Tag: hercegovina

15.07.2018 09:37    Novosti   ​Mungos s Mljeta stigao na jug Hercegovine Otok Mljet u dubrovačkom akvatoriju početkom prošlog stoljeća bio je naseljen s 11 primjeraka mungosa.
13.07.2018 09:17    Gospodarstvo / Regija   ​Sezonci iz Hercegovine posao pronalaze na moru, imaju cjelogodišnji džeparac - Imam dnevnicu od 240 kuna, ali napojnice su jako dobre. Nekad mi zna ostati još toliko, tako da nisam nezadovoljan. Rade se i subote i nedjelje zato što ja tako želim jer slobodan dan radim kao pomoćni kuhar u jednom restoranu, jedan tjedan sam prva smjena, idućeg tjedna druga.
08.07.2018 13:27    Novosti   Još jedna hercegovačka svadba ''eksplodirala'' nakon Rakitićeva zgoditka Svaki Hrvat željno je iščekivao početak dvoboja s Rusijom, a gotovo svaka druga obveza “odgođena” je do završetka četvrtfinala Svjetskog prvenstva. Ugostiteljski objekti u Širokom Brijegu, kao i u gotovo cijeloj Hercegovini, u subotu su bili popunjeni do posljednjeg mjesta i tražila se stolica više jer su mnogi željeli u društvu pred malim ekranima pratiti borbu Vatrenih za polufinale SP-a u Rusiji, piše portal jabuka.tv Čitatelj portala Jabuka.tv poslao je video i fotografiju iz jednog od širokobrijeških svadbenih salona, a koji na najbolji način pokazuje koliku je važnost za Hercegovce imala četvrtfinalna utakmica Hrvatske. Lutriju jedanaesteraca protiv domaćina u Rusiji bilo je teško gledati za sve sa slabijim živcima, ali nakon Rakitićeva zgoditka sve je “eksplodiralo”. Svadbeno slavlje u užem smislu riječi tijekom utakmice palo je u drugi plan, ali nakon pobjede Vatrenih nastavilo se s još jednim velikim razlogom, a mladenci će imati još jedan veliki dan prema kojemu će moći pamtiti uplovljavanje u bračnu luku.
07.07.2018 20:34    Gospodarstvo / BiH   Nakon uspješne žetve proizvođači smilja traže siguran otkup 2 KM Sunce koje se probija kroz oblake baca svoju svjetlost na hercegovačke poljane obasjavajući “žuto zlato” 21. stoljeća. Kako je duhan počeo tamniti, pa opet sjati u tajnosti, tako je negdje 2015. godine smilje počelo sjati u javnosti, da bi krajem prošle godine bili objavljeni podaci kako oko 40 milijuna sadnica smilja raste u Hercegovini
06.07.2018 20:52    Gospodarstvo / BiH   Proizvodnja pčelinjeg otrova širi se u Hercegovini Iako je proizvodnja pčelinjeg otrova unosan biznis kojem se sve više okreću pčelari u Srbiji i Hrvatskoj, u BiH se ovaj vid proizvodnje još svodi na pojedinačne slučajeve. Ali, upravo zbog činjenice da je skupljanje pčelinjeg otrova mnogo unosniji način za zaradu od prodaje meda, s obzirom na to da kilogram tog ljekovitog sastojka košta 20.000 eura, za tu priču počeli su se zanimati pčelari u Hercegovini. Novo iskustvo Uz stručno predavanje, u jednom pčelinjaku u Čapljini organizirali su i praktični dio, gdje im je magistar agronomije Tvrtko Matijević iz Hrvatske demonstrirao tehniku skupljanja otrova uz pomoć posebnih uređaja. "Organizirali smo predavanje i prezentaciju da ljudima pokažemo kakva je to djelatnost i da imaju novo iskustvo. Ne bismo željeli da se stekne dojam kako na taj način prodajemo maglu, iako, zasigurno, interesa za taj vid proizvodnje ne bi manjkalo. Ali, sve dok ne budemo imali tržište, od toga nema ništa", kazao nam je Slaven Cvitanović, predsjednik