Tag: haag

13.07.2019 12:29    Novosti   Mladić traži liječenje u Srbiji Obrana će ponovo tražiti da osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić bude liječen u Srbiji, poručio je njegov sin Darko Mladić, nakon što je njegovom ocu pozlilo u haškom pritvoru.
24.05.2019 18:55    Novosti   Uhićen najpoznatiji kosovski bjegunac, sljedeća stanica Haag Šalja je u siječnju "nestao" poslije poziva koji mu je uputilo Tužiteljstvo Specijalnog suda u Haagu.
14.05.2019 17:20    Novosti   ​Den Haag traži uhićenje dvoje radikala koji su ometali suđenje Šešelju Sud UN za ratne zločine izdao je uhidbeni nalog i od pravosudnih vlasti u Srbiji traži da dvoje članova Srpske radikalne stranke (SRS), haškog osuđenika Vojislava Šešelja, izruči Den Haagu, javili su u utorak beogradski elektronički mediji pozivajući se na priopćenje Međunarodnog mehanizma za ratne zločine (MICT), sljednika haškog suda (ICTY).
05.04.2019 20:00    Novosti   Potvrđeno: Jadranko Prlić ide u britanski zatvora Do prelaska, Prlić će ostati u zatvorskoj jedinici u Haagu.
28.03.2019 18:37    Novosti   Radovan Karadžić najavio žalbu Karadžić je zatražio da Mehanizam poništi svoju odluku o dužini kazne i da predmet vrati Prvostupanjskom vijeću koje bi donijelo odluku o odgovarajućoj kazni.
22.03.2019 15:41    Novosti   Ako doživi 93 godine, Karadžić bi mogao na slobodu Haag ima popis zemalja u čije se zatvore šalju pravosnažno osuđeni haški osuđenici i u ovom se trenutku ne zna kamo će Karadžić biti upućen.
18.03.2019 18:29    Novosti   Tri scenarija povijesne presude Karadžiću Tri su moguća scenarija ishoda izricanja pravosnažne presude Radovanu Karadžiću.
22.02.2019 19:25    Novosti   Izricanje drugostupanjske presude Radovanu Karadžiću zakazano za 20. ožujak Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove zakazalo je izricanje presude po žalbi u predmetu Tužitelj protiv Radovana Karadžića za srijedu, 20. ožujka 2019. u 14. sati u sudnici I ogranka Mehanizma u Haagu. Radovan Karadžić se teretio po dvije točke za genocid, po pet točaka za zločine protiv čovječnosti i po četiri točke za kršenja zakona i običaja ratovanja koje su počinile srpske snage tijekom oružanog sukoba u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. Pretresno vijeće III MKSJ-a je 24. ožujka 2016. proglasilo Karadžića krivim za genocid na području Srebrenice 1995. godine i za progon, istrebljivanje, ubojstvo, deportaciju, nehumana djela (prisilno premještanje), teroriziranje, protupravne napade na civile i uzimanje talaca. Oslobođen je krivice po optužbi za genocid u drugim općinama u BiH. Pretresno Vijeće je zaključilo da je Karadžić počinio te zločine putem sudjelovanja u četiri Udružena zločinačka poduhvata (UZP): s ciljem da se bosanski Muslimani i bosanski Hrvati trajno uklone s područja u Bosni i Hercegovini na koja su bosanski Srbi polagali pravo, i to činjenjem zločina u općinama širom BiH; u UZP-u čiji je cilj bio širenje terora među civilnim stanovništvom Sarajeva provođenjem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja civilnog stanovništva; u UZP-u sa zajedničkim ciljem da se pripadnici UN-a uzmu za taoce kako bi se NATO prisilio da se uzdrži od zračnih napada na vojne ciljeve bosanskih Srba; i u UZP-u eliminiranja bosanskih Muslimana iz Srebrenice u srpnju 1995. godine. Pretresno vijeće je Karadžiću izreklo kaznu od 40 godina zatvora. Nakon izricanja presude Pretresnog vijeća, i u skladu s članom 2 Prelaznih odredbi Mehanizma, Mehanizam je preuzeo nadležnost u žalbenom postupku u predmetu Tužitelj protiv Radovana Karadžića. I Karadžić i Tužiteljstvo su se žalili na presudu Pretresnog vijeća i podnijeli najave žalbe 22. srpnja 2016., žalbene podneske 5. prosinca 2016., podneske respondenta 15. ožujka 2017., a replike na podneske respondenta 6. travnja 2017. Žalbeni pretres održan je 23. i 24. travnja 2018. u ogranku Mehanizma u Haagu. Prvobitna optužnica protiv Karadžića potvrđena je 25. srnja 1995. Uhićen je u Srbiji 21. srnja 2008., i prebačen na MKSJ 30. srpnja 2008. godine. Suđenje je počelo 26. listopada 2009. i tijekom njega je Pretresno vijeće saslušalo svjedočenje 586 svjedoka u sudnici.
