Tag: buhine kuće

15.01.2019 10:32    Teme BiH   ​Prešućene Buhine Kuće: Sarajevo politički i medijski vješto skriva svoje zločine U Bosni i Hercegovini nema gotovo ničega što se ne tumači kroz prizmu triju istina. Nema ni jedne važnije odluke domaćih i međunarodnih sudova, povjerenstava, pa čak i statističkih zavoda, koju svi poštuju. A tek političke odluke.
13.01.2019 15:24    Novosti   Tko je 'zamaglio' godišnjicu zločina nad Hrvatima u Buhinim Kućama? Istina je i tu dvojbe nema, kako bošnjačka strana, preko Dragana Čovića, predsjednika HNS-a i HDZ-a BiH i njegova odlaska u Banju Luku na svečanost obilježavanja Dana Republike Srpske, pokušava i uspijeva 'zamagliti' obilježavanje teškog, stravičnog zločina koji su postrojbe tzv. Armije BiH 9. siječnja 1994. počinili u Buhinim Kućama, nadomak Viteza.
11.01.2019 19:39    Novosti   Središnja Bosna - bila i ostala prva crta obrane hrvatske opstojnosti u BiH U Vitezu je obilježeno 25. godina od zločina nad 27 hrvatskih branitelja i civila u selu Buhine kuće kojeg su počinile snage tzv. Armije RBiH 9. siječnja 1994. godine. Vijest o obilježavanju 25. obljetnice svirepih ubojstava Hrvata tog kraja, od kojih su neki zaklani motornim pilama, a tijela im vezana žicama, doprla je samo u hrvatski medijski prostor u BiH. Mediji sa sjedištem u Sarajevu svjesno su i organizirano bojktorili obljetnicu zločina u selu koje se nalazi samo deset metara od Ahmića, mjesta bošnjačkog stratišta u Vitezu. Jednostavno, žrtve nisu 'ispravne nacionalnosti', a oni koji su doveli do tih žrtava, također, nisu 'podobne nacionalnosti' pa je takvo što, po mjerilima onog što zovemo medijsko i političko Sarajevo, prešutjeti. Zločin nad Hrvatima u selu Buhine kuće počinjen je 9. siječnja 1994. godine. To je zadnji zločin tzv. Armije RBiH nad Hrvatima u BiH. Prvi je bio 26. siječnja 1993. godine u selu Dusina nadomak Zenice kada je ubijeno 10 Hrvata, a jednom od njih, Zvonku Rajiću, borci Sedme muslimanske brigade, izvadili su i srce. Između Dusine i Buhinih kuća godinu je dana opsade hrvatskih enklava u Središnjoj Bosni podijeljenih od tzv. Armije RBiH u Lašvansku, Lepeničku i dolinu rijeke Bosne, odnosno, Žepče. Godinu dana bez struje i vode, s bolnicom koja je nastala u crkvi, u neposrednom okruženju od 10 puta jačih snaga tzv. Armije RBiH i mudžahedina, godinu dana u kojem su Hrvati Središnje Bosne jedini kontakt s ostatkom svijeta imali zahvaljujući helikopteru HVO-a koji je letio više od 100 puta i to u zadnja tri mjeseca opsade. Godinu dana Središnja Bosna brojala je vrijeme brojem mrtvih, ranjenih, ubijenih i nestalih. U toj godini dana protjerano je više od 110 tisuća Hrvata, 140 tisuća Hrvata u enklavama Lašve, Lepenice i Žepča branilo je 15 tisuća vojnika Operativne zone HVO-a Središnja Bosna naspram 80 tisuća vojnika tzv. Armije RBiH. Od 331 logora tzv. Armije RBiH, njih 238 je bilo na prostoru Središnje Bosne. U godini dana Središnja Bosna je u siječnju 1993. godine izolirana i podijeljenja, blokadom tzv. Armije RBiH od Novog Travnika prema Gornjem Vakufu/ Uskoplju, od Busovače prema Kiseljaku i Zenice prema Žepču. Tijekom 365 dana opsade Središnje Bosne počinjeni su zločini u gotovo svakoj