Udruženja pčelara Čapljina. Posebno je naglasio da podneblje Hercegovine ima idealne uvjete za proizvodnju pčelinjeg otrova te da bi se kilogram ovog proizvoda mogao skupiti iz pčelinjaka od 100 do 150 košnica za jednu sezonu, odnosno za tri do četiri mjeseca. Predsjednik Saveza pčelara Hercegovačko-neretvanske županije Boras Kvesić ističe da priča o sakupljanju pčelinjeg otrova ima dobru osnovu, pogotovo u Hercegovini. No, dodaje on, taj projekt zahtijeva dobru organizaciju i uređenost. Ram sa žicama "Posljednjih godina o tome se puno pričalo. Neophodno je, prije svega, riješiti tržište i otkupnu cijenu, jer se bojim da bi nam se u suprotnom dogodilo isto kao sa smiljem", oprezan je Kvesić. Pčelinji se otrov, uglavnom, skuplja elektroaparatom koji se sastoji od rama sa žicama ispod kojih se nalazi staklena ploča. Kada pčela dođe u kontakt sa žicama, električni impuls aktivira žalac s kojeg otrov pada na staklenu ploču. Nakon što se osuši, sakuplja se struganjem. Botoks i karcinom Pčelinji otrov koristi se, prije svega, za pripremu kozmetičkih proizvoda, među kojima je i botoks, ali i kao lijek za srčane, reumatske i najteže autoimune bolesti. Nedavna istraživanja pokazala su, kako je izneseno pred čapljinskim pčelarima, da djelovanje pčelinjeg otrova daje rezultate i kod oboljelih od karcinoma.
03.07.2018 13:22    Novosti   ​U Hercegovini raste podrška ISIL-u Nedavno objavljeno istraživanje američkog instituta IRI pokazalo je pomalo zabrinjavajući podatak o porastu pozitivnog razmišljanja o ISIL-u u pojedinim županijama.
02.07.2018 13:17    Kultura   Pjesnici HIL-a iz cijelog svijeta na susretu u Hercegovini U Hercegovini od 4. do 8. srpnja 2018. godine održat će se osamnaesti po redu susret Hrvatske izvandomovinke lirike, na kojem se tradicionalno okupljaju pjesnici hrvatskog porijekala koji žive izvan domovine, iseljenici i emigranti, kao i povratnike u domovinu te ostali liričari koji njeguju hrvatsku pisanu riječ.
29.06.2018 11:13    Novosti   ​FOTO: U Mostaru otvoren simpozij 'Hercegovina zemlja kamena' 3. Simpozij o kamenu naziva "Hercegovina zemlja kamena" otvoren je na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru u suradnji SUM-a i Udruga Zvuk kamena Posušje.
28.06.2018 18:40    Novosti   ​3. Simpozij 'Hercegovina zemlja kamena' 3. Simpozij o kamenu naziva "Hercegovina zemlja kamena" koji organiziraju Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru i Udruga Zvuk kamena Posušje održat će se u petak 29.6. (SUTRA) u 10 sati u Amfiteatru Građevinskog fakulteta.
14.06.2018 13:22    Novosti   ​Aktivan biciklistički vikend u cilju promocije Hercegovine Biciklistički klub Mostar u suradnji s udrugom „Herzegovina Bike“ i JP "Vjetrenica" organizatori su dva događaja koja će se održati na vikend 16. i 17. lipnja 208. godine.
14.06.2018 10:12    Novosti   ​Za Hercegovinu upaljen žuti meteoalarm Zbog grmljavine za područje Hercegovine upaljen je žuti meteoalarm koji označava potencijalno opasno vrijeme.
13.06.2018 14:12    Novosti   ​U nedjelju biciklijada Ćirinom prugom Hutovo-Ravno (Zavala) Udruga Herzegovina Bike i JP Vjetrenica u nedjelju, 17. lipnja, organiziraju biciklijadu Ćirinom prugom Hutovo – Ravno (Zavala) koja će krenuti ispred Osnovne škole Hutovo u 11 sati.
