Tag: armija bih

15.07.2019 18:09    Crna kronika   ​Bivši pripadnik Armije BiH dobio šest godina zatvora zbog ubojstva hrvatskog civila Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine danas je pravomoćno osudio bivšeg pripadnika Armije BiH Fikreta Mrkonjića na šest godina zatvora nakon što ga je proglasio krivim za ratni zločin ubojstva civila hrvatske nacionalnosti.
13.07.2019 08:34    Novosti   'Čuo sam da su zarobljeni pripadnici HVO-a strijeljani ali i da su mučeni, ispitivani, skidani goli' Kao počinitelji ubojstava, kako je rekao, spominjali su se Almir Sarajlić te Šaćir i Sadik Omanović.
30.06.2019 17:00    Politika   ​Bijelo polje kod Mostara: Kako je Armija BiH izdala svoje suborce iz HVO-a? Dana 30. lipnja 1993. godine Armija BiH je napala Bijelo polje kod Mostara, a pomoć su imali u bošnjačkim pripadnicima HVO-a koji su preko noći izdali svoje suborce i okrenuli oružje na njih.
16.06.2019 12:05    Novosti   Džaferović: ''Mostar nije nikad bio niti će biti ‘hrvatski stolni grad'' Zasmetao mu je, kaže, i ”spin o tome kako je navodno Mostar oslobodio samo HVO”
18.05.2019 17:01    Politika   Dodik: Kad je Izetbegović postrojavao vojnike u odorama Armije BiH nitko nije prigovarao Predsjedatelj Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je danas u Sarajevu da postoji snimka bivšeg člana Predsjedništva Bakira Izetbegovića koji je u Zenici postrojavao vojnike u odorama Armije BiH i da na to nitko nije reagirao
09.05.2019 17:18    Politika   Izetbegović: Armija BiH je antifašistička, branila je BiH od podjele i narod od genocida Predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović uputio je čestitku povodom 9. svibnja, Dana pobjede nad fašizmom i Dana zlatnih ljiljana.
29.04.2019 16:50    Novosti   Sramotna odluka: Optuženi za zločine u Križančevom selu pušteni na slobodu Almir Sarajlić, Sadik i Šaćir Omanović i Kasim Kavazović bili su u pritvoru od 9. studenog prošle godine
17.04.2019 11:49    Politika   Hrvatski logoraši podržali inicijativu Oručevića, šalju mu dokaze i presude o zločinima Armije BiH Hrvatska udruga logoraša će na Oručevićevu adresu dostaviti sve dokumente, izjave i dokaze o logorima Armije BiH na području Hercegovine i šire
12.04.2019 16:18    Novosti   U ponedjeljak počinje suđenje Atifu Dudakoviću za ratne zločine u Bosanskoj krajini Pred Sudom BiH sljedećeg tjedna čitanjem optužnice počet će suđenje Atifu Dudakoviću
19.03.2019 09:47    Novosti   Optuženici za zločine u logoru IV. Osnovna škola u Mostaru i danas se kriju u SAD-u Donosimo imena 30 ubijenih hrvatskih logoraša u logoru IV. Osnovna škola u Mostaru
30.01.2019 21:00    Politika   ​Braniteljske udruge Hrvata u BiH nezadovoljne pogodovanjem Armiji BiH Hrvatske udruge branitelja iz BiH zatražile su u srijedu da vlasti u Federaciji BiH prekinu dodjeljivanje novog statusa organizatora otpora jer bi on doveo do daljnjih podjela među braniteljima, te su izrazile nezadovoljstvo što je predloženo više bošnjačkih branitelja za tu nagradu iako su Hrvati prvi započeli obranu od srpske agresije 1991.
