Tag: domovinski rat

09.03.2020 09:58    Lifestyle   Najljepša ljubavna fotografija iz rata: 'Ljubav je pobijedila sve!' U BRAKU 24 GODINE Kolovoz je 1995., Marijan se iz Oluje sa svojom 2. gardijskom brigadom, Gromovima, vraća u Sisak, gdje ga, na cesti uz Kupu, dočekuje njegova Ira, tada 21-godišnjakinja
09.01.2020 20:49    Teme   Ivan Crnjac: Odnos sarajevskih medija prema hrvatskim žrtvama je sramotan Buhine kuće samo su jedan od niza primjera gdje žrtve Hrvata ispadaju manje važne.
02.12.2019 12:58    Novosti   POSLJEDNJI OPROŠTAJ S GENERALOM ĆURČIĆEM| Slika domoljuba, časnog zapovjednika i uvijek čovjeka Predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović u obraćanju je izrazio sućut obitelji i kolegama.
21.11.2019 20:11    Kultura   FOTO/VIDEO| ''Za dušu Vama i nama'' - zahvalni koncert u Mostaru svim žrtvama Domovinskog rata Glazbeno-poetski koncert Zdenke Vladić - Soče "Za dušu Vama i nama" održan je večeras u Galeriji kraljice Katarine Kosače u Mostaru.
13.10.2019 13:50    Novosti   Potresna priča: Hrabra Velšanka pomagala je Hrvatima u ratu U Penylanu, četvrti u istočnom dijelu Cardiffa, skromnim i povučenim životom živi 78-godišnja Irene John, hrabra Velšanka koja je prije više od 20 godina na neobičan, no nažalost i na okrutan način, u ratnim okolnostima, upoznala Hrvatsku i za nju se vezala.
05.10.2019 11:27    Novosti   U ponedjeljak se otvara Arhiv Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u Mostaru ​Arhiv Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH bit će otvoren na prigodnoj svečanosti u ponedjeljak, 7. listopada, s početkom u 10:30 sati.
06.08.2019 08:07    Teme Svijet   ​Stariji gospodin očitao lekciju aktivisticama u vezi Oluje i Domovinskog rata Centar za žene žrtve rata i Ženska mreža Hrvatske u ponedjeljak su održali simboličan prosvjed na zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića.
22.07.2019 18:35    Politika   Predsjednik Čović se sastao s izaslanstvom Udruga HVO-a proisteklih iz Domovinskog rata Predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora dr. Dragan Čović razgovarao je danas s izaslanstvom Udruga HVO-a proisteklih iz Domovinskog rata.
13.07.2019 13:08    Novosti   Obilježena 26. godišnjica stradanja pripadnika HVO-a u Konjicu Polaganjem vijenaca na mjesnom groblju Zabrđe, te svetom Misom zadušnicom u župnoj crkvi, danas je u Konjicu obilježena 26. godišnjica stradanja i borbe za slobodu i čast pripadnika HVO Konjic.
02.07.2019 18:47    Novosti   Karlovac dobiva Muzej Domovinskog rata Muzej Domovinskog rata na Turnju spreman je za svečano otvorenje u petak s obzirom na to da je tvrtka Izgradnja Futura kao izvođač radova predala danas uređenu zgradu karlovačkom Gradskom muzeju
29.05.2019 20:47    Novosti   Održana 1. Konstituirajuća sjednica Odjela za branitelje HVO-a i Domovinski rat HNS-a BiH U Domu HDZ-a BiH danas 29. svibnja održana je 1. Konstituirajuća sjednica Odjela za branitelje HVO-a i Domovinski rat HNS-a BiH.