10.06.2018 13:09    Novosti   Počitelj u sunčanim danima oživljavaju posjetitelji iz raznih dijelova svijeta Srednjovjekovni gradić Počitelj u dolini Neretve koji plijeni pažnju brojnih prolaznika magistralnim putem od Mostara prema Metkoviću s lijepim sunčanim vremenom je postao turistička atrakcija gostiju iz raznih dijelova svijeta.
31.05.2018 13:01    Sport   ​Dominacija Hercegovaca u BiH, Sarajevo bez ijednog osvojenoga naslova prvaka Proteklu sportsku sezonu u BiH obilježila je dominacija hercegovačkih klubova u ključnim sportovima. Nogometaši Zrinjskog treći put u nizu, a sveukupno šesti, osvojili su naslov prvaka BiH.
30.05.2018 13:53    Novosti   ​Hercegovinu pogodio potres U 13 sati i 21 minutu Hercegovinu je pogodio potres.
30.05.2018 12:00    Gospodarstvo / BiH   ​Hercegovački vinari se okitili medaljama na Decanteru Hercegovački vinari ponovo su se okitili medaljama na najutjecajnijem i najvećem ocjenjivanju vina na svijetu - Decanter World Wine Awards, izvještava Indikator.ba.
24.05.2018 09:37    Gospodarstvo / BiH   Mjesec dana do berbe nema konačne cijene smilja, predviđa se cijena između 1.30 KM do 2 KM Kriza s proizvodnjom i preradom smilja koja se prošle godine pojavila u Hercegovini i dalje se nastavlja, iako su se smiljari nadali da će ovogodišnja sezona donijeti barem zagarantiran otkup, makar s dosta nižim cijenama od početnih. Početne pomame u sadnji ove ljekovite i aromatične biljke, kada su u Ljubinju i brda ravnali zbog novih plantaža – odavno su jenjale, ali od sadnje ipak nitko nije odustao, tako da, iako nema novih zasada, obnovljeni su svi zasadi na ranije posađenim plantažama koji srušili su se tijekom zime. Samo u našoj obitelji Asanović zasađeno je preko 50 duluma smilja, od čega moja užaobitelj i ja imamo oko 25 duluma, a ostatak dvojica mojih rođaka. Nitko od nas ne odustaje od proizvodnje, već smo samo obnovili sadnice koje su propale, tako da se nadamo da ćemo u narednih nekoliko godina zasigurno još proizvoditi ovu biljku u nadi da će se povećati i njezina prošlogodišnja cijena, koja se kretala u prosjeku od 1,30 KM, kaže Krsto Asanović, jedan od proizvođača s Zubačkog platoa, nadomak Trebinja. Kaže da se već četvrtu godinu bavi smiljarstvom, ne negirajući da je prošla godina bila najkritičnija, ali, kako dodaje, s obzirom na to da Zubački poljoprivrednici nikada do sada ni sa kim nisu potpisivali ugovore, ni za smilje, niti ranije za ciklu i mrkvu , koje su posadili u mnogo većim količinama prije smrti, sve je radilo na nevidljivom, ali uvijek su prodavane. Poznato je da je Zubački plato vrlo plodan, pa su i mrkva i cikla ovdje vrlo sočne, ali je i smilje puno aromatičnog ulja, tako da se smiljari s ovog terena drže stare poslovice da se od zemlje nitko nije obogatio, ali mu zemlja, s druge strane, nikada nije dozvoljavala da ostane gladan, dodaje Asanović za Nezavisne Novine, ističući da je ovogodišnji rod najbolji i najpuniji eteričnog ulja otkako se ovim bavi, što mu je dodatni motiv da ne odustaje. Hercegovačkim smiljarima, međutim, iako je svega nešto više od mjesec dana ostalo do berbe, još nitko nije ponudio otkup, niti znaju kolike će cijene biti, pa su se, naročito u ljubinjskom i berkovićkom kraju, odlučili preoru nekdašnje plantaže smilja i zasade nove kulture. Referent za poljoprivredu općine Ljubinje Dragoljub Sorajić, s druge strane, kaže da su se u ovom kraju potpuno razočarali u proizvodnju smilja i da se vraćaju starim kulturama, među kojima i duhanu, a najviše bijelom luku i proizvodnji paprika. Smiljari su imali i dosta uginuća biljaka, pa su preračunali da je, s obzirom na niske cijene, bolja solucija da preoru ovu kulturu i zasade druge, a to je urađeno oko 40% površina, kaže Sorajić za Nezavisne Novine. Nada Marić, vlasnica