Tag: djeca

18.10.2018 09:11    Novosti   Djeci djetinjstvo - Mjesec dana do najveće zabave za mališane u regiji Na radost mališana i roditelja bliži se početak najveće zabave za roditelje i mališane u regionu. Peti, jubilarni Dječiji sajam održat će se od 16. do 18. studenoga na dobro poznatoj lokaciji, sarajevskoj Skenderiji. Pod sloganom „Djeci djetinjstvo“ organizatori najavljuju festivalski program, zabavu, pjesmu, graju i smijeh, ali i najveće sajmište opreme i potrepština za djecu i roditelje.
12.10.2018 16:03    Zdravlje   ​Zlostavljanje djece ostavlja ožiljke u njihovom DNA kodu Za psihičke ožiljke koje zlostavljanje ostavlja već svi dobro znamo. Ono što najnovija studija s Harvarda pokazuje jest da zlostavljanje djece može ostaviti one puno dublje posljedice te da se tragovi toga iz najranije dobi mogu reflektirati u DNA kodu.
11.10.2018 20:34    Obitelj   Djeca nasljeđuju inteligenciju od mama Tema o kojoj svi roditelji vole raspravljati, kako ozbiljno, tako i u šali, jest - od koga su djeca naslijedila svoju inteligenciju?
05.10.2018 22:04    Obitelj   ​Ne udarajte djecu, postoje druga rješenja Trećina roditelja fizički kažnjava svoju djecu svaki dan ili nekoliko puta tjedno - pokazalo je istraživanje udruge Hrabri telefon.
04.10.2018 16:18    Obitelj   ​Znanstvenici 'izračunali' idealnu formulu za ispravan razvoj djeteta Najmanje 60 minuta tjelesne aktivnosti dnevno, devet do 11 sati sna noću, a ne više od dva sata na dan ispred zaslona računala, stručnjaci povezuju s višim rezultatima na testovima mentalne sposobnosti. Rezultat je to dijela opsežne desetogodišnje studije o kognitivnom razvoju mozga adolescenata koja je objavljena u Lancet Child and Adolescent Healthu i trebala bi poslužiti kao generalna preporuka roditeljima, odgajateljima i učiteljima.
28.09.2018 12:29    Nogomet   Nogometna škola HŠK Zrinjski roditeljima mlađih uzrasta predstavila plan za sljedeću godinu Jučer je u prostorijama stadiona HŠK Zrinjski održan sastanak s roditeljima mlađih uzrasta Nogometne Škole HŠK Zrinjski. Na ovome sastanku roditeljima je predstavljen plan i program rada Nogometne Škole HŠK Zrinjski za narednu godinu. Treneri u N.Š. HŠK Zrinjski Ivan Dominković i Marin Jovanović roditeljima su prezentirali program rada s djecom do 12. godine i od 12. do 19. godine. Djeca do 12. godine imat će uključene treninge plivanja, atletike, judo i gimnastike, djeca od 12 do 19 godine aerobik, fitness i funkcionalna testiranja. Hvala roditeljima polaznika Nogometne Škole HŠK Zrinjski što su se odazvali našem pozivu, stoji u priopćenju.
27.09.2018 09:00    Novosti   U Mostaru kros utrka za djecu s posebnim potrebama U sklopu aktivnosti povodom manifestacije "Dani srca" organizira se kros - utrka za djecu s posebnim potrebama.
18.09.2018 08:38    Obitelj   ​Zdravija djeca imaju obrazovanije roditelje Zdravlje djece uvelike je povezano s razinom obrazovanja njihovih roditelja, pokazala je nova njemačka studija.
17.09.2018 22:44    Obitelj   Devet vrsta inteligencije: Kako poticati njihov razvoj kod djeteta? Još od nastanka prvog testa inteligencije davne 1904. inteligencija se vezala isključivo za školski uspjeh. No Howard Gardner, profesor s Harvarda, napravio je veliki zaokret u tome govoreći da testovi inteligencije ne uzimaju u obzir širok raspon drugih sposobnosti koje ljudi imaju, ali ni utjecaj kulture. Tako je nastala teorija višestrukih inteligencija, prema kojoj postoji osam vrsta inteligencije, a u posljednjih je nekoliko godina pridodana i deveta. Prema Gardneru, inteligencija je sposobnost rješavanja problema koji su cijenjeni u jednom ili više kulturnih okruženja. Naime, nitko prije njega nije zamijetio da kulturna vrijednost utječe na to čovjek uopće dobije priliku izvršavati zadatke koji će mu pomoći u razvijanju neke vještine, a time i određene vrste inteligencije. Svih osam (devet) vrsta inteligencije o kojima Gardner govori međusobno su povezane i nužne za produktivno djelovanje u društvu. I sve su one već ugrađene u nas, ali treba poticati njihov daljnji razvoj kako bismo otkrili u čemu smo najbolji. Pritom je ključno opažanje onoga u čemu smo dobri, a u čemu još nismo. Danas nastavnici pokušavaju nastavne jedinice i zadatke planirati tako da potaknu razvoj svih osam (devet) vrsta inteligencije i prilagode sadržaj različitim učenicima. Međutim, to nije tako na svim nastavnim predmetima, a i u velikoj mjeri ovisi o osobnosti samog učitelja ili nastavnika i njegovu shvaćanju inteligencije. Stoga je, kao i uvijek u odgoju, ključna uloga roditelja. Zato uz pojašnjenja pojedine vrste inteligencije u nastavku donosimo i ideje kako kod svog djeteta možete poticati razvoj određene vrste inteligencije. 