23.02.2019 11:56    Teme BiH   Sjećate li se Kate Šoljić, sjećate li se hrvatskih mučenica iz Domovinskog rata? Jedna od najponosnijih majki u Hrvata – Kata Šoljić, rodila se 23. veljače 1923. Mnogi su na žalost već zaboravili ovu iznimnu ženu, kojoj su u hrvatskom Domovinskome ratu poginula čak četiri sina: Niko (r.1942.), Mijo (r.1945.), Mato, (r. 1952.) i Ivo (r. 1948.). Svi su ubijeni od ruke srpskog agresora, a dosad nitko nije odgovarao za njihovu smrt. Da nesreća i tuga ove ponosne majke bude još i veća, valja istaknuti da je u vrijeme II. svjetskog rata izgubila još braće, te da nikada nije saznala za njihovo posljednje počivalište. Samo u Domovinskome ratu od obitelji Šoljić sudjelovalo je oko dvadesetak njenih najbližih. Iza nje ostale su i dvije kćeri, od kojih je jedna bila i aktivna sudionica Domovinskog rata, a prošla je i srpske logore. Drugoj je ubijen suprug u srpskoj agresiji, i još danas ne zna gdje mu je grob. Djeca njezinih kćeri također su bili na prvim crtama obrane. O trome smo pisali i pisat ćemo. Da se ne zaboravi! Sjećam se, kad smo u Zagrebu predstavljali jednu moju knjigu u kojoj sam objavio oko osam tisuća imena poginulih u vrijeme Domovinskog rata, i kada je ministrica branitelja bila gđa. Jadranka Kosor, gotovo nam nisu dali ni jednu dvoranu u Zagrebu da je promoviramo! Ipak, dozvolili su nam da to uradimo tek u prostorijama zagrebačke HVIDR-e. Na promociju je došla i gospođa Šoljić (ali ne i mediji!) i tada ledenim glasom upitala nazočne: “Tko to ima protiv da se jedna ovakva knjiga “ne smije” promovirati u Zagrebu?” Nastala je, naravno, šutnja. A onda je Kata rekla i ovo: “Do 1990. nisam smjela govoriti da sam izgubila braću, pa zar sada ne smijem reći ni da sam ostala bez četiri svoja zlata, četiri svoja sina?” Kata Šoljić, kad sam je upoznao, živjela je u zagrebačkoj Dubravi, u jednom stančiću od nekih 15 četvornih metara, koji nije imao ni prozore, već samo vrata za balkon. Pokrenuo sam (2004.) akciju da joj Udruge proizašle iz Domovinskog rata dodjele priznanje-Junakinja hrvatskog Domovinskog rata! Odaziv je bio izvanredan. Sve do te svečanosti uručenja ovog priznanja dva puta tjedno odlazila je na dijalizu, a ovo joj je priznanje toliko pogodilo u srce da je poslije morala ići čak – tri puta tjedno. Obećavali su joj med i mlijeko, za nju i njezinu obitelj. Na kraju je okončala u jednom privatnom umirovljeničkom domu, gdje su je posjećivali članovi obitelji i štovatelji. O Kati Šoljić objavio sam knjigu i snimio nekoliko dokumentarnih filmova. Na žalost, nisu naišli na neki osobiti odaziv, prije bi se reklo da su prešućeni. Milan Bandić, koji je bio nazočan jednoj od promocija knjige o gospođi Šoljić javno je obećao da će, kao gradonačelnik, odmah kupiti najmanje tisuću primjeraka, da svaka škola dobije barem jednu, kako bi znali tko je Kata Šoljić, odnosno tko su majke čiji je doprinos u Domovinskom ratu iznimno veliki. (Prihod bi išao u korist stradalih branitelja). Znate koliko je knjiga kupio Bandić-ni jednu! Već duže razmišljam da bi trebalo ponovno tiskati prvu i jednu knjigu o Kati Šoljić, ali vjerujte nema zainteresiranih sponzora!? Obitelj Šoljić prošla je pakao i u vrijeme komunizma. Brozovi Udbaši (gdje ste sada perkovići?) neprestano su im zagorčavali život, a posebno su mučili njezina supruga koji danas s njom počiva na vukovarskom groblju. Kata Šoljić recimo u Vukovaru, nema svoju ulicu, ni trg, po njezinom imenu se ne zove ni jedna kulturna ustanova, iako je zaslužila i spomenik. (U Zagrebu „na kraju grada“ po njoj se zove jedan park!). A cijeli se život, unatoč bolesti, borila