali su nam se zbog vukova s područja Tihaljine, Drinovaca, pa i iz Gorice, te smo skrenuli pozornost, a i ovim putem je skrećemo lovnim inspektorima jer bez dozvole ne možemo na teren, ali uskoro počinje lov pa ćemo reagirati. Vukovi su, praktički, cijelu godinu u prolazu", govori nam Ančić. Biokovskih vukova u Hercegovini svake godine je sve više. Stručnjaci smatraju da je njihov koridor kretanja poremetila autocesta u RH pa se u većem broju naseljavaju s druge strane granice, u BiH, a i požari koji su proteklih godina harali Dalmacijom pomjerili su ih prema Hercegovini. Ekipa Večernjaka razgovarala je i s veterinarskim stručnjakom iz Mostara koji je dobro upućen u sva zbivanja oko vukova i čagljeva. "Broj vukova je posljednjih godina povećan. Ispričat ću vam zanimljiv primjer kada su nedavno lovci ubili skotnu vučicu i iz nje izvukli čak 12 malih vukova. Obično ih je 3, 4 ili 5", govori nam veterinar i ističe da se sve češće događa da su sve vučice u čoporu skotne i normalno na svijet donose mlade, kaže veterinar. Razlog je, tvrdi, u prekomjernom broju deponija s kojih se hrane. "Ranije vukova ovoliko nije bilo jer nije bilo ovoliko otpada ni odlagališta. Primjerice, nakon svinjokolje otpad se pravilno ne zatrpava niti odlaže, leševi životinja završavaju na različitim deponijima, čak i uz cestu, i onda dolaze divlje životinje, to razvlače, time se hrane. Njima je hrana dostupna cijele godine, a kako smo i u blizini kuća praktički napravili divlja odlagališta, dolaze među kuće pa im se na putu nađu i domaće životinje koje napadaju, rastrgnu, pojedu...", objašnjava veterinar. Domaće životinje Rastao je i broj čagljeva. Njegovo ishodište je na Pelješcu u RH odakle se širi dalje, a nakon posljednjih požara sigurno će ih biti više i u Hercegovini. "S područja Mostarskog blata imali smo nekoliko dojava gdje su ljudi ubijali do 3 čaglja. I prije ih je bilo, ali ne ovoliko. Sad obuhvaćaju naše prostore i najopasniji su za domaće životinje. Eventualna opasnost je ta da su oni rezervoari virusa bjesnoće i nakon lisice najveći prijenosnici", kaže nam veterinar. Zdrav vuk ili čagalj neće nikad napasti čovjeka, bijesan hoće, te je bilo takvih primjera. "Hranidbeni lanac je potpuno poremećen. Događa se da leševi životinja danima stoje čak i uz cestu, a onda ih pojede vuk, primjerice. Sve to nosi rizike i zato moramo biti oprezni", kazao nam je veterinar.
27.09.2018 11:12 Novosti Vukovi se opasno približavaju kućama u Hercegovini Slučaj iz širokobriješkog sela Uzarići s početka ovoga tjedna, kada je vuk usmrtio lovačkog psa, uznemirio je žitelje Hercegovine.
-
Sunce drago, oprosti nam...
-
Nakon glasina o razvodu od Severine napokon se oglasio Igor Kojić
-
Vukoji nagrada za najbolji znanstveni rad Sveučilišta u Mostaru
-
Ako kupujete rabljeni automobil ovo morate pročitati: 20 zlata vrijednih savjeta na što paziti
-
VIDEO/ Na Blidinju pada snijeg, sprema se blagdanska čarolija u snježnoj idili
-
Snijeg blokirao promet na Bradini, teško se vozi prema Mostaru
-
Egipat zabranio prodaju žutih prsluka, boje se francuskog scenarija
-
FOTO/ Prometna nesreća kod mostarskog 'Hotela Ero'
-
Sletio autobus dubrovačkih tabla kod Fojnice
-
Željka Cvijanović 'ličnost godine' Nezavisnih novina, a Zoran Krešić novinar godine