općini, od Kiseljaka kod Žepča, Višnjice Gaja u Kiseljaku, ubojstava fojničkih fratara, Križančeva sela, Buhinih kuća, ubijeno je više od 120 djece snajperima tzv. Armije RBiH u Novom Travniku i Vitezu, Bugojno, Zenica i Kakanj danas nose titule "oslobođenih od Hrvata",a Travnik epitet "bosanskog Vukovara". I danas se traga za tijelima najmanje 38 Hrvata koje su mudžahedini strijeljali u zaseoku Bikoši 8. lipnja 1993. godine. Životne ispovijesti Sarafine Lauš iz Travnika koja je u ratu, u istom danu izgubila trojicu sinova i supruga, kao i Anice Jurić iz Kaknja, nema tko (sa)slušati. Nema tko čuti ni istinu o sudbini Ane Širić iz sela Kiseljak kod Žepča koja je u jednom danu izgubila oca, majku, brata i kćer, trinaestogodišnju djevojčicu - Ivanu Širić. Istinu o ritualnim ubojstvima, prvim mudžahedinskim kampovima poput onog u selu Orašac kod Travnika, danas gledamo u zemljama Bliskog istoka. Ezan kojeg je vođa mudžahedina Abu Mali izučio na oltaru franjevačkog samostana u Gučoj Gori, a snimljen u video prilogu kojim se skupljao novac za džihad u BiH, očito nije bio dovoljno uvjerljiv. "Situacija je malo gora nego u paklu", jedne je prilike tijekom opsade rekao general Tihomir Blaškić, prvi vojnik Središnje Bosne i zapovjednik Zbornog područja HVO-a Vitez. I zbilja, ako je pakao bio negdje na zemlji, bio je u Središnjoj Bosni. Nakon zločina u Buhinim kućama, potpisano je nekoliko tjedana poslije i primirje između HVO-a i tzv. Armije RBiH. Rat je stao točno na onom mjestu gdje je i počeo, u blizini Buhinih kuća u lipnju 1992. godine tzv. Armija RBiH blokirala je odlazak vojnika HVO-a da brane Jajce od agresije VRS-a. Ubrzo nakon toga, sukobi su se proširili i na Novi Travnik, Kiseljak i Busovaču, pa Zborno područje HVO-a Vitez danas bilježi i tužnu statistiku prvih žrtava napada tzv. Armije RBiH još u ljeto 1992. godine. "Zborno područje HVO-a Vitez zaustavilo je stvaranje islamske republike u BiH", bile su poruke s jedne od svečanih akademija povodom osnutka. Hrvati u Središnjoj Bosni, iako pod opsadom, te 1993. godine, izdržali su teret političkih prilika i okolnosti kada nikome nisu smetali pripadnici "Allahove vojske". Glavnina napadačkih djelovanja tzv. Armije RBiH bili su usmjerni na Središnju Bosnu koju se moralo pregaziti kako bi se došlo do neumskog zaleđa i izlaza na Jadransko more. Zbog svega toga što je bilo i onog što nisu ostvarili, Središnja Bosna je bila i ostat će prva crta obrane hrvatske opstojnosti u BiH. Dnevnik.ba
11.01.2019 10:04    Novosti   Začetak ISIL-a je bio u Bosni i Hercegovini, najbolji dokaz su Buhine kuće Ritualna ubojstva u suvremeno vrijeme dogodila su se samo u BiH i na teritoriju pod kontrolom ISIL-a
09.01.2018 20:03    Novosti   Obilježena godišnjica stradanja u Buhinim kućama Polaganjem cvijeća i misom zadušnicom na groblju Topala, u utorak je obilježena 24. godišnjica stradanja Hrvata u naselju Buhine kuće, općina Vitez.
09.01.2018 18:14    Politika   ​HRS: Zašto je zločin u Buhinim kućama nepoznat Tužiteljstvu BiH? Hrvatska republikanska stranka pismom podsjeća javnost na krvavi masakr i zločin koji se prije 25 godina dogodio u Buhinim kućama, kada je na monstruozan način ubijeno 27 ljudi.