za hrvatske branitelje, nije dozvolila da se zaborave oni koji su poput njezinih sinova dali život za slobodu. Poglavito je bila ponosna na Hrvatsko žrtvoslovno društvo, koje vodi dr. Zvonimir Šeparović, čija je bila počasna predsjednica, kao i na svoju Bosnu i Hercegovinu, gdje je rođena. Umrla je 8. srpnja 2008. Koliko još vode treba proći, pa da se netko sjeti i majki, poput Kate Šoljić, ili Eve Šegarić iz Škabrnja, čija su tri sina poginula u vrijeme srpske agresije, dok je još najmanje desetak članova njezine obitelji položilo život za Domovinu? Hrvatske majke, poput Šoljić, Jović i Šegarić, dale su ogroman, nemjerljiv doprinos u svetom Domovinskome ratu. Kad smo hrvatskom Saboru (lani) predlagali da te žene-mučenice dobiju barem Spomen dan – odbili su! Sve smo o tome pisali, pa se samo ponavljamo. Ali, kao da i nismo. Mladen Pavković
30.12.2018 15:31    Novosti   Zbog raketiranja Banskih dvora u Beogradu ispitani bivši piloti JNA Na današnji dan 1991. godine JNA je iz zraka raketirala Banske dvore, službeno sjedište Vlade Republike Hrvatske. Cilj napada bio je ubiti hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana, a radi potpunog uništenja političkog vodstva Hrvatske i sloma borbenog morala. U Beogradu su prošlog tjedna, na zamolbu Hrvatske, saslušani bivši piloti JNA na temelju kaznene prijave da su 1991. godine raketirali Banske dvore s ciljem ubojstva prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, javlja RTS. Na saslušavanju u zgradi Specijalnog suda u Beogradu bio je i hrvatski tužitelj, a ispitivanje je vodio sudac Odjela za ratne zločine Višeg suda u Beogradu. U četvrtak su ispitani general Ljubimir Bajić i pukovnici Slobodan Jeremić, Đuro Miličević, Ratko Dopuđa i Čedo Knežević. Prema tvrdnjama hrvatskog tužiteljstva, oni su po naredbi Bajića bombardirali Banske dvore u vrijeme sastanka Tuđmana, Mesića i Ante Markovića, s ciljem da ubiju Tuđmana te da su time izvršili ratni zločin. Obrana tvrdi da su ovi navodi tužiteljstva nisu točni, već da je eksploziju u Banskim dvorima po nalogu Tuđmana izveo bivši general JNA Petar Stipetić, koristeći zračna borbena sredstva iz zauzetih skladišta JNA, ali se srpski piloti pred sudom nisu detaljno izjašnjavali jer nisu oslobođeni čuvanja vojne tajne, javlja RTS. Kako u izjavi za Tanjug tvrdi jedan od branitelja osumnjičenih Dušan Bratić, sudac je tijekom saslušanja iskazao "veliko nepoštovanje prema okrivljenima i njihovim odvjetnicima." "Naprije, okrivljenima i njihovim odvjetnicima sudac nije dozvolio da pročitaju kaznenu prijavu Hrvatske s prilozima, a potom je povodom izjava da je njihov jezik srpski jezik, a pismo ćirilično, kao i da će dati iskaz sudu svoje države i naroda, sudac cijelo vrijeme imao upadice, komentare neprimjerne sucu i sudu", rekao je Bratić. Bratić tvrdi da je time sudac prekršio ne samo prava okrivljenih iz Zakonika o kaznenom postupku, Ustava Srbije, Europske konvencije o ljudskim pravima već i etički kodeks ponašanja suca, a čime je narušeno i dostojanstvo suda. Zbog toga je najavio da će se odgovarajućim inicijalnim aktima obratiti predsjedniku Višeg suda, Visokom savjetu sudstva i drugim nadležnim državnim tijelima, kako bi zaustavili takvo "od zakona odmetnuto ponašanje i postupanje i poduzeli druge odgovarajuće mjere iz svoje nadležnosti". Hrvatska je krajem prošle godine pokrenula istragu protiv generala bivše JNA Ljubomira Bajića, koji je kao zapovjednika Petog zrakoplovnog korpusa 1991. godine, a kojeg se tereti da je naredio raketiranje Banskih dvora - tadašnjeg sjedišta prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.