poduzeća za otkup i preradu ljekovitog bilja “Elmar” Trebinje, kaže da je i ona čula da neki proizvođači preoravaju svoje njive pod smiljem, ali da njezini kooperanti ne odustaju od održavanja svojih nasada, barem zasad, i da su mnogi nastavili sadnju. Možda cijena od 1,30 KM nije dovoljno visoka, ali ni cijene od tri do pet maraka nisu realne, osobito jer su pale i cijene ulja na svjetskom tržištu, tako da se ni u ovoj sezoni ne očekuje neko drastično povećanje, ali se zna da krize budu i prođu, tako da sam svim kooperantima savjetovala da ne odustaju, tim prije što su nasadi već formirani, samo ih treba održavati, kaže Marićeva. Ona dodaje da je u “Elmaru” još aktualan i otkup pelina, za čiji se list daje pet maraka po kilogramu, naročito onim starim beračima koji znaju kako ga beru i koji nikada nisu imali problem s plasmanom onoga što su ubrali, dok se za Jedan kilogram cijele zrnce peleta daje dvije marke po kilogramu.
23.05.2018 08:50    Gospodarstvo / BiH   ​Rod hercegovačkih jagoda ove godine podbacio, sezona branja kraća Hercegovačkim proizvođačima jagoda proljeće nije išlo na ruku. Rod je na nekim parcelama podbacio, a česte temperaturne oscilacije utjecale su i na kvalitetu roda. Izvjesno je da će i sezona branja biti kraća.
19.05.2018 18:52    Gospodarstvo / BiH   Hercegovački med je nemoguće krivotvoriti Zoran Jakšić, direktor tvrtke “Herceg med“, kaže, da je ta punionica meda iz Trebinja došla na 85. međunarodni poljoprivredni sajam u Novom Sadu da svoje tržište proširi i na Srbiju. "Došli smo na ovaj veliki sajam sa željom da naš kvalitetni prirodni med, posebno onaj od ljekovitog bilja, nađe svoje mjesto i na tržištu Srbije. U tom smislu Sajam je prilika da pokušamo naći distributera koji bi plasirao naš med i na srpskom tržištu", rekao je Jakšić za Srnu na štandu Gospodarske komore Republike Srpske. On je precizirao da je “Herceg med” na Poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu izložio artikle od čuvenog hercegovačkog meda od ljekovitog bilja, piše Srna. "U pitanju je hercegovački med od ljekovitog bilja u pakovanju od jednog kilograma, pola kilograma, 250 grama i isti taj med, ali sa orasima i bademima", rekao je on. Jakšić je dodao da za “Herceg med” radi trenutno četrdesetak kooperanata, koji osigurava med izuzetnog kvaliteta. Prodaja meda Na području BiH mjesečno prodamo dvije do tri tone izuzetno kvalitetnog meda, što je na godišnjem nivou blizu 30 tona. U toj količini 65 do 70 posto je naš top proizvod – hercegovački med od ljekovitog bilja. Ostalih 30 do 35 posto u našoj prodaji su med od bagrema i livadski med, rekao je on. Jakšiž ističe da se hercegovački med ne može krivotvoriti, jer je dobiven od više vrsta ljekovitih biljaka. Hercegovački med je 100 posto od polenovih zrnaca ljekovitih biljka koje rastu jedino na šturoj zemlji između hercegovačkog kamena. Ovo naglašavam, jer na tržištu ima dosta lažnog meda, ali krivotvoriti hercegovački med je prosto nemoguće upravo zbog njegovog jedinstvenog sastava, naglasio je Jakšić. Od pčelarstva se može živjeti On kaže da je cijena kilograma meda koji se puni u “Herceg medu” 14 konvertibilnih maraka (KM), odnosno sedam eura, kao i da ga od kooperanata otkupljuju za deset do 11 KM (oko pet eura). Jakšić tvrdi da se od pčelarstva može živjeti, i to dobro, usprkos, kako kaže raznim pričama i jadikovkama, da od pčele “nema kruha”. U Novom Sadu u tijeku je 85. Međunarodni poljoprivredni sajam, jedna od najvećih smotri agrara i agrobiznisa u Središnjoj i Jugoistočnoj Europi. Osim iz Srbije, svoje proizvode na Poljoprivrednom sajmu izlaže 1.500 izlagača iz 60 zemalja Europe i svijeta. Republiku Srpsku na Poljoprivrednom sajmu na štandu Privredne komore Srpske predstavlja osam firmi. Sajam traje do 21. svibnja.