1. Verbalno-lingvistička inteligencija odnosi se na, kako joj i samo ime kaže, učinkovito korištenje riječi, sintagmi i rečenica, bilo u pisanom ili govornom obliku. Djeca koja imaju istaknutiju ovu vrstu inteligencije vole razmišljati u riječima. Često se može primijetiti da i u igri s drugom djecom kod njih dominiraju objašnjavanje i opisivanje samih radnji, a istodobno su takva djeca i veliki zaljubljenici u knjige. Stoga im je potrebno što više čitati, osigurati im bilježnice u koje mogu zabilježiti svoje misli (a koje neće biti školske bilježnice), osmisliti s njima igre riječima, izrezati im slova s kojima mogu sami stvarati nove riječi i slično, upisati ih na tečaj stranog jezika ili radionice kreativnog pisanja. 2. Logičko-matematička inteligencija vezuje se uz korištenje brojeva, dobro uočavanje uzročno-posljedične veze, logičko zaključivanje i sposobnost otkrivanja obrazaca. Djeca kod kojih je ona izražena vole rješavati rebuse, zagonetke, premetaljke, mozgalice i stvarati vlastite šifre. Njih zanima i kako izgleda svemir, zašto je trava baš zelene boje ili pak kako se klasificiraju sisavci. Njihovu ćete želju za znanjem utažiti odlascima u muzeje poput Prirodoslovnog, u zvjezdarnice ili kupnjom igračaka poput paketa za izradu vulkana, kemijskih pokusa prilagođenih njihovoj dobi i slično. 3. Ako dijete ima osjećaj za boje i linije, ako pokazuje smisao za grafičko prezentiranje ideja crtežima ili pak se vrlo lako snalazi u bilo kojem novom prostoru, kod njega je naglašeno razvijena prostorna inteligencija. Takvom su djetetu potrebne kockice, što više pribora za crtanje i slikanje, pribor za izradu modela i maketa (a možete se poslužiti i običnim kartonskim kutijama) i slagalice, ali i posjeti muzejima umjetnosti. 4. Pleše li dijete od malih nogu, sanja o tome da postane balerina ili break-dancer ili pak bavljenje sportom voli više od ičega, jasno je da je kod njega naglašena tjelesno-kinestetička inteligencija. 5. Dijete se koristi svojim mentalnim sposobnosti za koordinaciju pokreta, a dodatno ga možete potaknuti igranjem dramskih uloga, upisivanjem tečaja plesa ili sporta prema kojem dijete pokazuje najveći afinitet. 6. Glazbenu inteligenciju vrlo je lako prepoznati kod djece koja su nadarena za pjevanje ili sviranje, koja lupaju nogama ili rukama stvarajući određene ritmove ili pak stalno nešto pjevuše ili mrmljaju. Dodatno ćete ih stimulirati upisom u glazbenu školu i pohađanjem koncerata koji su primjereni djetetovu uzrastu. 7. Ako dijete voli boraviti u prirodi, skuplja lišće, žirove i sjemenke, obožava provoditi sate s kućnim ljubimcem ili pak svesrdno pomaže u vrtlarstvu na svoj simpatičan način, kod njega je razvijena naturalistička inteligencija. Dodatno je možete poticati odlaskom na kampiranje, dugim šetnjama vikendom, odlaskom u azil za životinje, radom u vrtu, pa čak i planinarenjem na mjesta koja su prihvatljiva za dijete. 8. Međutim, osim vrsta inteligencije koje pokazuju našu sklonost određenim praktičnim vještinama i sposobnostima, jednako su tako važne i one vještine koje razvijamo u doticaju s drugim ljudima i sa samim sobom. Zato je važno kod djeteta razvijati i interpersonalnu i intrapersonalnu inteligenciju. Interpersonalnu možete poticati organiziranjem igara u svome domu s djetetovim prijateljima ili pak odlascima na dječja društvena događanja, dok je kod razvijanja intrapersonalne važno djetetu omogućiti da bude samo sa sobom. Tako će postati svjesnije sebe i svojih vrlina, svojih želja i planova. 9. U posljednjih nekoliko godina govori se još i o egzistencilističkoj/duhovnoj inteligenciji koja se odnosi na meditaciju, razmišljanje o smislu života i istraživanju vjere. To ćete kod svog djeteta moći primijetiti tek u tinejdžerskoj dobi jer do svoje 12. godine djeca ne mogu sebi predočiti apstraktne pojmove. Tada ih je pak poželjno uputiti na knjige o filozofiji, ljubavi i svemu ostalome što ih zanima, a s njima možete podijeliti i svoje mišljenje.