10.12.2017 09:46    Novosti   Obitelji žrtava tzv. ARBiH iz Križančeva sela i Buhinih kuća još čekaju pravdu Ovih dana navršavaju se 24 godine od pokolja kojeg su pripadnici tzv. Armije RBiH počinili nad Hrvatima u Križančevu selu, nadomak Viteza. To selo najveće je stratište Hrvata u BiH, piše Hrvatski Medijski Servis. U žestokoj borbi tog maglovitog jutra u noći s 22. na 23. prosinca 1993, najelitnije postrojbe A BiH iz Zenice, Sarajeva i Tuzle, u operaciji poznatoj kao “Krvavi Badnjak” probile su liniju obrane HVO-a. U borbama su poginula 34 vojnika i hrvatska civila, mještanina, dok je 30 ranjenih i zarobljenih vojnika HVO-a odvedeno prema Počulici, naselju koje graniči s općinom Zenica. Selo spalili zarobljenike odveli, pa pobili Pripadnici tzv. Armije BiH su selo temeljito opljačkali i potom zapalili sve kuće i gospodarske objekte. Snage HVO koje su već 23. prosinca 1993. god. potisnule tzv. ABiH iz Križančeva sela, udaljenog samo kilometar od središta Viteza, našli su selo kao veliko zgarište. Izuzev što su u borbama i neposredno nakon njih ubijena 34 vojnika i civila hrvatske nacionalnosti, među kojima je bilo žena i staraca, zarobljeno je trideset vojnika HVO-a. Njihova masakrirana tijela, nakon upornog posredovanja UNPROFOR-a, Europskih promatrača i Međunarodnog crvenog križa, nakon 39 dana predana su obiteljima. Za ovaj strašan zločin, još nitko nije odgovarao niti su pokrenute bilo kakve istražne radnje. Zločin u Buhinim kućama Samo 18 dana nakon Križančeva Sela, 9. siječnja, pripadnici tzv. Armije RBiH u viteškom prigradskom naselju Buhine Kuće počinili su novi strašan zločin. Tog 9. siječnja, 1994. godine, pripadnici elitnih postrojbi iz Zenice, Tuzle i Kalesije, uz izravno zapovijedanje zapovjednika Trećeg korpusa tzv. ARBiH, generala Mehmeda Alagića, pod okriljem maglovite noći, ušli su neopaženo iza leđa domobranima I bojne Viteške brigade HVO-a, upale u naselje i među vojnicima i civilnima, među kojima je bilo djece, žena i staraca, napravili pravi pokolj. Opljačkano je i zapaljeno desetak kuća i gospodarskih objekata, a među 27 žrtava bila su i devetorica pripadnika PPN „Munje“. Njih devetorica bili su te noći na odmoru, uhićeni su na spavanju, vezani su žicom, mučeni, masakrirani i svirepo ubijeni. Logori ARBiH Tijekom rata u logorima Armije BiH, u Počulici, Grbavici, Kruščici, Mahali i Sivrinom Selu bilo je, duže ili kraće vrijeme, zatočeno 195 osoba hrvatske nacionalnosti. Uz maltretiranja, ponižavanja, premlaćivanja, odvođenje na kopanje rovova…, ubijeno je pet, teže ranjeno šest i lakše još desetak osoba hrvatske nacionalnosti. Više od 650 poginulih u Vitezu Inače, tijekom rata i potpune blokade Lašvanske doline koja je trajala 316 dana u Vitezu su poginula ili su ubijena 653 vojnika HVO-a i civila. Među 78 ubijenih hrvatskih civila bilo je 21 dijete. Ranjeno je više od dvije tisuće vojnika ihrvatskih civila, ostalo je 328 udovica, 22 djece bez oba a 431 dijete bez jednog roditelja. Žrtve zločina još čekaju pravdu.
28.10.2015 10:01    Crna kronika   Krao ratne donacije: Njemačka policija uhitila Bosanca na aerodromu u Dortmundu Njemačka policija uhitila je u zračnoj luci u Dortmundu 52-godišnjeg državljanina Bosne i Hercegovine zbog ubojstva i krađe.
09.01.2014 21:48    Novosti   Obilježena 20. godišnjica stradanja 27 Hrvata u naselju Buhine Kuće U organizaciji Udruženja proisteklih iz Domovinskog rata HVO-a, polaganjem cvijeća i služenjem mise zadušnice, na spomen-obilježju Topala kod Viteza, gdje je i pokopan najveći broj žrtava, obilježena je 20. godišnjica stradanja Hrvata u naselju Buhine Kuće. Naime, 9. siječnja 1994. godine u sukobima Armije Republike BiH i HVO-a ubijeno je 27 osoba.