27.01.2019 11:56    Novosti   Krvavi sječanj 1993.; Dusina – Masakr kojim je Armija BiH započela rat protiv Hrvata 26. siječnja 1993. Armija BiH počinila je veliki zločin i pokolj civila u Dusini pored Zenice kojim je počeo otvoreni sukob Hrvata i Bošnjaka u Bosni i Hercegovini. Pritisnuti značajnim vojnim porazima protiv Srba na velikom dijelu teritorija Bosne i Hercegovine, Armija BiH se okrenula osvajanju teritorija „od Hrvata" želeći na taj način kompenzirati gubitke na drugoj strani. Zbog toga je izvršila pokolj nevinih ljudi u selu Dusina pored Zenice u kojem je 80% stanovništva bilo bošnjačko, a maleni ostatak činili su Hrvati. Tog dana su pripadnici 7. muslimanske brdske brigade koja je bila sastavljena od prognanika iz okolice Banja Luke i Prijedora ubilo 10 muškaraca, 9 Hrvata i 1 Srbina iz Zenice koji se sa ženom sklonio kod Hrvata u Dusinu. Taj monstruozni zločin stvorio je veliku napetost u odnosima Hrvata i Bošnjaka koji su uskoro eskalirali u otvoreni rat. Cilj tog rata bio je potisnuti i etnički očistiti Hrvate iz središnje Bosne gdje su živjeli od pamtivijeka i bili najstariji narod, te naseliti prognanike iz banjalučke, prijedorske i zapadnobosanske regije pod vlašću Srba. To je sasvim u suprotnosti sa percepcijom nametanom od domaćih antihrvatskih medija i dijela političara okupljenih u širem krugu oko bivšeg predsjednika Mesića o Bošnjacima kao jedinim i nevinim žrtvama u hrvatsko-bošnjačkom sukobu, te navodnoj agresiji Hrvatske na BiH, piše Kamenjar.com
25.01.2019 17:57    Novosti   Potvrđena optužnica protiv Drekovića, generala tzv. Armije RBiH Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je danas, 18. siječnja 2019. godine, optužnicu koja optuženika Ramiza Drekovića tereti da je počinio kazneno djelo Ratni zločini protiv civilnoga stanovništva iz članka 142. stavak 1. Kaznenoga zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. U optužnici se navodi da je optuženik Ramiz Dreković, za vrijeme ratnoga stanja i oružanoga sukoba u Bosni i Hercegovini, između Armije RBiH i Vojske Republike Srpske, kao zapovjednik 4. korpusa ARBiH, postupao suprotno pravilima međunarodnoga humanitarnoga prava i to odredbama članka 3. IV. Ženevske konvencije o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. godine, članka 51., 57. i 85. Dopunskoga protokola I. uz Ženevske konvencije od 12. kolovoza 1949. godine, o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba i odredbi članka 13. Dopunskoga protokola II. uz Ženevsku konvenciju od 12. kolovoza 1949. godine, o zaštiti žrtava nemeđunarodnih oružanih sukoba, pa je u razdoblju od 21.05.1995. godine do 07.06.1995. godine naredio da se izvrši napad na većinsko srpsko civilno stanovništvo Kalinovika, i to na način što je naredio potčinjenim artiljerijskim jedinicama 4. korpusa ARBiH, lociranim na širem području Bjelimića, općina Konjic, da iz topova kalibra 130 mm, haubica kalibra 105 mm, 122 mm i 155 mm, izvrše napad na civilno stanovništvo i napad bez izbora cilja granatiranjem područja naseljenoga mjesta Kalinovik, koji je za cilj imao i koji je prouzročio širenje straha i užasa među civilnim stanovništvom Kalinovika (teror), a pripadnici artiljerijskih jedinica 4. korpusa ARBiH su izvršavali navedene naredbe ispaljujući artiljerijske projektile velike razorne moći na području naseljenoga mjesta Kalinovik.