21.02.2019 09:44    Novosti   ​Ratka Mladića iz Haaga puštaju 24. ožujka radi posjeta groba kćeri? Ratko Mladić, osuđeni radni zločinac i ratni zapovjednik Vojske Republike Srpske mogao bi doći u Srbiju na privremenu slobodu krajem ožujka, pišu beogradske "Novosti".
05.02.2019 18:06    Novosti   Šešelju odbijena žalba, presuda za poticanje i počinjenje progona ostaje Predsjednik Mehanizma za međunarodne tribunale Carmel Agius odbio je zahtjev Vojislava Šešelja da mu se odobri pravo na žalbu na pravosnažnu presudu kojom je osuđen na deset godina zatvora za poticanje i počinjenja progona Hrvata 1992. godine u selu Hrtkovci u Vojvodini. Agius je u svojoj odluci naveo da Šešelj u zahtjevu nije dokazao da su mu prekršena prava statutom Tribunala koji ne predviđa mogućnost žalbe na drugostupanjsku presudu, prenosi BIRN BiH. Šešelj je u svom zahtjevu Agiusu naveo da mu se mora odobriti pravo na žalbu obzirom da je u prvostuanjskom postupku oslobođen krivice, dok je u drugostupanjskom postupku osuđen na deset godina zatvora. Šešelj je taj zahtjev prvo uputio Žalbenom vijeću koje ga je proglasilo krivim, ali je odbijen, nakon čega je zatražio od Agiusa pravo na žalbu. U svom zahtjevu Mehanizmu Šešelj je naveo da je pravo na žalbu na osuđujuću presudu “elementarno pravo”, koje se ne smije nikome osporiti. „Presuda izrečena od strane Mehanizma predstavlja pravni presedan. (…) Nezamislivo je da osoba koja se proglasi krivom i osudi za zločin nema pravo da se žali na takvu odluku“, rekao je Šešelj. Šešelj smatra da Mehanizam nije smio donijeti konačnu presudu, te da se ona kojom je osuđen na deset godina zatvora trebala promatrati kao "prvostupanjska odluka“. U travnju prošle godine Šešelj je proglašen krivim po tri točke optužnice za progon, deportacije i druga nečovječna djela. Odgovoran je po osnovu govora održanog 1992. godine u Hrtkovcima kojim je poticao na deportacije, progone i druga nehumana djela, poput zločina protiv čovječnosti, kao i za činjenje progona. Mehanizam je u aprilu ove godine zaključio da je Šešelj govorom koji je u Hrtkovcima održao 6. maja 1992. podstakao progon, deportaciju i prisilno premještanje Hrvata. Po pravosnažnoj presudi, Šešelj je tim govorom i „počinio“ progon nad Hrvatima „kršenjem prava na bezbjednost“. Istom presudom Šešelj je oslobođen krivice za zločine počinjene u Hrvatskoj i BiH, iako je Mehanizam kritizirao određene zaključke Prvostepenog vijeća, poput onog da u Zvorniku nije počinjen progon nesrpskog stanovništva.