15.05.2018 14:11    Novosti   ​Propada prirodno bogatstvo Hercegovine Unatoč tomu što na širem području Hercegovine rastu mnoge vrste ljekovitih i aromatičnih trava te što je to područje bogato i različitim vrstama šumskih plodova, još uvijek ne postoje ozbiljniji organizirani otkup tih dragocjenih i zdravih prirodnih proizvoda, koji rastu u gotovo netaknutoj hercegovačkoj prirodi, piše Večernji list BiH.
12.05.2018 17:53    Novosti   ​Vladika Grigorije: S pola srca odlazim iz Hercegovine u tuđinu Vladika zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije poručio je danas vjernicima u Mrkonjićima da uvijek budu jedni drugima braća i sestre, dobri potomci Svetog Vasilija, te im zahvalio za neizmjernu ljubav, pažnju i brigu u dvadesetpetogodišnjem vremenu njegovog svećenstva i episkopstva u eparhiji Zahumsko-hercegovačkoj i primorskoj.
09.05.2018 20:10    Novosti   Serum protiv zmijskog otrova ove godine i do 90 eura Zmije otrovnice su u ovo doba godine najopasnije jer su poslije zime pune otrova. Poskoke i riđovke već je razbudilo jako hercegovačko sunce pa ovih dana gospodare kršom. Liječnici upozoravaju stanovništvo da budu oprezni, a oni su za slučajeve ugriza osigurali dovoljne količine seruma. "Neki osnovni princip prve pomoći prilikom ugriza zmije je da se pacijent ne smije kretati, mora ležati ili sjediti, dva centimetra iznad rane, gdje se vide dvije točke od ugriza zmije, treba podvezati. Odnosno, da se podveže taj ekstremitet kako bi se smanjila cirkulacija i širenje otrova po organizmu" rekao je Saša Borjan, liječnik trebinjske Hitne pomoći za ATV. Srećom, ove godine još nije bilo ugriza, kaže liječnik Borjan, dodajući da godišnje imaju desetak pacijenta s ugrizima otrovnica. Znatno više posla imaju veterinari. U najstarijoj veterinarskoj stanici u Trebinju kažu da imaju serum, ali da do njega teško dolaze. "Nema službenog uvoza seruma za BiH. Jako teško ga je nabaviti. Prošle godine je bio puno jeftiniji, ove godine je baš skup, ide i do 80 - 90 eura", rekao je Jako Miljas iz veterinarske stanice “Srna” Trebinje. Riđovka i poskok su dvije najotrovnije i najzastupljenije zmije u Hercegovini. Hercegovce ne iznenađuje susret s otrovnicama, ali kažu da nije nimalo ugodan. Mali je broj Hercegovaca koji nisu imali blizak susret s riđovkom ili poskokom. Kažu da o njima ne žele mnogo govoriti jer je narodno vjerovanje u ovoj regiji da što više pričaš o zmijama više ćeš ih i sretati. Podsjetimo, ove godine u Zapadnoj Hercegovini su već brojni stanovnici prijavili susrete sa zmijama.