17.09.2018 22:39    Obitelj   Plišana igračka: Zašto je neizostavna u razvoju djeteta? Svi smo mi tijekom odrastanja imali svoju omiljenu plišanu igračku od koje bismo se rijetko odvajali. Nije nam smetalo ni kada više možda ne bi bila u reprezentativnom stanju. Bio je to naš prijatelj, naša utjeha, ali i naše sredstvo upoznavanja svijeta. Igračke su u razdoblju djetinjstva iznimno važan dio odrastanja, a o tome zašto djeca kao svoju omiljenu igračku biraju upravo plišance te kako oni mogu utjecati na razvoj djece, porazgovarali smo sa psihologinjom Irenom Šestak. Igra je neizostavni dio djetinjstva, a igračke kojima se djeca pritom igraju imaju brojne funkcije: od razvoja motorike, osjetila, opažanja, poticanja razvoja socijalnih vještina, razvoja mašte, empatije, improvizacije, inteligencije, konstruktivnosti. Međutim, upotrijebe li se na pogrešan način, također mogu poticati razvoj agresivnosti, destruktivnosti i dominacije, govori nam psihologinja Šestak. Posebna veza djeteta i plišanca I dok je vrlo važno da se dijete igra i didaktičkim igračkama, posebno mjesto u životima djece ipak zauzimaju plišane igračke. To su igračke kojima se dijete ne može ozlijediti te se nerijetko iznimno veže uz njih. Često se može vidjeti kako mala djeca razgovaraju s igračkama, ponekad i govore u njihovo ime. Pomažu im da se osjećaju sigurnijima. Plišana igračka za dijete ima simboličko značenje i treba poštovati odnos koji je izgradilo s igračkom, ne pokušavajući je pritom zamijeniti 'ljepšim' ili ' boljim' predmetom, ističe Irena Šestak. Učenje uz pomoć medvjedića No osim što imaju simboličko značenje, plišane igračke i roditeljima mogu biti svojevrsna pomoć u odgoju. Naime, upravo se uz pomoć djetetove najdraže plišane igračke razvijaju jezične i socijalne vještine. Primjerice, kada dijete u igri razgovara s medvjedićem ili drugom plišanom igračkom, nesvjesno potiče razvoj svojih jezičnih vještina. Komunicira s igračkom, govori i u njezino ime, vodi dijalog i pritom sluša vlastiti glas. Plišana igračka može poslužiti i kao model učenja socijalnih vještina i obaveza. Plišana igračka će se prije ili kasnije uprljati. Dakako, tada je treba oprati, a tu situaciju možete iskoristiti naglašavajući važnost osobne higijene. Djetetu možete reći: 'Vidiš, i medi je potrebno kupanje kako bi bio ljepši i zdrav, baš kao i ti.', kaže Šestak. Jednako tako plišana igračka može pomoći i prilikom hranjenja pa je preporučljivo 'posjesti' je za stol te joj pripremiti tanjur i pribor kako bi dijete, posebice ako odbija hranu, lakše prevladalo kušanje hrane koja mu nije najomiljenija, ali je potrebna za njegov zdravi razvoj. Prijelazni objekt Vrlo često djeca svoju igračku nose posvuda sa sobom, a psihologinja Šestak naglašava kako mu to nipošto ne treba braniti, posebno ne prilikom odlaska u vrtić. Naime, plišana igračka predstavlja korak u samostalnost djeteta. Plišane igračke često su od presudne važnosti prilikom odvajanja od roditelja, bilo da je riječ o odlasku u vrtić ili samo na čuvanje kod nekog člana obitelji. Predstavljaju nekog bliskog, nekog s kime je dijete povezano na sasvim poseban način. Nikako im ne treba braniti da ih nose sa sobom. Dapače, kada uz sebe imaju svog plišanca, bit će im mnogo lakše. Naime, igračka je tzv. prijelazni objekt, s njom se dijete povezuje na poseban način, pruža mu utjehu i neku vrstu sigurnosti, zaključuje psihologinja Irena Šestak.
17.09.2018 19:13    Novosti   Tko je muškarac koji je zbog dječjeg rođendana raznio kuću i ozlijedio policajce Od danas popodne u Opuzenu se odvija prava drama. 49-godišnjem Radomiru Šimoviću navodno su zasmetala djeca koja su slavila rođendan pa je na njih vikao i prijetio im. Susjedi su stoga pozvali policiju. Prema pisanju Slobodne Dalmacije, Šimović je tada pustio plin te je došlo do eksplozije, koja je raznijela pola kuće, i požara. Kada su ga policijski službenici pokušali odvući od požara on ih je napao kosirom. Dvojicu je ozlijedio. Šimović se tada popeo na krov i ne želi sići. Tijekom pisanja ovog teksta i dalje su trajali pregovori. Tko je on? Kako je objavio HRT Šimović je ratni veteran 116. neretvanske brigade te je obolio od PTSP-a. Poznat je i policiji po ranijem ekscesnom ponašanju te duševnom rastrojstvu. Slobodna Dalmacija iz razgovora sa susjedima doznaje kako je policija već više puta intervenirala. Njegov prvi susjed kazao im je kako je policija Šimovića privodila, a sud oslobađao. Dodaje kako je bio i na psihijatriji, ali nakon povratka nitko ne kontrolira liječi li se i dalje. Susjedi dodaju kako je govorio da ga prate i prisluškuju te da mu je smetalo sve i svašta, a navodno je uzeo i karton od svog liječnika pa je pitanje tko ga je uopće liječio.
17.09.2018 12:24    Novosti   ​Polaznici škole Helen Doron English Mostar u akciji pošumljavanja Kako je planeta Zemlja jedini zajednički dom koji dijelimo, polaznici škole Helen Doron English Mostar, odlučili su joj pokloniti ono što joj najviše treba, biljke, zelenilo i dodir dječje ruke, s ciljem očuvanja prirode za sve buduće generacije.
14.09.2018 13:08    Crna kronika   ​Grude: Troje malodobne djece oduzeto roditeljima mrtve bebe Troje malodobne djece obitelji iz Gruda, čiji se otac sumnjiči za ubojstvo novorođenčeta pronađenog na lokalitetu Kobilovača pokraj Mostara, oduzeto je obitelji i smješteno u Majčino selo u Međugorju, potvrđeno je u Centru za socijalni rad Grude.
14.09.2018 12:46    Novosti   ​Mostar: Djeca počinju s duhanom već u osnovnoj školi U BiH je veliki broj djece koja počinju s konzumacijom duhana već u osnovnoj školi, a s 13 godinu počinju konzumirati i alkohol, istaknuto je u četvrtak u Mostaru na dvodnevnom treningu o zagovaranju smanjenja faktora rizika za zdravlje stanovništva i uvođenju zdravih životnih stilova u lokalnu zajednicu.
03.09.2018 11:20    Novosti   Katastrofalne brojke: Počinje nova školska godina, učenika nikad manje U osnovnim i srednjim školama u BiH danas počinje nova školska godina. Učenika je sve manje.
02.09.2018 13:38    Novosti   ​U Srbiji ove godine u školu kreću 344 učenika iz migrantskih obitelji U Srbiji će u ponedjeljak u škole krenuti i 344 učenika iz migrantskih obitelji, smještenih u centrima za azil i prihvatnim centrima, priopćilo je u nedjelju povjereništvo za izbjeglice i migracije Srbije.