06.12.2018 17:47    Novosti   Obljetnica obrane Dubrovnika: Pakao je počeo već u ranim jutarnjim satima Dan dubrovačkih branitelja i 27. obljetnica uspješne obrane grada u Domovinskom ratu obilježavaju se prigodnim programom u četvrtak u Dubrovniku. Na „crni petak dubrovački“, 6. prosinca 1991. godine u ranim jutarnjim satima srpsko-crnogorska vojska pokrenula je sveopći napad na Dubrovnik. Agresorska vatra na grad trajala je od rane zore, a najžešći napadi bili su usmjereni na tvrđavu Imperijal na brdu Srđ ponad grada, kao i na povijesnu jezgru, hotel Belvedere te naselja Nuncijata i Sustjepan. Nekolicina branitelja u tvrđavi Imperial u jednom je trenutku zatražila od branitelja iz grada da se vatra otvori baš po tvrđavi, na čiji su gornji dio već kročili daleko brojniji pripadnici agresorske vojske. Bio je to učinkovit odgovor jer je agresor uz velike gubitke uskoro bio prisiljen povući se. U jednom danu život je izgubilo 19 civila i branitelja, a ranjeno je njih 60. Tijekom Domovinskog rata na dubrovačkom području poginulo je više od 300 branitelja i civila, svoja ognjišta je bilo prisiljeno napustiti više od 30 tisuća stanovnika, a nanesena je i nemjerljiva materijalna šteta. Program obilježavanja, kojim se odaje počast poginulim braniteljima i civilima koji su sudjelovali u obrani Dubrovnika, započeo je još 2. prosinca memorijalnim sportskim događajima, a nastavio 4. prosinca satom povijesti u dubrovačkim školama te 5. prosinca odavanjem počasti poginulim braniteljima na spomen-obilježjima na području Dubrovnika i križnim putem do Srđa. Na početku današnjeg središnjeg dijela programa obilježavanja gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković će sa suradnicima položiti vijence i zapaliti svijeće u počast poginulim braniteljima na groblju Boninovo, bošnjačkom groblju Boninovo i pred spomenikom poginulim pripadnicima MUP-a ispred zgrade Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, a na Liechtensteinovom putu prisjetit će se stradalih vatrogasaca i pripadnika Hrvatske ratne mornarice. Program se nastavlja polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća kod Križa na Srđu te recitalom učenika osnovnih škola i nastupom klape Ragusavecchia u Muzeju Domovinskog rata u utvrdi Imperijal, nakon čega slijedi mimohod Gradske glazbe Dubrovnik od stare gradske luke Stradunom do crkve svetog Vlaha. U Portu će se točno u podne odati počast pomorcima i braniteljima stradalima na moru, a u popodnevnim satima i braniteljima Sustjepana. U večernjim satima u dubrovačkoj Katedrali služit će se sveta misa zadušnica za sve poginule branitelje i civile u Domovinskom ratu, pred u ratom izgorjelom Festivalskom palačom projicirat će se „3D mapping“ video projekcija razaranja grada, a potom na Stradunu slijedi koncert Prljavog kazališta. Program obilježavanja završava u subotu 8. prosinca utrkom „Stazom deva“.