17.01.2019 09:09    Novosti   Ćorić nije odslužio dvije trećine kazne nego skoro 15 od dosuđenih 16 godina zatvora Čorić se haaškom sudu predao 5. travnja 2004. godine
08.12.2018 20:10    Novosti   Ratni zločinac Ratko Mladić tražio četiri dana slobode kako bi posjetio Kalinovik i Beograd Osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić zatražiti će od Tribunala u Haagu da ga pusti na četiri dana, da bi obišao grob majke i nedavno preminulog bratića u Kalinoviku, kao i grob kćeri u Beogradu. Tim obrane ratnog zločinca Mladića, ovaj zahtjev trebalo bi da podnese idućeg tjedna, a ako dobije zeleno svjetlo Haaga, ratni zločinac bi najranije u siječnju mogao da bude pušten na privremenu slobodu. Nakon sedam godina provedenih iza rešetaka Haškog tribunala, ratni zločinac Ratko Mladić bi prvi put mogao da kroči na tlo BiH i Srbije, na četiri dana. U nadi da će mu biti odobreno da obiđe grobove najbližih, već idućeg tjedna krvnikov tim obrane Tribunalu u Haagu, podnijeti će zahtjev za njegovo privremeno puštanje na slobodu, prenosi RTRS. Miodrag Stojanović, član tima obrane ratnog zločinca Ratka Mladića, kaže da od trenutka kada putem datoteke upute podnesak za privremeno puštanje na slobodu, sud taj podnesak dostavlja tužitelju, a on ima rok od deset dana da odgovori na ovaj prijedlog. "Nakon toga sud donosi odluku po našem prijedlogu", pojasnio je Stojanović. Da bi u tome i uspjeli, Vlada Republike Srpske i Vlada Republike Srbije morale su da daju jamstvo da će osigurati Mladića na svojem teritoriju, da će ratni zločinac biti pod strogom kontrolom nadležnih službi i da će na kraju biti vraćen u pritvor. Srbija je to jamstvo jučer dala, dok je bosanskohercegovački entitet RS to uradio još sredinom studenog. "Daje se jamstvo Vlade Republike Srpske za privremeni boravak Ratka Mladića na teritoriju Republike Srpske", navedeno je iz Vlade Republike Srpske. Prvobitna namjera bila je da ratni zločinac Mladić zatraži privremeno puštanje od 10. do 14. prosinca kako bi nazočio obilježavanju 40 dana od smrti najbližeg rođaka, ali zbog kratkih rokova sve je prolongirano.
05.12.2018 14:23    Novosti   Ministar Grubeša u Haagu na zasjedanju Skupštine zemalja članica Rimskog statuta Ministar pravde BiH Josip Grubeša boravi u Nizozemskoj, u Haagu gdje sudjeluje na 17. sjednici Skupštine zemalja članica Rimskoga statuta koja je jutros svečano otvorena. Na ovogodišnjem osmodnevnom zasjedanju bit će otvoreno niz tema vezanih za rad Međunarodnog kaznenog suda (MKS).
29.11.2018 12:14    Teme BiH   ​Godina od smrti generala: 'Duh Hrvata nije lako slomiti!' Suci! Slobodan Praljak nije ratni zločinac! S prijezirom odbacujem vašu presudu!, rekao je general Slobodan Praljak pred Haaškim sudom nakon što je pravomoćno proglašen krivim. Razočaran presudom, nakon toga popio je bočicu otrova.
29.11.2018 07:45    Novosti   ​'UZP će pasti ko Stari most 93', poruka uoči godišnjice presude Hrvatima u Haagu Na ogradi biskupske rezidencije u Mostaru postavljen je transparent na kojemu piše ''UZP će pasti ko Stari most '93''.