31.08.2018 18:34    Obitelj   ​Ljevaci ili dešnjaci? Djeca 'izaberu' ruku do četvrte godine Kod neke je djece odmah jasno jesu li ljevaci ili dešnjaci, ali većina će ih se naizmjenično koristiti objema rukama do četvrte godine i onda izabrati koju preferiraju.
31.08.2018 17:19    Novosti   ​Sukobi u Africi uzrokovali smrt pet milijuna djece Oružani sukobi na afričkom kontinentu te bolesti i glad proizišli iz njih možda su uzrokovali smrt pet milijuna djece mlađe od pet godina između 1995. i 2015., po studiji objavljenoj u petak.
30.08.2018 16:22    Novosti   Muke podstanara: Iznajmljivači stanova odbijaju obitelji s djecom! – Tražim stan za sebe i dijete od četiri godine. Primate li djecu? – pitamo muškarca koji iznajmljuje stan od 55 kvadrata u širem središtu Osijeka. – Šta ja znam... Je li zdravo, ide li u vrtić, ide li baki i didi ili je stalno kod vas? – odgovara nam on setom pitanja. – Kako to mislite, je li stalno kod mene? – pitamo glumeći samohranu majku. – Susjedi će se buniti ako plače. Ako ga nisam vidio, ja ne znam je li dijete normalno ili nije. Ima i bolesne djece... – nastavlja. – Nemoj... – smiruje ga ženski glas u pozadini. Crtica je to iz Osijeka, a slično je stanje i u Splitu, nešto bolje u Zagrebu. Biti podstanar u Hrvatskoj, pogotovo s djecom, često znači biti građanin drugog reda. – Selim se sa suprugom i djetetom u Split zbog posla i još nisam pronašao stan. Znam, nisu svi protiv djece u Splitu, ali zadnji slučaj mi je baš digao živce. Stan je oglasila agencija i kad sam je nazvao rekli su mi: “Neće vlasnik, jer tu je malo dijete, kuhat će se u stanu...”. Ne razumijem što bismo mi trebali, samo noćiti u stanu za 500 eura mjesečno – govori nam Dalmatinac. Dosta je puta, kaže, dobio odgovor od vlasnika stanova da im ne odgovaraju dijete i familija, ali vjeruje da će stan naći. Stanova u Splitu koji se nude za iznajmljivanje podstanarima vrlo je malo, a i oni koji se nude većinom su useljivi tek sredinom rujna, nakon turističke sezone, a treba ih napustiti najkasnije do 15. lipnja. U oskudnoj ponudi većina vlasnika želi isključivo studente. No, uspjeli smo pronaći i stanove za koje nitko nije postavljao problem što će u njima živjeti djeca. Primjerice, stan od 50-ak kvadrata, luksuzno namješten, u kući blizu Marjana za 520 eura. Sličan iznos najma traži se i za stan od 40 kvadrata u Splitu. Ni tu djeca “ne smetaju”. A na ostalim brojevima koje smo okrenuli vlasnici su bili zainteresirani za studente. – U Splitu se iznajmljuje ljeti turistima, zimi studentima. Obitelji s djecom nikome ne odgovaraju. Ja u subotu idem pogledati stan za sebe i kćer u Kaštel Gomilici. Split više ne gledam, prvo što nema ništa, a ako nešto i naleti to je preskupo, npr. stan od 36 kvadrata, na 14. katu, polunamješten, 4000 kn. Tko to može platiti? – kaže jedna Splićanka. U Zagrebu je lakše nego u Splitu i Osijeku unajmiti stan obitelji s djecom, a oni koji ih ne žele perfidniji su u odbijenicama. Od deset iznajmljivača, za njih šest djeca nisu bila problem, a četvero nas je odbilo uz bizarne odgovore. Kad smo vlasnici troiposobnog stana na Trešnjevci rekli da imamo dvoje djece, odmah je ispalila: – To vam je stan za studente. Nije u njemu jaka struja pa nije prikladan za obitelji s djecom. Pitamo je možemo li ga ipak pogledati, ali nije spremna ni za to. Ne odustajemo pa pitamo u čemu je problem, a žena na rubu strpljenja uzvraća: “Ne mogu vam o tome govoriti, kako sam dobila upute, tako i radim”. U centru Zagreba vlasnica dvoiposobnog stana odmah kaže: “Ne uzimamo djecu, pa neuvjerljivo dodaje: – Imamo problem sa starijom susjedom koja je osjetljiva na svaki šušanj...” Većina i osječkih stanodavaca još u oglasniku navodi da primaju samo studente. Jedan vlasnik stana nas odbija jer kaže ako nas primi s djetetom, kći mu sutra može doći iz Njemačke, pa gdje će ona biti. Je li odbijanje iznajmljivanja stanova obiteljima s djecom diskriminacija? – Radi se o diskriminaciji temeljem obiteljskog statusa koji je izrijekom naveden kao jedan od mogućih razloga diskriminacije osim rase, nacionalne pripadnosti i ostalog. Ustav u političkim pravima i osobnim pravima i slobodama, a ovo spada u osobne slobode, jamči zaštitu obiteljskog statusa – kaže ustavnopravni stručnjak Mato Palić, dodajući kad se ta prava ograničavaju mora biti legitiman cilj, a ovdje ga nema. Ako se vlasnici stanova boje da će podstanare s djecom biti teže izbaciti, pravni postupak iseljenja iz stana je isti bez obzira na to je li netko samac, star, mlad ili s djecom, kaže nam jedna sutkinja. Profesor socijalne politike Gojko Bežovan ističe da je problem što nemamo socijalne i državne stanove za najam mladim obiteljima kao druge zemlje EU. – Možemo iznajmljivati stanove u tri bloka zgrada i nitko nas neće pitati za ugovore i porez! Zašto se porezne vlasti ne zainteresiraju za taj izvor prihoda? – pita se Bežovan.