10.08.2018 09:09    Novosti   Na današnji dan 1991. godine snajperom je ubijen HRT-ov snimatelj Gordan Lederer Na današnji dan poginuo je HRT-ov snimatelj Gordan Lederer, koji je izgubio život 1991. prenoseći istinu o Domovinskome ratu i agresiji na Hrvatsku. Ubijen na radnom mjestu Gordan Lederer stradao je na brdu Čukuru pokraj Hrvatske Kostajnice snimajući hrvatske branitelje u akciji tijekom srpskih napada na Pounje. Tog 10. kolovoza 1991. godine poginuo na radnom mjestu, pogođen metkom snajpera. Ostavio je mnoge zapise o prvim danima rata, koji su poslije uklopljeni u Banijska ratna praskozorja. Lederer je rođen 21. travnja 1958. u Zagrebu. Na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu studij filmskoga i televizijskoga snimanja diplomirao je 1989. godine. Na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu upisao je 1986. studij arheologije, a u Interuniverzitetskomu centru u Dubrovniku 1989. godine poslijediplomski studij Kulturna povijest istočnojadranske obale. Surađivao je kao fotoreporter i fotograf u dnevnim novinama, a od 1986. i u profesionalnoj filmskoj i televizijskoj produkciji. U suradnji s Mojmirom Koničem 1986. suautorski režira i snima kratkometražni animirano-eksperimentalni film 'Maybridge i comp.', koji je iste godine dobio ove nagrade: Prvomajsku nagrada Sveučilišta, nagradu Sedam sekretara SKOJA-a i nagradu ASIFA-e za najbolji debitantski film na 33. Festivalu jugoslavenskog dokumentarnog i kratkometražnog filma u Beogradu. Surađivao je na multimedijskim projektima Borisa Bakala (Stolpnik i 22 prizora smrti). Od 1986. do 1980. bio je asistent trik-snimatelja i snimatelj na dugometražnim animiranim filmovima Čudesna šuma i Čarobnjakov šešir, kojima je redatelj Mladen Blažeković. Od 1988. godine član je Društva filmskih radnika. Godinu poslije, 1989., prihvaća stalni posao kamermana na Hrvatskoj televiziji, gdje je razvijao svoju kreativnu osobnost ne samo kao kamerman nego i snimatelj te scenarist i autor u brojnim i različitim projektima, među kojima izdvajamo dvogodišnju suradnju kamerom i perom (piše scenarij) s Draženom Šimićem. Zapaženi su 1989. i 1990. godine i njegovi autorski prilozi s temama iz arheologije i povijesti te putopisi: Bunja, Uskršnji običaji u Velikoj Hrvatskoj (oba u 1989.), Najstarije Topusko, Vodeničarstvo u Zagrebu, a vrlo plodne 1990. godine radi i intrigantan miniserijal: Agramer Historische Videozeitung – Posljednja počivališta starih purgera. Snimao i na iransko-iračkome ratištu 1990. godine surađuje kao snimatelj na dokumentarnome filmu Tunguska katastrofa redatelja Željka Belića, a godinu poslije, 1991., snimatelj je na iransko-iračkome ratištu te autor i snimatelj dokumentarnih filmova Zimski dan u plavsko-gusinjskoj kotlini i Knin bez komentara. Kao ratni snimatelj kamerom izvješćuje za Hrvatsku televiziju o stradanjima i događajima u Domovinskome ratu sa svih bojišta. Snimao je događanja u Kruševu, Kijevu, Kninu, Lovincu, Pakracu, Vinkovcima i brojnim drugim gradovima, a novinarski zadatak na Baniji i u hrvatskome Pounju bio je, nažalost, njegov posljednji zadatak. U kasno poslijepodne 10. kolovoza 1991. smrtno je pogođen snajperskim metkom na brdu Čukur kraj Hrvatske Kostajnice. Gordan Lederer svojom kamerom pronosio je istinu o ratu u Republici Hrvatskoj i ostavio dragocjena svjedočanstva, među kojima se dokumentarnom autentičnošću i estetskom vrijednošću izdvajaju legendarna Banijska ratna praskozorja koja su mnogima ostala u trajnome sjećanju do danas kao jedna od najdojmljivijih uspomena na Domovinski rat.
10.04.2018 16:46    Novosti   Hrvatsko naoružavanje Bošnjaka i njihova ''zahvala'' Početkom travnja Hrvati širom BiH obilježavaju obljetnice osnutka HVO-a. I dok se HVO pripremao za sve izvjesniji rat protiv JNA i srpskih vojnih formacija u nastajanju, predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović suočavao se sa svojim najvećim zabludama – blokadom Sarajeva i faktičkim početkom rata.
13.03.2018 11:29    Nogomet   ​Udruga 'Žene iz Domovinskog rata' poslala Modriću pismo podrške Udruga Žene iz Domovinskog rata – Zadar poslala je otvoreno pismo kapetanu hrvatske nogometne reprezentacije Luki Modriću, protiv kojeg je podignuta optužnica zbog lažnog svjedočenja na suđenju Zdravku Mamiću i ostalima.