28.11.2018 15:42    Novosti   Šešelj se neće moći žaliti na presudu kojom je dobio 10 godina zatvora Vođa Srpske radikalne stranke (SRS), zastupnik u Skupštini Srbije i osuđenik haškog tribunala (ICTY) Vojislav Šešelj, neće se moći žaliti na pravomoćnu presudu kojom je osuđen na 10 godina zatvora zbog progona Hrvata iz vojvođanskog sela Hrtkovci 1992. godine, odlučio je danas Mehanizam za kaznene sudove u Den Haagu (MICT)
27.11.2018 10:14    Politika   U Zagrebu znanstveno-stručni skup povodom godišnjice presude Jadranku Prliću i ostalima Na skupu govore Lučić, Tuđman, Pinter, Miljević i brojni drugi stručnjaci
06.11.2018 20:33    Novosti   Ratko Mladić se žalio Sudu: Bolestan sam, trpim bolove i ležim u krevetu Bivši zapovjednik Vojske Republike Srpske Ratko Mladić, prvostupanjski osuđen za genocid i zločine protiv čovječnosti u BiH, danas se pred međunarodnim sudom u Haagu ponovo požalio na loše zdravstveno stanje-ima bolove, leži u krevetu, ne može ići na terapije, niti se može baviti fizičkim aktivnostima. Čitajući unaprijed pripremljenju izjavu, Mladić je tijekom rasprave o stanju u postupku rekao da mu zdravstveno “stanje ne dozvoljava da ide na terapije, koje ga umaraju, a ne liječe ga”. Iz istog razloga, kako je kazao, nije sposoban da se bavi fizičkim aktivnostima, kao ostali pritvorenici. “Puno vremena provodim u krevetu, u bolovima”, rekao je Mladić, koji nije ponovio detalje o svojoj bolesti i lošoj hrani u sudskom pritvoru, što je izložio na prošloj statusnoj konferenciji. “Za više detalja pitajte moje odvjetnike", kazao je Mladić novopostavljenoj predsjedavajućoj Apelacijskog vijeća Prisci Nyambe, ali njegov branitelj Branko Lukić nije imao što dodati. Suci Nijambe, iz Zambije, postavljena je u Apelacijsko vijeće pošto su iz njega, na zahtjev obrane, odlukom suca Jean-Claude Antoniettija, izuzeti predsjedavajući Meron i članovi Carmel Agius i Liu Daqun zbog “utiska da su pristrasni”. Izuzete suci bili su, ranije, u vijećima koje su za genocid u Srebrenici i druge zločine u BiH osudile zapovjednike VRS koji su bili potčinjeni generalu Mladiću. I nova predsjedavajuća, sutkinja Nijambe je bila članica prvostupanjskog vijeća Tribunala koje je Mladićevog sigurnosnog zapovjednika Zdravka Tolimira osudilo na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici. Nijambe se, međutim, tada protivila zaključku većine sudaca da je u Srebrenici počinjen genocid i da je Tolimir kriv za to. Mladića (77), Haški tribunal je prvostupanjskom presudom osudio na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenci; progona Muslimana i Hrvata širom BiH; teroeriziranje stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i gađanjem snajpera i zbog uzimanja pripadnika Unprofora za taoce, 1992-95. Mladić je na tu presudu uložio žalbu, ali je to učinilo i haško tužiteljstvo tražeći da on bude proglašen krivim i za genocid u još šest bosanskih općina. Prvistupanjskom presudom, Mladić je bio oslobođen krivice po toj točki optužnice. Zbog izuzeća sudaca, žalbeni postupak u kojem predstoji usmena rasprava, bit će duži nego što je planirano, piše BHRT.