11.01.2019 19:39    Novosti   Središnja Bosna - bila i ostala prva crta obrane hrvatske opstojnosti u BiH U Vitezu je obilježeno 25. godina od zločina nad 27 hrvatskih branitelja i civila u selu Buhine kuće kojeg su počinile snage tzv. Armije RBiH 9. siječnja 1994. godine. Vijest o obilježavanju 25. obljetnice svirepih ubojstava Hrvata tog kraja, od kojih su neki zaklani motornim pilama, a tijela im vezana žicama, doprla je samo u hrvatski medijski prostor u BiH. Mediji sa sjedištem u Sarajevu svjesno su i organizirano bojktorili obljetnicu zločina u selu koje se nalazi samo deset metara od Ahmića, mjesta bošnjačkog stratišta u Vitezu. Jednostavno, žrtve nisu 'ispravne nacionalnosti', a oni koji su doveli do tih žrtava, također, nisu 'podobne nacionalnosti' pa je takvo što, po mjerilima onog što zovemo medijsko i političko Sarajevo, prešutjeti. Zločin nad Hrvatima u selu Buhine kuće počinjen je 9. siječnja 1994. godine. To je zadnji zločin tzv. Armije RBiH nad Hrvatima u BiH. Prvi je bio 26. siječnja 1993. godine u selu Dusina nadomak Zenice kada je ubijeno 10 Hrvata, a jednom od njih, Zvonku Rajiću, borci Sedme muslimanske brigade, izvadili su i srce. Između Dusine i Buhinih kuća godinu je dana opsade hrvatskih enklava u Središnjoj Bosni podijeljenih od tzv. Armije RBiH u Lašvansku, Lepeničku i dolinu rijeke Bosne, odnosno, Žepče. Godinu dana bez struje i vode, s bolnicom koja je nastala u crkvi, u neposrednom okruženju od 10 puta jačih snaga tzv. Armije RBiH i mudžahedina, godinu dana u kojem su Hrvati Središnje Bosne jedini kontakt s ostatkom svijeta imali zahvaljujući helikopteru HVO-a koji je letio više od 100 puta i to u zadnja tri mjeseca opsade. Godinu dana Središnja Bosna brojala je vrijeme brojem mrtvih, ranjenih, ubijenih i nestalih. U toj godini dana protjerano je više od 110 tisuća Hrvata, 140 tisuća Hrvata u enklavama Lašve, Lepenice i Žepča branilo je 15 tisuća vojnika Operativne zone HVO-a Središnja Bosna naspram 80 tisuća vojnika tzv. Armije RBiH. Od 331 logora tzv. Armije RBiH, njih 238 je bilo na prostoru Središnje Bosne. U godini dana Središnja Bosna je u siječnju 1993. godine izolirana i podijeljenja, blokadom tzv. Armije RBiH od Novog Travnika prema Gornjem Vakufu/ Uskoplju, od Busovače prema Kiseljaku i Zenice prema Žepču. Tijekom 365 dana opsade Središnje Bosne počinjeni su zločini u gotovo svakoj općini, od Kiseljaka kod Žepča, Višnjice Gaja u Kiseljaku, ubojstava fojničkih fratara, Križančeva sela, Buhinih kuća, ubijeno je više od 120 djece snajperima tzv. Armije RBiH u Novom Travniku i Vitezu, Bugojno, Zenica i Kakanj danas nose titule "oslobođenih od Hrvata",a Travnik epitet "bosanskog Vukovara". I danas se traga za tijelima najmanje 38 Hrvata koje su mudžahedini strijeljali u zaseoku Bikoši 8. lipnja 1993. godine. Životne ispovijesti Sarafine Lauš iz Travnika koja je u ratu, u istom danu izgubila trojicu sinova i supruga, kao i Anice Jurić iz Kaknja, nema tko (sa)slušati. Nema tko čuti ni istinu o sudbini Ane Širić iz sela Kiseljak kod Žepča koja je u jednom danu izgubila oca, majku, brata i kćer, trinaestogodišnju djevojčicu - Ivanu Širić. Istinu o ritualnim ubojstvima, prvim mudžahedinskim kampovima poput onog u selu Orašac kod Travnika, danas gledamo u zemljama Bliskog istoka. Ezan kojeg je vođa mudžahedina Abu Mali izučio na oltaru franjevačkog samostana u Gučoj Gori, a snimljen u video prilogu kojim se skupljao novac za džihad u BiH, očito nije bio dovoljno uvjerljiv. "Situacija je malo gora nego u paklu", jedne je prilike tijekom opsade rekao general Tihomir Blaškić, prvi vojnik Središnje Bosne i zapovjednik