28.08.2018 14:22    Novosti   ​Kina nakon 40 godina razmišlja o ukidanju ograničenja broja djece u obitelji Kina razmišlja o ukidanju granice za broj djece u obitelji koja je u nekom obliku na snazi već četiri desetljeća, prenose u utorak državni mediji.
23.08.2018 16:13    Lifestyle   Roditelji gube kontrolu nad djetetom u dobi od 13 godina, skrivaju što jedu i piju s kim se druže Roditelji polako,a li sigurno gube kontrolu nad svojom djecom oko 13. godine, što se poklapa s pohađanjem viših razreda osnovne škole. Nakon silnih godina nadgledanja svakog njihovog koraka, mame i tate se pitaju što njihov podmladak jede, radi, s kime se druže
17.08.2018 17:17    Novosti   Ispovijesti mladih žena koje odbijaju tradiciju u zemlji s najnižom stopom plodnosti na svijetu Sve veći broj djevojaka u Južnoj Koreji odlučuje da neće stupiti u brak, da ne žele djecu i čak da ne žele nikakve ljubavne veze s muškarcima. Radi se o zemlji koja ima najnižu stopu plodnosti na svijetu i stručnjaci upozoravaju da će se populacija ozbiljno početi smanjivati ako se nešto ne promijeni. Jang Yun-hwa (24) iz Seula za BBC. Kao i mnogi drugi mladi Južnokorejanci, ova crtačica stripa bori se na izrazito kompetitivnom tržištu rada. Kaže da je jako naporno radila da bi došla tu gdje je i nije spremna riskirati karijeru koju je dosad izgradila. ‘Umjesto da budem dio obitelji, radije bih bila neovisna i živjela sama, te u konačnici ostvarila svoje snove’, kaže Yun-hwa. Daleko od toga da je ona jedina osoba u Južnoj Koreji koja misli da obitelj i karijera ne idu zajedno. Postoje zakoni protiv diskriminacije žena zbog trudnoće, ali oni se u praksi ne provode, tvrde sindikati. Majka i radnica Da je tome doista tako, pokazuje primjer Choi Moon-jeong koja živi u predgrađu Seula. Kad je šefu priopćila da je trudna, šokirala ju je njegova reakcija. ‘Rekao mi je - Kad jednom rodiš, dijete će ti biti prioritet, a posao će doći na drugo mjesto, kako onda možeš nastaviti raditi? I samo je ponavljao to pitanje’, priča Moon-jeong. Ona je radila kao računovotkinja u poreznoj službi. Nakon što je saznao vijest, šef je promijenio odnos prema njoj. U vrijeme najveće gužve obrade poreznih kartica, on joj je nagomilao još dodatnog posla. Kad se požalila, rekao joj je da uopće nije posvećena poslu. Napetost je počela utjecati na zdravlje. ‘Vikao je na mene. Sjedila sam na svom mjestu, a on je urlao na mene. Zbog stresa tijelo mi se odjednom počelo grčiti i nisam mogla otvoriti oči. Kolege su pozvale hitnu pomoć koja me odvezla u bolnicu’, kaže Moon-jeong. Ondje su je liječnici upozorili da stres već uzrokuje simpome spontanog pobačaja. Kad se nakon tjedana dana u bolnici vratila na posao, imala je osjećaj da šef radi sve kako bi je natjerao da da otkaz. Otkriva da njezino iskustvo nije izoliran slučaj. ‘Puno je slučajeva u kojima se žene silno zabrinu kad ostanu trudne. Morate dobro promisliti prije nego objavite svima da ste trudni. Mnogi ljudi oko mene nemaju djecu i ne planiraju ih imati’, otkriva buduća mama. Navijačice u muškom svijetu Kultura napornog rada, prekovremenih sati i posvećenosti poslu jedna su od karakteristika izvanredne transformcije koju je Južna Koreja doživjela u posljednjih 50 godina, od zemlje u razvoju do jedne od najvećih svjetskih ekonomija. Yun-hwa kaže da se uloga žena u toj transformaciji zemlje često previdi. ‘Ekonomski uspjeh Koreje uvelike ovisi i o slabo plaćenim radnicima u tvornicama gdje rade uglavnom žene. A tu su njega i briga koju žena mora pružiti obitelji da bi se muškarac mogao fokusirati samo na zarađivanje novca’, kaže. Žene sad sve više rade poslove koje su ranije uglavnom obavljali muškarci, u menadžmentu i stručnim poslovima. No, unatoč brzim društvenim i ekonomskim promjenama stav prema spolu se suviše polako mijenja. ‘Ovdje se od žena očekuje da navijaju za muškarce. Osim toga, udane žene često preuzimaju ulogu njegovateljica obitelji u koje su se udale. Čak i ako rade, podizanje djece isključivo je ženski posao. Od nje se očekuje i briga za muževu obitelj ako netko oboli’, objašnjava Yun-hwa. Nasilje, osvetnička pornografija i troškovi Prosječni muškarac u Južnoj Koreji provede 45 minuta dnevno u poslu za koji nije plaćen, poput brige o djetetu, pokazuju podaci Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Žene provode pet puta više vremena. ‘Moj karakter ne odgovara tome, nisam stvorena samo za pružanje podrške nekome. Imam dovoljno posla sa svojim životom’, zaključuje Yun-hwa. Ne radi se samo o tome da ne želi brak, ona nema potrebu ni za vezom. Najvažniji razlog je strah od osvetničke pornografije koja je u Koreji veliki problem, a brine je i nasilje u obitelji. Korejski institut za kriminologiju objavio je rezultate ankete provedene prošle godine u kojoj je čak 80% ispitanih muškaraca priznalo da su bili nasilni prema svojim partnericama. Yun-hwa kaže da južnokorejski mladići na žene gledaju kao na robove. Stopa sklopljenih brakova u Južnoj Koreji niža je no ikad - 5,5 na tisuću ljudi u usporedbi sa 9,2 u sedamdesetima. Malo se djece rađa van brakova. Jedino Singapur, Hong Kong i Moldavija imaju stopu plodnosti (broj djece po ženi) nisku poput Južne Koreje. Mlade od zasnivanja obitelj odbijaju i troškovi. Premda su školstvo i obrazovanje besplatni, zbog natjecateljskog karaktera školovanja i kasnije borbe za karijeru, od roditelja se očekuje da plaćaju dodatne poduke kako bi dijete moglo držati korak sa sustavom. Sampo generacija Sve ove okolnosti utjecale su na stvaranje novog društvenog fenomena u Južnoj Koreji - sampo generacije. Riječ ‘sampo’ znači odricanje od tri stvari - ljubavne veze, braka i djece. Prkosna i neovisna Yun-hwa kaže da se tih stvari nije odrekla, nego je jednostavno odlučila da se neće truditi za njih. Nije otkrila planira li biti u celibatu ili imati veze sa ženama. Stariji Južnokrejanci nisku stopu plodnosti i problem nataliteta vide sasvim drugačije. Po njihovom mišljenju mlade djevojke poput Yun-hwe su previše sebične. Jedna građanka Seula u šezdesetim godinama kaže da ima dvije kćeri koje imaju oko 40 godina, ali nijedna nema dijete: ‘Trudim se usaditi im patriotizam i osjećaj dužnosti prema zemlji. Voljela bih imati unuke, ali njihova je odluka drugačija. Trebale bi imati neki osjećaj prema zemlji, zabrinuti smo za nisku stopu plodnosti.’ Za Yun-hwa i njezine vršnjakinje to nisu dovoljno dobri argumenti. Ona kaže da je vrijeme da se promijeni kultura kojom dominiraju muškarci.