05.03.2018 07:56    Politika   Karlo Marić novi predsjednik HULDR-e BiH U subotu je u Hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosača održan 4. redoviti Izborni sabor Hrvatske Udruge logoraša domovinskog rata u BiH.
23.02.2018 16:24    Novosti   Ovo je priča o Boji Kaurin - braniteljici iz Domovinskog rata Braniteljica iz Domovinskog rata, Boja Kaurin rodom iz Ključa u BiH, i danas teško živi. Kao pravoslavka otišla je braniti Hrvatsku, zbog čega je doživjela mnoge neugodnosti. Ipak, nikad nije požalila što je u najtežem vremenu bila na strani pravde... Nju život nije mazio. Imala je teško djetinjstvo u Ključu u Bosni i Hercegovini u kojem je rano ostala bez oca, kojeg su policajci pretukli do smrti. Tada je odlučila postati policajka ili vojnikinja. S 18 dolazi u Zagreb i odlazi u tadašnju vojsku, a kada je Hrvatska napadnuta, u Domovinski rat, prenosi HRT. Bez imalo razmišljanja sam otišla u Sunju. Javila sam se pokojnom generalu Praljku, dala sam mu svoju knjižicu i tražila da me pošalje na ratište. U dva sata u noći sam stavljena na prvu liniju u Sunji na željeznički kolodvor, prisjeća se Boja Kaurin. I tu ne bi bilo ništa sporno da Boja nije Srpkinja, pravoslavne vjere, i da je se zbog odlaska u Hrvatsku vojsku obitelj i majka nisu odrekli. No, kaže, ponovno bi učinila isto. Zato što sam vidjela tko je agresor, a tko je žrtva. Hrvatska nije otišla napasti Srbiju, nego je Srbija došla napasti Hrvatsku. Na strani sam pravde, istine - tako me pokojni otac odgajao. Rekao mi je da ne mrzim nikoga, da gledam tko je kakav u duši i da uvijek gledam istinu i pravdu, kaže Boja. Tim vrijednostima uči i svoje sinove, starijeg, koji je pošao maminim stopama, pripadnika 1. gardijske brigade, i mlađeg - studenta kineziologije. Samohrana je majka, ostavljena u dugovima i kreditu, zbog čega je morala prodati i stan pa je sada podstanarka. Narušenog je zdravlja. Liječi se od kroničnog PTSP-a, raka, problema sa srcem. Kaže - sve od nepravde koja se događa u Hrvatskoj, od ljudi koji ih prozivaju svakakvim pogrdnim imenima. Boli je stanje u našoj zemlji i zablude o braniteljima. Unatoč svim nedaćama, svakodnevnoj borbi i strahovima koje kao većina branitelja proživljava, nesebično pomaže drugima, što je njoj svojevrsna terapija. Volontira u domu za starije i nemoćne. Najveća joj je želja da njezini sinovi ne napuste domovinu poput mnogih drugih i da se stvore uvjeti za mlade, vrijedne i poštene ljude... To je Hrvatska za kakvu se ona borila.
06.06.2017 12:04    Politika   ​Vlada HBŽ: 150.000 maraka za udruge proistekle iz Domovinskog rata Vlade Hercegbosanske županije (HBŽ) na svojoj jučerašnjoj sjednici usvojila je odluku o raspodjeli 140.000 maraka na osam udruga proisteklih iz Domovinskog rata, dok je iznos od 10.000 maraka raspodijeljen na dvije braniteljske udruge koje nemaju karakter županijske udruge.
20.05.2017 16:07    Novosti   Busovača: Promovirana prva monografija o hrvatskim logorašima u BiH U Busovači održana je svečana promocija monografije „Od tvorca logora, do radosti zaborava“. Autor monografije je Anđelko Kvesić, a nakladnik je Hrvatska udruga logoraša Domovinskog rata u BiH. Naime, radi se o monografiji koja je na jednom mjestu objedinila veliki broj dokumenata iznimne povijesne vrijednosti kada je u pitanju Domovinski rat u BiH. Sama svečana promocija je organizirana u suradnji s Hrvatskim kulturnim društvom „Napredak“ Busovača, a promotori knjige su, uz autora Kvesića, bili prof. dr. Ivo Čolak te predsjednik ŽO HDZ BH ŽSB i ministar zdravstva i socijalne politike ŽSB Nikola Grubešić – čovjek koji je pružio najveću podršku u realizaciji ovog projekta. Moderator promocije je bio predsjednik HKD „Napredak“ Busovača, Josip Križanovića, a ulomke iz knjige je čitao profesor Slaven Katava, ravnatelj OŠ „Busovača“. Svečanost je svojim skladbama uveličao Ivo Jandrić te članovi folklornog sastava HKD „Napredak“ Busovača, priopćeno je iz HKD-a Napredak u Busovači.