06.11.2018 17:31    Novosti   Karadžić hoće Skype: ''Zakazali ste u primjeni tehnologije video-komunikacije'' Bivši predsjednik RS-a i nepravosnažno osuđeni ratni zločinac Radovan Karadžić zatražio je od Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) u Haagu da mu do kraja godine omogući da s obitelji komunicira putem video-servisa Skype. U podnesku predsjedniku suda Theodoru Meronu, Karadžić tvrdi da mu sudsko Tajništvo, dvije godine nakon što je to tražio, nije omogućio da komunicira putem Skypea uprkos obećanjima i zalaganju Merona, navodi se u priopćenju. "Iako je imalo i više od potrebnog vremena, Tajništvo je zakazalo u primjeni tehnologije video-komunikacije u pritvorskoj jedinici Ujedinjenih naroda, prvenstveno jer je ovo postalo pitanje manjeg prioriteta", navedeno je u podnesku. Tajništvo je, na Karadžićeve dosadašnje zahtjeve, odgovaralo da je "pilot projekt" upotrebe video-servisa naišao na sigurnosne, tehničke i oragnizacijske probleme. Karadžićev branitelj Peter Robinson izrazio je u podnesku zabrinutost da bi s odlaskom suca Merona s dužnosti predsjednika suda u siječnju, dosadašnji napori da se pritvorenicima u Scheveningenu omogući video-komunikacija mogli ostati neuspješni. Karadžića je Haški tribunal nepravosnažno osudio na 40 godina zatvora, proglasivši ga krivim za genocid u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, teroriziranje stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i gađanjem snajperima i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce, prenosi BIRN. Na tu presudu Karadžić je uložio žalbu, ali je to učinilo i Haško tužiteljstvo koje je tražilo da on bude proglašen krivim i za genocid u još šest općina i da bude osuđen na doživotni zatvor. Bilo je planirano da Mehanizam, pravni nasljednik Haškog tribunala, pravosnažnu presudu Karadžiću izrekne u prosincu, ali će to vjerojatno biti odloženo zato što se sudac Meron, na zahtjev Obrane, povukao iz Apelacijskog vijeća, a umjesto njega postavljen je sudac Ivo Rosa, prenosi BIRN.
15.10.2018 15:01    Novosti   Eksperti pronašli 'pogreške u zaključivanju': Presudu šestorici moguće je pobiti "Postoji mogućnost pobijanja pravomoćne presude suda u Haagu u predmetu “Prlić i ostali”!" To je zaključak analize Akademije pravnih znanosti Republike Hrvatske sačinjene još krajem ožujka za Ministarstvo pravosuđa RH. Autori analize su uz voditelja prof. dr. sc. Davora Derenčinovića, prof. dr. sc. Maja Seršić, prof dr. sc. Davorin Lapaš, izv. prof dr. sc. Maja Munivrana Vajda i doc. dr. sc. Marin Bonačić. Akademija tvrdi da unatoč restriktivnoj praksi Suda u Haagu za područje bivše Jugoslavije, a koju smatraju pogrešnom, postoje osnove za podnošenje zahtjeva za preispitivanje presude, uz pridržavanje i druge mogućnosti, revizije u slučaju da se do isteka roka od godinu dana – koji istječe 29. studenoga – otkriju nove činjenice, piše Vecernji.hr. Akademija obrazlaže kako se revizija temelji na Statutu suda u Haagu, dok je preispitivanje ovlast koja se smatra svojstvenom sudu kod postojanja osobitih okolnosti koje to opravdavaju kako bi se izbjegla očita nepravda. Argument kako ono što Statut izričito ne predviđa nije dopušteno, za Akademiju ne stoji jer nije konzistentno poštovan u Haagu. A i sve moguće nepravde nije moguće podvesti pod reviziju. Za reviziju je potrebna nova činjenica, koja stranci nije bila ranije poznata, niti ju je uz dužnu pažnju mogla doznati, a bila bi odlučna u konkretnom slučaju. Zahtjev da se ranije za nju nije moglo doznati nije tako strog, već su moguća odstupanja, kao u predmetu Šljivančanin, gdje je i pojam “nove činjenice” tumačen na širi način. Međutim, revizija, koju mogu podnijeti osuđenik i tužitelj, ne može se podnijeti radi pravnih pitanja. Uskrata pravde Što se tiče “preispitivanja” presude, eksperti Akademije fokusirali su se na traženje “jasnih pogrešaka u