15.08.2018 19:00    Novosti   ​VIDEO Pogledajte kako djecu u Srbiji uče ratovati Na Zlatiboru u Srbiji održava se desetodnevni omladinsko-patriotski kamp za djecu i mlade u dobi od 14 do 23 godine, a u organizaciji Udruženja sudionika oružanih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije. Iza pomalo nedužnog naziva u stari se krije kamp za vojnu obuku djece i mladih.
12.08.2018 12:05    Teme BiH   Kako zaštititi djecu od vršnjačkog nasilja: Začarani krug Vršnjačko nasilje česta je pojava među osnovcima i srednjoškolcima. Žrtve nasilja često o tome ne govore iz straha od odmazde. Mogu li institucije pomoći? Ovaj loš trend u Bosni i Hercegovini znatan porast blježi u poslijeratnom razdoblju čemu su uveliko doprinijele promjene životnih navika. Kako ističe učiteljica Altijana Alić, magistrica odgojnih znanosti, koja je radno angažirana u Osnovnoj školi "Safvet beg Bašagić", osamdesetih i devedesetih djeca su prije svega doživljavala veći autoritet roditelja. "U vrijeme kada sam se ja školovala nisam smjela doći kući i reći da sam napravila neki problem. Roditelji nikada u drugom nisu tražili krivca, danas je to često drugačije. Uostalom, moji roditelji su radili do 15 sati, a nakon toga su bili posvećeni djeci. Mi sada imamo jednu iskrivljenu sliku društva u cjelini," govori Alić za Radiosarajevo.ba. Ističe da su u rješavanju problema vršnjačkog nasilja, s jedne strane, roditelji koji brane nasilno dijete od njega samoga neprihvatajući činjenicu da njegovo ponašanje izlazi iz normi, dok su, s druge strane roditelji žrtava nasilja kojima su, zbog slabih mehanizima od zaštite skoro svezane ruke. Pedagozi i nastavnici, koliko je u njihovoj moći, pokušavaju raditi na dijalogu, a što je još važnije, prevenciji situacija s kojima nerijetko teško izlaze na kraj. Roditelji, pak, tvrde da se nasilje događa u svakom razredu. „Najgore je što su djeca, roditelji i nastavnici navikli na to, ponašaju se kao da je to nešto što se podrazumijeva. Na roditeljskom sastanku često se može čuti opravdanje da se djeca samo malo naguravaju, te da je to normalno za njihovu dob. Ne bih se složio s tim jer je to ugrožavanje slobode pojedinca. Naš sin je dvije godine bio žrtva takvih "naguravanja" da bi na kraju završio na podu školskog hodnika dok ga je nasilnik cipelario. Sve vrijeme škola nije mogla sankcionirati počinitelja osim da mu snize vladanje. Na kraju nam je jedino preostalo da odemo u policiju," ispričao je za Radiosarajevo.ba otac čiji je identitet poznat redakciji. Da pojasnimo, nakon uočavanja vršnjačkog nasilja roditelji ili svjedok slučaj trebaju prijaviti razrednom nastavniku koji dalje u suradnji s pedagogom, psihologom i ravnateljem škole poduzima predviđene korake, a to je prije svega uspostavljanje komunikacije s djecom i i njihovim roditeljima. Treba reagirati odmah Komunikacija je ključna, ističe za naš portal Muamer Tinjak, doktor pedagoških znanosti koji je sve do nedavno obavljao funkciju ravnatelja Osnovne škole "Aleksa Šantić" u sarajevskoj općini Novi grad. „Ne smije se čekati. Događalo se da imamo neki problem i da roditelj kaže: Znate to se događa već duže vrijeme, ali nismo ništa govorili. Treba reagirati odmah, kako bi se problem odmah i rješavao. Postoje smijernice u postupanjima nasilja nakon kojih se pristupa jednoj vrsti savjetovanja, gdje se pozivaju roditelji i jedni i drugi, zatim i djeca pa se u prisustvu roditelja razgovara s njima, dok se ne dođe do rješenja. Treba nastojati da se izmire i ostanu u kolegijalnim odnosima. Ako to ne može obično se sugerira roditeljima da prebace dijete u drugo odjeljenje, a roditelji to često shvate kao poražavajuće. Međutim, škola ne može to uraditi sama, ona postupa prema zahtjevu roditelja,“ pojašnjava Tinjak. Policija u zajednici Ukoliko ne postoji verbalna komunikacija potrebno je primjeniti druge procedure. „To su obraćanja institucijama, Centaru za socijalni rad i policijskoj upravi. U policijskoj upravi postoji odjel Policija u zajednici, čiji su pripadnici educirani za rad s djecom osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta. Mislim da po zakonu samo oni i mogu razgovarati s roditeljima i djecom. U školi „Aleksa Šantić“ dosta smo koristili upravo stručnjake iz policije koji su radili na edukaciji učenika kroz odjeljensku zajednicu ili ako smo osjetili potrebu u određenom odjeljenju gdje su narušeni odnosi,“ dodaje Tinjak. Poseban problem nastaje u