Zbornog područja HVO-a Vitez. I zbilja, ako je pakao bio negdje na zemlji, bio je u Središnjoj Bosni. Nakon zločina u Buhinim kućama, potpisano je nekoliko tjedana poslije i primirje između HVO-a i tzv. Armije RBiH. Rat je stao točno na onom mjestu gdje je i počeo, u blizini Buhinih kuća u lipnju 1992. godine tzv. Armija RBiH blokirala je odlazak vojnika HVO-a da brane Jajce od agresije VRS-a. Ubrzo nakon toga, sukobi su se proširili i na Novi Travnik, Kiseljak i Busovaču, pa Zborno područje HVO-a Vitez danas bilježi i tužnu statistiku prvih žrtava napada tzv. Armije RBiH još u ljeto 1992. godine. "Zborno područje HVO-a Vitez zaustavilo je stvaranje islamske republike u BiH", bile su poruke s jedne od svečanih akademija povodom osnutka. Hrvati u Središnjoj Bosni, iako pod opsadom, te 1993. godine, izdržali su teret političkih prilika i okolnosti kada nikome nisu smetali pripadnici "Allahove vojske". Glavnina napadačkih djelovanja tzv. Armije RBiH bili su usmjerni na Središnju Bosnu koju se moralo pregaziti kako bi se došlo do neumskog zaleđa i izlaza na Jadransko more. Zbog svega toga što je bilo i onog što nisu ostvarili, Središnja Bosna je bila i ostat će prva crta obrane hrvatske opstojnosti u BiH. Dnevnik.ba
11.01.2019 10:04    Novosti   Začetak ISIL-a je bio u Bosni i Hercegovini, najbolji dokaz su Buhine kuće Ritualna ubojstva u suvremeno vrijeme dogodila su se samo u BiH i na teritoriju pod kontrolom ISIL-a
27.12.2018 11:21    Crna kronika   ​Bivši general Armije BiH Dreković optužen za ratni zločin nad Srbima Tužiteljstvo BiH u četvrtak je podignulo optužnicu protiv umirovljenog generala Armije BiH Ramiza Drekovića zbog ratnih zločina nad Srbima 1995. godine.
21.12.2018 11:05    Novosti   Ukinuta presuda pripadnicima Armije RBiH za silovanje maloljetne Srpkinje Presuda za silovanje maloljetne Srpkinje 1993. godine po kojoj su osuđena trojica pripadnika Armije RBiH ukinuta je i vraćena na početak, saznaje Klix.ba. Naime, Apelacijsko vijeće Suda BiH ukinulo je prvostupanjsku presudu i naredilo da se otvori glavni pretres. Posjećamo, Vijeće Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine u krivičnom predmetu Elvir Muminović i drugi, nakon održanog glavnog pretresa, izreklo je presudu kojom su optuženi: Elvir Muminović, Samir Kešmer i Mirsad Menzilović proglašeni krivim za krivično djelo Ratni zločin protiv čovječnosti. Optuženi Elvir Muminović, Samir Kešmer i Mirsad Menzilović pooglašeni su krivim što su za vrijeme rata i oružanog sukoba između Armije BiH i Vojske Republike Srpske, na području grada Sarajeva, kao pripadnici Armije BiH, u svibnju 1993. godine izvršili silovanje maloljetnice srpske nacionalnosti. Muminović je tada osuđen na kaznu zatvora u trajanju od šest godina, Kešmer i Menzilović na pet godina.
10.12.2018 13:49    Crna kronika   Pripadnicima Armije BiH uvećane prvostupanjske presude zbog zločina u Mostaru Sud je donio presudu još prije tri mjeseca, ali je nije objavio
06.12.2018 18:04    Novosti   General tzv. Armije RBiH Dreković će se braniti sa slobode Sud Bosne i Hercegovine odbacio je danas prijedlog Tužiteljstva BiH za određivanje mjere pritvora Ramizu Drekoviću, generalu tzv. Armije RBiH, potvrdio je Feni Drekovićev odvjetnik Mirsad Crnovršanin. Prema tom rješenju, Dreković će se braniti sa slobode. Odvjetniku Crnovršaninu zasad nije poznato je li Sud eventualno odredio mjere zabrane njegovom branjeniku. Detalji iz sudskog rješenja bit će mu poznati kad dobije pismeni otpravak, rekao je. Ramiz Dreković uhićen je jučer u Sarajevu zbog sumnje da je počinio ratni zločin 1995. godine na području Kalinovika.