01.05.2018 21:32    Gospodarstvo / BiH   U Hercegovini najtraženije povrće kupus, koji je poskupio Na veletržnici u Tasovčićima neuobičajena situacija, nakon ranih krumpira i krastavaca, stigli su mladi crveni i bijeli luk. Prema evidenciji barometra cijena, to je rekordno rano, posebice ako se ima u vidu nepovoljna vremenska situacija, uglavnom oblačno vrijeme tijekom jeseni i zime.
01.05.2018 10:14    Crna kronika   ​Gorilo u Hercegovini: Šest požara u protekla 24 sata U protekla 24 sata na području HNŽ-a registrirano je šest požara, od čega tri u na području Čapljine, dva u Mostaru te jedan u Konjicu.
21.04.2018 13:58    Gospodarstvo / BiH   Uzgajivači smilja i malina pred odlučujućom sezonom, a država tek treba početi raditi Maline i smilje dvije su poljoprivredne kulture koje su okupirale tisuće onih željnih rada u poljoprivredi i pristojnih zarada. Nakon početne euforije uslijedilo je otrežnjenje predstavljeno padom cijena uzrokovanim porastom ponude, ali i lošiji urod. Upućeni u problematiku traže više strpljenja i aktivniju ulogu države. Nihad Imširović, predsjednik Upravnoga odbora Zemljoradničke zadruge “Malinar” kaže da bi ova godina mogla biti odlučujuća za većinu proizvođača ovoga bobičastoga voća. Imam iskustva u ovom poslu jer se uzgojem malina bavim još od 2004. godine pa mogu kazati da je trenutna situacija zabrinjavajuća, posebno kad se usporedi s onim što je bilo prije dvije ili tri godine. Uspjeh često ovisi i od otkupljivača s kojim se trenutno radi, tako da cijelu situaciju nije najjednostavnije analizirati, kaže nam Imširović. Ozbiljan problem bio je izlazak sarajevskoga Klasa iz posla, a cijene na svjetskim tržištima odredile su poziciju i naših uzgajivača malina, piše Klix.ba. Cijena je pala zbog stanja u Poljskoj, Srbiji i drugim zemljama koje proizvode velike količine i time obaraju cijenu. Naši “hladnjačari” onda se ne mogu nositi s tim cijenama. Ono što su 2016. otkupili po jednim cijenama nisu mogli prodati po željenim. Zbog toga su u narednoj godini oborili cijene pa se malina otkupljivala po 1,80 KM ili 2 KM, rekao je Imširović. Zeničko-dobojska županija za poticaje uzgoja malina u prošloj je godini izdvojila milijun KM, a najava koja zabrinjava uzgajivače je da bi taj iznos ove godine mogao biti manji, time i ugroziti rezultate iz ove godine. Zbog cijene, ali i manjega uroda, već je odustalo 30 posto uzgajivača. Pregovori s “hladnjačarima” su i dalje u tijeku, ali naša zadruga ima skoro osiguran cjelokupan plasman. Ipak, zabrinjavajuće su informacije s europskoga tržišta malina. Bojimo se obaranja cijene. Ako ova sezona bude loša, sve dalje je upitno. Ostat će samo oni koji proizvode velike količine pa na tu masu koliko-toliko mogu pokriti pad cijene, kaže Imširović, navodeći da je optimalna cijena za naše proizvođače 2,50 KM. Sličan, ako ne isti narativ može se iskoristiti za opis stanja u drugom dijelu Bosne i Hercegovine, onom južnom, za uzgajivače smilja. Visoke otkupne cijene privukle su mnoge, a Hercegovina je za dvije ili tri godine izrasla u najvećega proizvođača ove vrijedne biljke. Porast ponude uz još neke razloge oborio je cijene, a mnoge već otjerao iz ovoga do jučer obećavajućega posla. Ahmed Džubur, dekan Agromediteranskoga fakulteta iz Mostara za Klix.ba navodi da su iz posla sa smiljem već otpali oni koji, nažalost, nisu imali strpljenja. Ova je godina vrlo bitna za proizvođače i prerađivače smilja, a ključne su naredne dvije ili tri. Već su iz biznisa sa smiljem otpali oni koji nisu imali strpljenja i koji su mislili da se u poljoprivredi može postati bogatim za nekoliko godina. Vjerujem i dalje u “projekt smilje” i očekujem da će otkupna cijena ove godine ići naviše, kaže profesor Džubur. Realno je da u konačnici ta cijena bude do 2,50 KM, što je dvostruko manje od 5, koliko je bilo prije dvije godine. Ipak, više je od mizerne 1 KM iz prošle godine. Bit će i bolje kada država počne raditi svoj posao u podršci proizvodnje i promociji izvoza ulja, zaključio je Ahmed Džubur.