trenutku kada vršnjačko nasilje ne biva riješeno u školskim okvirima, odnosno kada se pomoć zatraži od nadležnih institucija, tvrdi Altijana Alić. Kaže da posljednjih godina po pitanju ovog problema nema značajnih promjena. „Naravno da su svezane ruke i nama i roditeljima jer nemamo dobru suradnju s institucijama koje bi trebale napraviti pravi korak kada se takva stvar dogode. Nama su dati samo određeni obrasci koje mi ispunjavamao do besvijesti i kada zatražimo pomoć institucija, onda to traje još duže. Centar za socijani rad prva je adresa na koju se učitelji i nastavnici osnovnih škola javljaju kada imaju neki problem. No, tu nemamo povratnu informaciju, odnosno imate je samo ako je dio menadžmenta škole u dobrim odnosima sa nekim iz instutucije Centra za socijalni rad. U suprotnom se toliko čeka da taj problem ili eskalira ili se zaboravi", otvoreno za Radiosarajevo.ba govori Alić. Nerijetko se javlja i problem s roditeljima koji ne žele prihvatiti činjenicu da je njihovo dijete počinitelj vršnjačkog nasilja. „Kao škola mi na prevenciji činimo sve što možemo, ali imamo problem i s roditeljima koji to neće da prihvate. Negdje oko 80 posto roditelja neće prihvatiti kada im skrenete pažnju na ponašanje njihovog djeteta, a ne mora to odmah biti nasilje. Oni zauzimaju stav da to nije njihovo dijete ili da je izazvano nečim. Uvijek je netko drugi kriv, pa ako nitko drugi, onda učitelj koji "ne voli" njihovo dijete. Po nekom redoslijedu, najprije se obraćaju učitelju ili pedagogu škole. Pokušavamo prvo razgovorom pronaći rješenje. Međutim, to nije uvijek moguće, kao što sam već spomenula. Čak i kada im date činjenično stanje roditelji su obično ljuti. Inače, mehanizam zaštite svodi se na sniženje vladanja na vrlodobro, dobro i tako redom, a zatim premještaj u druge razrede, te premještaj u drugu školu. Osobno se s tim ne slažem jer smatram da nismo riješili problem ako smo prebacili dijete u drugu školu,“ ističe Alić. Za to vrijeme počinitelji i žrtve nasilja uglavnom sjede „zajedno“ u klupama. „Nitko ne smije biti ravnodušan prema bilo kojoj vrsti nasilja bilo da se radi o verbalnom, fizičkom, psihičkom nasilju jer ono ostavlja posljedice i trenutno i dugoročno. Trenutno to su psihosomatske posljedice koje se održavaju na san djeteta, ponašanje, jelo, a dugoročno posljedice koje ostavljaju trag u njegovoj osobnosti i odnosu prema drugima,“ dodaje Tinjak koji kao i Alić smatra da se puno više treba raditi na preventivnom djelovanju. Nastavnici, podsjeća, u opisu svoga poziva imaju i odgojnu ulogu. Prevencija nasilja „Ono što je prije svega potrebno jeste preventivna edukacija učenika. O tome treba stalno pričati jer nastavnik može da djeluje i kao odgajatelj što on i jeste istovremeno. To su sve obrazovni ciljevi. Svi trebaju biti fokusirani na to da pomognu da ne dođe do nasilja. Drugo, veoma važna karika je obitelj. Ukoliko postoji kvalitetna suradnja između obitelji i škole većina problema može se spriječi. Ako ne postoji dobra suradnja, odnosno ako postoji neka vrsta optuživanja i prebacivanja krivice između učitelja i nastavnika, problem se nikada neće riješiti,“ konstatira Tinjak. Neophodnost zdrave komunikacije, posebno one između staratelja i djece, od velike je važnosti i za roditelja koji je izrazio spremnost da svojim iskustvom doprinese ovoj temi. On upozorava roditelje da otvore oči i ne bježe od činjenja neophodnih radnji. „Ono što bih preporučio svim roditeljima je da njeguju komunikaciju s djetetom, da grade povjerenje s djetetom kako bi dijete bez straha moglo da im se povjeri kada ima problem. Također je važno da se svako, pa i najmanje nasilje, prijavi razredniku i višim instancama, jer jedino tako ćemo podići svijest koliko se nasilje često događa. Važno je i sve dokumentirati, pisati datume i okolnosti kada se događanje događalo, od strane koga i kada je i kome prijavljivano. Na taj način imat ćete dokumentaciju koja će vam, u slučaju potrebe, biti dokaz. Moja poruka svim roditeljima je - niste sami. Borite se za vašu djecu legalnim sredstvima dok god je to moguće,“ poručuje roditelj osnovca jedne sarajevske škole. Na kraju istaknimo ohrabrujuću inicijativu kojom bi sarajevske škole uskoro trebale dobiti veći broj pedagoga. „U potpunosti podržavam inicijativu. Pedagozi su jako opterećeni drugim obavezama. Imaju posla preko glave i jedan pedagog je malo i ne može pružiti adekvatnu podršku učenicima,“ govori Tinjak.