zaključivanju“, a koje bi dovele do uskrate pravde ako ih se ne bi korigiralo. To su našli u dijelovima presude koji se odnose na: imenovanje neoptuženih sudionika udruženoga zločinačkog pothvata (UZP), običajnopravni status UZP-a i usklađenost njegova najkontroverznijeg tzv. trećeg oblika s pravnim standardima, povredu prava na pravično suđenje, kvalifikaciju oružanoga sukoba u Bosni i Hercegovini i utvrđivanje prekoračenja ovlasti suda u Haagu. Preispitivanje presude kao diskrecijske ovlasti suda, što znači da mogu i ne moraju to prihvatiti, žalbeno je vijeće obrazložilo u predmetu Mucić – Čelebići, argumentira Akademija. Ali, poslije je sud u Haagu znatno suzio mogućnost korištenja tog pravnog lijeka, pa je restriktivna odluka Žalbenog vijeća u predmetu Žigić postala ustaljena iako postoje “značajni i važni razlozi za odstupanje od nje”, navodi se u analizi i upućuje kako bi na to trebalo ukazati pred Mehanizmom u Haagu, koji završava procese. U predmetu Žigić rečeno je kako ne postoji pravo na preispitivanje pravomoćnih presuda, što je prihvatljivo kad je riječ o činjeničnim pogreškama jer se za njih može podnijeti revizija. Ali, druga je stvar s primjenom pogrešnih pravnih standarda. K tomu, u predmetu Žigić žalbeno vijeće nije argumentiralo svoje odstupanje od ranije prakse, što je bilo dužno i na što je upozorio sudac Shahabuddeen, pa je u svom izdvojenom mišljenju ustvrdio kako pod reviziju “nije moguće podvesti sve moguće slučajeve povrede pravde”. Odnosno, da inzistiranje na reviziji kao jedinom izvanrednom pravnom lijeku protiv pravomoćne presude “može dovesti do izvještečenog nastojanja da se pravna pitanja prikažu kao činjenična”. Zalaganje i suca Merona Stoga smatra da iznimno treba ostaviti mogućnost preispitivanja kako bi se ispravila očita nepravda. I sudac Meron se za to založio. Bilo je pokušaja da se probije loša praksa suda u Haagu pa i od profesora Zwarta i Knoopsa, pa iako njihov amicus curiae nije prihvaćen, hrvatski eksperti to ističu jer to ukazuje kako ni akademska zajednica ne prihvaća praksu suda u Haagu. Tužiteljstvo je u predmetu Perišić kroz preispitivanje pokušalo ispraviti očitu nepravdu prema žrtvama zbog primjene pogrešnoga pravnoga standarda u oslobađajućoj presudi ali je zahtjev odbijen jer interes žrtava ne predstavlja osnovu koji bi opravdao usvajanje zahtjeva, navodi Vecernji.hr. Premda, tu je riječ o poštivanju “svetih” načela kaznenog prava “res iudicata” i “ne bis in idem”, zbog kojih o presuđenoj stvari nije moguće i drugi put suditi. Predmet Prlić je drugačiji i prema analizi Akademije niz jasnih pogrešaka u zaključivanju tvore nepravdu koju Mehanizam u Haagu treba ispraviti.
12.09.2018 11:23    Interview   ​Nika Pinter za Pogled.ba: Sudbina 'šestorke' bila zapečaćena i prije početka procesa Informacija o mogućoj reviziji presude Jadranku Prliću i ostalima probudila je nadu kako će nepravda iskazana kroz ovo suđenje i proces u konačnici biti ispravljena. Koliko je realno da se uđe u proces revizije i kakva mogu biti očekivanja pitali smo odvjetnicu Niku Pinter koja je u procesu "šestorci" bila odvjetnica generala Slobodana Praljka.
15.08.2018 18:46    Novosti   ​Konačna presuda Radovanu Karadžiću u prosincu Međunarodni sud u Haagu planira u prosincu ove godine izreći pravomoćnu presudu bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću, rečeno je danas na raspravi o stanju u postupku, javio je BIRN - Justice Report.
23.05.2018 09:01    Novosti   Ratku Mladiću odbijeno liječenje u Beogradu Sudsko vijeće Mehanizma u Hagu odobrilo je zahtjev obrane generala Ratka Mladića da im za dva mjeseca produže rok za predaju žalbe na osuđujuću prvostupanjsku presudu. S druge, pak, strane isto vijeće odbilo je zahtjev obrane da preispita svoju odluku kojom nije dozvolilo da se Mladić pusti na privremenu slobodu u Srbiju radi liječenja, prenose Novosti.