21.04.2018 10:24    Novosti   Hercegovačke kuke tražene su i u Londonu Proljetna sezona povrća koje se uzgaja na otvorenom još nije u velikoj mjeri počela, ali zato je potražnja za jestivim samoniklim biljem iznimno velika, a osobito za divljim šparogama ili, kako ih mnogi zovu, kukama. Prilično blaga zima i obilne te dugotrajne oborine uvjetovale su da su kuke i ostalo divlje zelje i mjesec dana ranije dozreli nego inače, a njihova “sezona” mogla bi potrajati, piše Večernji list BiH. Na izlazu iz Mostara prema Širokom Brijegu, na “vrhu” Žovnice, zatekli smo troje prodavača kuka kojima je na poklopcima automobila u velikim plastičnim posudama ostalo još nešto vezica te tražene biljke. Nisu bili voljni za fotografiranje i predstavljanje javno za medije, ali za razgovor jesu. Dobar urod "Suprug i ja smo umirovljenici s najnižom mirovinom tako da nam prodaja kuka u ovim mjesecima dobro dođe kao dodatna zarada. Dnevno možemo zaraditi između 30 i 40 KM, a jedna vezica stoji 1 KM i u njoj je oko trideset kuka. Nije to nimalo lagan posao, a najveću opasnost predstavljaju zmije, osobito poskoci koji se već pomalo pojavljuju", govori nam gospođa. Otišli smo prema sljedećoj prodavačici koja je bila udaljena pedesetak metara. Primijetivši da smo novinari, kazuju nam kako godina, što se tiče prodaje kuka, nikad nije bila lošija. "Evo, vidite, ovdje sjedim od zvijezde do zvijezde i po suncu, kiši i buri te jedva zaradim 30 KM. Ne samo ja već zajedno sa svojim suprugom, koji ih bere, a ja sam ovdje zadužena za prodaju, a prijašnjih godina bez problema smo mogli zaraditi dnevnicu od 80 KM", govori nam gospođa srednjih godina. U neformalnom razgovoru ova “nezadovoljna” prodavačica nam kaže kako su kuke jeftina delicija koja se može spremiti na razne načine te obradovati i sebe i goste. "Nekada se u Hercegovini goste častilo pršutom, sirom i kajmakom kada je bilo stoke u selima, sada su “u modi” kuke. One su ukusne, zdrave, pikantne i postale su prava delicija koja se može na razne načine pripremiti. Jedan od načina je prokuhati ih pa onda s jajima upržiti i dodati malo sira. Može se također napraviti i salata. Stavite kuke u ključalu vodu, izrežete zeleni luk, dodate kuhana jaja, malo ulja i soli te dobijete pravi specijalitet kojeg se ne bi postidjeli ni vrhunski hoteli", otkriva nam različite načine pripreme kuka. Posljednji prodavač s kojim smo razgovarali iznad Mostara, izvjesni Bole, kazao nam je kako je to vrlo lijep i unosan sezonski posao od kojeg se može dobro zaraditi, odnosno dodatno pridonijeti kućnom proračunu. "Prosječno dnevno mogu zaraditi 100 KM, ima dana kada bude 60 do 70 KM, a i onih kada zaradim i 150 KM", kaže pokazujući nam bilježnicu u koju svaki dan upisuje ostvareni promet, u što smo se i sami uvjerili. Bole nam kaže kako je to posao od jutra do mraka, ali i da je dnevnica dobra pa onda nije teško ni raditi. Hrana za siromahe i bogate "Sam berem kuke uz dolinu rijeke Neretve, u Žitomislićima, Baćevićima, Buni, te mi je potrebno dva sata kako bih ubrao 50 vezica. Ove godine sezona je uranila zbog blage zime i obično traje dva mjeseca, a može se produžiti i zbog vremenskih prilika", govori nam Bole i dodaje: "Boravim uz cestu od 10 sati ujutro do 17 sati, kada se ljudi obično vraćaju s posla. Ujutro ustanem oko 6 sati i za dva sata uberem kuka za 50 do 60 vezica. Ljudi obično kupuju od 5 do 15 vezica. Kuke su vrlo tražena roba, kako kod nas tako i inozemstvu, što pokazuje činjenica da je prije nekoliko dana kod mene jedan kupac iz Gruda kupio dvadesetak vezica i poslao kćeri u London", govori nam Bole. Ta samonikla “kraljica šikare” u Hercegovini i primorju bere se već desetljećima, nekada je smatrana hranom za siromahe, a otkad su otkrivene njezine nutritivne vrijednosti, postala je svakodnevna na trpezi i vrlo tražena, kako vidimo, čak i inozemstvu.