11.08.2018 21:25    Novosti   'Vrtić iz pakla': Djeca zavezana u krevetićima, roditelji u šoku! Šokantni prizori snimljeni su u jednom ruskom privatnom vrtiću. Na njima se vide malena djeca vezana u krevetićima. Onemogućeno im je kretanje, a nekima je zbog toga i potencijalno ugrožen život. Ovaj skandal je otkrila Natalia Dyachenko (20), novozaposlena odgojiteljica u vrtiću Polinka u ruskom gradu Astrakhanu. Rekla je kako su ovim mališanima, koji su stari između jedne i dvije godine života, često vezane ruke i noge da ne bi mogli pobjeći. Roditelje je zgrozio prizor kojega su vidjeli - djeca koja u krevetićima leže zavezanih ruku i nogu. U tijeku je opsežna istraga ovog slučaja, nakon što su zgroženi roditelji sve prijavili policiji. Dyachenko, koja je snimila video i otkrila ovaj 'vrtić iz pakla', objasnila je što je snimila. "Ovo dvoje djece je vezano i tako će ostati sve do 15:30 sati. Ovom dječaku su zavezane noge, ali i ruke. Ima čvor ispod vrata pa se lako može i ugušiti. Djelatnici vrtića ne brinu o djeci, negdje odmaraju. Ne znam kako ovo objasniti. Morate to vidjeti da biste shvatili", pokušala je objasniti. Jedna od majki, Olesya Urzhumova, ispričala je kako njezina kći ne želi ići u vrtić te svakodnevno ima problema s time kako dijete odvesti tamo na čuvanje. "Tijekom prvog tjedna boravka u vrtiću primijetila sam promjene u njezinu raspoloženju. Stalno je plakala", ispričala je majka, a onda je vidjela snimku na kojoj je njezina djevojčica zavezana u krevetiću. "U sobi je bilo 12 do 15 djece. Po dvoje su ležali u krevetićima. Noge su im bile zavezane jednokratnim pelenama", opisala je. Odmah je krenula u vrtić po svoju kćer. Kad je došla, tamo je već bio odvjetnik vrtića, Igor Borisovich koji nije želio odgovoriti na pitanje zašto su djeca vezana. No, kasnije je za novine Komsomolskaya Pravda rekao: "Mi ne vežemo djecu i imamo dovoljno kreveta za sve. Natalia je to sve namjestila kako bi izazvala skandal. Dali smo joj otkaz. Sad ćemo zajedno s roditeljima odlučiti kako ćemo nastaviti daljnju suradnju te kako popraviti našu reputaciju. Ovo nije prvi napad na nas, ali je dosad najjači. Nadam se da će nadležne službe razumjeti ovu situaciju." Tko ovdje laže, a tko govori istinu ubrzo će pokazati rezultati istrage koja je u tijeku, prenosi 24sata.hr
09.08.2018 08:00    Novosti   ​U Belgiji eutanazirano troje djece; Najmlađe je imalo samo devet godina Dvoje djece (9 i 11 godina) koja su bolovala od karcinoma, najmlađe su osobe na svijetu koje su eutanazirane. Njima su, kako je objavljeno, dâte smrtonosne injekcije u Belgiji, jedinoj zemlji na svijetu koja dopušta eutanaziju djece.
07.08.2018 21:17    Novosti   ​Njemačka će nadzirati i djecu džihadista jer se maloljetnici brže radikaliziraju Šef njemačke Službe za zaštitu ustavnog poretka Hans-Georg Maaßen upozorio je u utorak kako djeca džihadista predstavljaju potencijalnu opasnost za društvo.
06.08.2018 21:26    Zdravlje   ​Društvene mreže imaju negativan utjecaj na djecu Napredak tehnologije, internet i društvene mreže uvelike su promijenile naše živote i načine na koji živimo, dio tih promjena je pozitivan, a dio negativan te je prema britanskoj znanstvenici Susan Greenfield posebno zabrinjavajući utjecaj na djecu i mlade na koje korištenje društvenih mreža i video igara može imati opasne posljedice.
31.07.2018 21:47    Obitelj   Kako djeca postaju razmažena Broj razmažene djece povećava se s brojem žena koje su postale majke u kasnijem životnom dobu, ali i s ekonomskim bumom koji omogućava roditeljima da djeci kupuju više nego ikad ranije. Međutim, psiholozi se ne slažu i kažu da novac nije problem. Fenomen razmaženosti nije povezan s ekonomskim stanjem obitelji, jer razmažene djece ima i u obiteljima koje se nikako ne mogu smatrati bogatim, kažu psiholozi. Njihova definicija razmaženosti je da su to djeca koja nisu naučena prihvatiti i shvatiti postojanje drugih. Dakle, vaše dijete može se smatrati razmaženim ako vas, naprimjer, s uspjehom prekine u nekom vašem telefonskom razgovoru, jer baš u tom trenutku ima pitanje ili zahtjev na koje očekuje vašu trenutnu reakciju. Bezrazložno darivanje djece ili velikodušna kupovina igračaka, također daju svoj doprinos. Zato psiholozi kažu da roditelji moraju znati kada reći "da" a kada "ne". A najgore je kada "ne" postane "da", jer će male maze, ako to samo jednom učinite, vješto iskoristiti vašu spremnost na popustljivost.
23.07.2018 17:50    Novosti   ​U Mostaru organizirane umjetničke radionice za djecu Umjetničke radionice za djecu "Kulturno naslijeđe - prostor slobode" organizirao je EU Info Centar u Bosni i Hercegovini u suradnji s Forumom 2024 i Timom "Mostar - Europska prijestolnica kulture 2024." povodom obilježavanja godišnjice obnove Starog mosta i kandidature grada Mostara za Europsku prijestolnicu kulture 2024. godine.