07.05.2017 17:48    Novosti   Orašje: 22 godine od akcije VRS-a 'Plamen' Operacija VRS-a kodnog naziva Plamen ili kako su je branitelji nazvali Osveta je započela 5. svibnja 1995. godine sa snažnom topničkom vatrom kao pripremom za napad, podatci su objavljeni na Internetu.
26.04.2017 15:50    Novosti   Priča iz rata o djevojčici iz Rame i Unproforcu: Susret nakon 20 godina Postoji razlog, odnosno više njih, zbog kojih se bivši pripadnici UNPROFOR-a (United Nations Protection Force: Zaštitna snaga UN-a) sjećaju Domovinskog rata u Hrvatskoj i BiH. Ratne strahote koje su devedesetih godina gledali nikad neće zaboraviti. Mnogi od njih i danas prepričavaju suze majki i krikove djece prije tek dva desetljeća. No, sjećaju se i osmijeha djece koju bi razveselili tek ponekim slatkišem, jednom čokoladicom.
16.01.2017 11:31    Novosti   ​Udruga dragovoljaca Domovinskog rata: In memoriam Dalibor-Daka Stojkić Dana 17. siječnja 2017. godine navršava se dvadeset i peta godina otkako je svoj život položio na oltar domovine naš prijatelj, suborac,dragovoljac i pripadnik Centra Veze Općinskog stožera HVO-a Mostar, stoji u priopćenju Udruge dragovoljaca Domovinskog rata Mostar.
20.12.2016 21:53    Novosti   Jedan je Domovinski rat: Hrvatska vlada dodijelit će automobile i ratnim invalidima HVO-a Premijer Andrej Plenković i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved uručili su u utorak ključeve 105 osobnih vozila stopostotnim hrvatskim ratnim vojnim invalidima I. skupine, a Medved je najavio da će se iduće godine automobile dodijeliti i ratnim invalidima HVO-a, kojima je temeljem izmjene zakona iz 2013. to bilo onemogućeno.
29.11.2016 11:59    Novosti   Koordinacija hrvatskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata: Znat ćemo odgovoriti na provokacije Koordinacija hrvatskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata općine Stolac javno osuđuje prošlotjedne izjave i prijetnje o blokiranju ponovljenih izbora u Stocu koje je izrekla koordinacija bošnjačkih boračkih udruženja općine Stolac.
19.09.2016 16:47    Novosti   ​FOTO: Obilježena 25. obljetnica hrvatskih dragovoljaca Herceg-Bosne U ponedjeljak je u Mostaru obilježena 25. obljetnica hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Mostara i Herceg-Bosne.
29.05.2016 11:28    Novosti   Domovinski rat u nastavi zastupljen jednom lekcijom U okviru manifestacije “Dani sjećanja 2016.”, u Odžaku je održan okrugli stol o temi “Sjećanje na Domovinski rat”.
14.04.2016 20:46    Novosti   Livno 13. travnja 1992.: Bitka koja je spriječila odsjecanje Dalmacije i Hrvata BiH Dana 13.travnja 1992. napadom srpskih snaga na planinski prijevoj Korićinu između Livna i Glamoča započela je bitka za Livno.
02.04.2016 12:19    Politika   U promjenama zakona u RH sudjelovat će i udruge HVO-a Predstavnici hrvatskih braniteljskih udruga Domovinskog rata iz BiH sudjelovat će u radu stručnih timova koji će raditi na izmjenama Zakona o pravima branitelja RH i drugim propisima kako bi se trajno riješio njihov status u Hrvatskoj, izjavio je Slavko Marin, voditelj Odjela za branitelje HNS-a BiH,