16.04.2018 21:46    Novosti   ​Najezda zmija otrovnica u Hercegovini: 'Tek je travanj, a već sam ubio dva poskoka' Premda je tek travanj stanovnici Hercegovine javljaju se zbog najezde - otrovnica,
15.04.2018 15:27    Novosti   Tresla se Hercegovina Prema informacijama Euro-mediteranskog seizmološkog centr (EMSC) potres koji se osjetio u Hercegovini bio je epicentrom potresa 5 km istočno od Imotskog na dubini od 60 kilometara.
13.04.2018 08:01    Kultura   Održana 6. Večer Posavine u Hercegovini U sklopu 21. Međunarodnog sajma gospodarstva - Mostar 2018. sinoć je održana šesta manifestacija „Večer Posavine u Hercegovini“. Večer je započela prepoznatljivom dobrodošlicom i dočekom suorganizatora večeri predsjednika vlada Hercegovačko-neretvanske, Posavske, Zapadnohercegovačke i Hercegbosanske županije dr. sc. Nevenka Hercega, Marijana Klaića, Zdenka Ćosića i Ivana Jozića. „Ovo je večer druženja i prijateljstva, susret sjevera i juga šesti puta za redom na ovoj tradicionalnoj večeri koja prati Sajam gospodarstva u Mostaru i Filmski festival u Orašju. Na ovogodišnjem gospodarskom sajmu osigurali smo prostor od 360 m2 za izlagače iz Županije Posavske koji je popunjen sa 25 izlagača jer želimo osnažiti dijalog gospodarskih subjekata, što u konačnici može polučiti pozitivan rezultat u razvitku gospodarstva, kako Županije tako i cijele BiH. Večer je na tragu boljeg upoznavanja, zajedništva, suradnje i razmjene informacija i iskustva u iznalaženju rješenja za probleme koje nam stoje na putu u našem svakodnevnom profesionalnom radu“, kazao je, uz ostalo, u prigodnom obraćanju predsjednik Klaić i uputio poziv za dolazak u Posavinu na manifestaciju „Dani hrvatskoga filma“ u Orašju. U ime domaćina i suorganizatora iz tri hercegovačke županije nazočnima se obratio predsjednik Jozić kazavši kako je Večer posavine u Hercegovini povezala zemljopisno udaljena područja BiH, Posavinu i Hercegovinu, te šalje pozitivnu poruku poziva na zajedništvo i suradnju. Kroz nastupe HKUD Napredak Odžak, KUD Rudine -Vidoši iz Livna i tamburaškog sastava "Begeš", nazočni su uživali u bogatstvu narodnih nošnji i izvornih pjesama.
09.04.2018 12:06    Novosti   ​Kvizomanija trese Hercegovinu: Franjo Pavlović iz Međugorja pokrenuo 'revoluciju' pub kvizova? Zadnjih nekoliko mjeseci Hercegovinu trese prava kviz groznica, iz dana u dan raste zainteresiranost mladih za ovakav oblik zabave i druženja, piše Hrvatski Medijski Servis.