16.05.2018 15:26    Novosti   ​Odbijen Mladićev zahtjev za kažnjavanje haškog medicinskog osoblja Mehanizam za međunarodne kaznene sudove (MMKS) odbio je zahtjev obrane bivšeg zapovjednika Vojske Republike Srpske (VRS) Ratka Mladića da se protiv medicinskog osoblja u haškoj pritvorskoj jedinici pokrene postupak za nepoštivanje suda.
24.04.2018 17:19    Novosti   ​Karadžić kaže da ništa nije znao o zločinima i traži oslobađanje Osuđenik za ratne zločine i bivši lider bosanskih Srba Radovan Karadžić u utorak je priznao pred Mehanizmom za međunarodne kaznene sudove (MICT) u Den Haagu kako su u Srebrenici počinjeni zločini nad Bošnjacima no ustvrdio je da o njima ništa nije znao te kako za to ne snosi nikakvu odgovornost baš kao ni za bilo koji drugi zločin počinjen tijekom posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini.
23.04.2018 13:56    Novosti   ​Sud u Haagu raspravlja o žalbama na presudu Radovanu Karadžiću Pred raspravnim vijećem Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) danas je počelo dvodnevno saslušanje u žalbenom postupku po prvostupanjskoj presudi izrečenoj bivšem vođi bosanskih Srba Radovanu Karadžiću, kojom je on pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) osuđen na 40 godina zatvora nakon što je proglašen krivim za ratne zločine.
23.04.2018 09:00    Novosti   ​U Haagu počinje žalbena rasprava: Karadžić traži ukidanje presude, tužitelji doživotni zatvor Pred Mehanizmom za međunarodne kaznene sudove u Haagu u ponedjeljak počinje dvodnevna žalbena rasprava po žalbama tužiteljstva i bivšeg vođe bosanskih Srba Radovana Karadžića osuđenog na 40 godina zatvora za genocid i druge ratne zločine počinjene tijekom rata u BiH.
21.03.2018 11:41    Novosti   Haag odbio Valentinu Ćoriću u izdržanu kaznu ubrojiti dane koje je proveo u bolnici Kako doznaje Večernji list, Haaški sud jučer je obavijestio Valentina Ćorića kako mu u do sada izdržanu zatvorsku kaznu neće biti ubrojeni dani koje je proveo u bolnici. Naime, Ćorić je tijekom suđenja nekoliko puta bio u bolnici zbog narušenoga zdravstvenog stanja i operacija, ali Sud je odlučio kako mu to neće biti ubrojeno u izdržavanje kazne. Prema pravilima Haaškoga suda, boravak izvan pritvora ne može biti uračunat u izdržavanje kazne, ali slijedom toga pravila, onda je Sud trebao Ćoriću i drugima osigurati liječenje unutar haaškoga pritvora. “Ćorić nije samovoljno tražio da bude upućen na liječenje, nego se radilo o preporuci liječnika. Kako haaški pritvor nije imao uvjete za Ćorićevo liječenje, on je upućen u medicinske centre gdje je bio podvrgnut operativnim zahtjevima. Stoga bi bilo logično da mu se razdoblje provedeno u bolnici uračuna u zatvorsku kaznu”, rečeno je.
19.03.2018 08:01    Novosti   ​Odvjetnica Pinter o smrti generala Praljka, istrazi Haškog suda i odnosu države prema Šestorki Prošlo je više od tri mjeseca od osuđujuće haške presude hrvatskoj šestorci iz BiH i tragične smrti generala Slobodana Praljka. Jadranku Prliću, Milivoju Petkoviću, Bruni Stojiću, Valentinu Ćoriću i Slobodanu Praljku tom su presudom potvrđene prvostupanjske kazne, te su osuđeni na ukupno 111 godina zatvora.
26.02.2018 18:51    Novosti   Presuda Vojislavu Šešelju 11. travnja Izricanje presude u žalbenom postupku u slučaju Vojislav Šešelj pred Mehanizmom za međunarodne kaznene sudove (MMKS) u Haagu bit će održano 11. travnja ove godine