03.12.2018 08:10    Novosti   Godišnjica raspuštanja dva logora Armije BiH u Mostaru u kojima su bila zatvorena i djeca Radi se o logorima na području Potoka i Gnojnica
22.11.2018 10:12    Novosti   Zelenika za Pogled.ba: Tužiteljstvo i dalje odbacuje dokumente o zločinima Armije BiH nad Hrvatima Zelenika kaže kako pravosudna mafija i dalje štiti zločince
21.11.2018 18:40    Politika   ​Poskok: Od koga je Hrvat Komšić branio hrvatsko Kreševo u odori Armije BIH? "Za ovu vijest ne treba baš nikakav tekst. Hrvat. Komšić. Kreševo. Armija BIH. Slika govori koliko brutalno poniženje Bošnjaci rade nad Hrvatima u zemlji koja je i hrvatska država. Europa. 21. stoljeće."
21.11.2018 14:47    Kultura   Teatar mladih izvodi predstavu o djevojčici ubijenoj u Grabovici od strane Armije BiH Večeras na Memorijalnoj sceni 2532 sa početkom u 19,30 sati Mostarski teatar mladih počinje trodnevno igranje predstave "Uspavanka za Mladenku". Predstava je to koja na vrlo otvoren način progovara o zločinu u selu Grabovica iz rujna 1993. godine. Predstava je autorski projekat Seada Đulića koji o radu na predstavi kaže: "Naime, zločin počinjen u rujnz 1993. godine u selu Grabovica, tridesetak kilometara sjeverno od Mostara, muči me od saznanja da se dogodio, dakle od tog rujna 1993. godine. U minulom ratu, sticajem raznih okolnosti rat sam proveo u Mostaru, bio zapovjednik Armije RBiH, obavljao visoke vojne dužnosti i čitavo vrijeme nastojao biti čovjek. Oni koji su učinili zločin u Grabovici nosili su iste uniforme i iste oznake kao i ja, položili istu zakletvu kao i ja. Ipak su ubili 33 nedužna civila. Ubili su dijete od 4 godine. I uglavnom nisu odgovarali za zločin. Ogroman veo šutnje se nadvio nad Grabovicom, koja danas kao nastanjeno mjesto više ne postoji. To me mučilo, a nisam mogao ništa poduzeti. Onda sam mom mladom ansamblu predložio da povodom 25 godina nesankcionranja zločinaca scenski progovorimo o svemu. Nisu imali ništa protiv, jer su mi vjerovali. Moji mladi glumci nisu ništa znali o Grabovici, neki nisu znali ni gdje se nalazi. Onda smo zajedno počeli istraživati s dogovorom da konačnu odluku donesemo kasnije. Nisam htio vršiti pritisak. To je morala biti zajednička odluka. I bila je. Željeli su to raditi, željeli su otvoreno i sa punom odgovornošću javno iznijeti sve dostupne nam činjenice. Ključno pitanje koje nam je od prijatelja, poznanika, ali i od nepoznatih osoba, postavljano tijekom procesa, nakon prvih izvedbi i sve do danas je: Otkud vam toliko hrabrosti da o tome govorite? Od prvog postavljenog pitanja mi odgovaramo na isti način: Hrabrost je šutnja o svemu. Kako žive, kako spavaju, kako se vide u ogledalu oni koji sve znaju, a šute? Mi smo samo uradili normalnu ljudsku gestu, a biti čovjek nije hrabrost. Ili možda u ovim vremenima uistinu jeste. Ta pitanja o hrabrosti još više su nas učvrstila u uvjerenju da radimo pravu stvar, ali su nas i gonila da pokušamo napraviti i umjetnički relevantnu predstavu. Ako to uspijemo, vjerovali smo, puno više ljudi će biti suočeno sa gotovo zaboravljenim zločinom, a to će, bili smo uvjereni, djelovati katarzično na mnoge ljude u Mostaru. Slijedeće pitanje ili primjedba odnosilo se na tezu da mi ovakvom predstavom izjednačavamo žrtvu s agresorom, da smo zaboravili šta su oni nama radili i slično. Pitali su direktno: „Zašto o tome, zašto niste o Vranici, što su oni nama radili?”. Moj odgovor je vrlo jednostavan. Mislim da predstavu o Vranici kad se steknu uvjeti treba raditi neki autor ili teatar s hrvatskim predznakom. To vodi pomirenju i katarzi u ovoj zemlji. Kad se svi mi suočimo s prošlošću, kakva god bila, počet ćemo graditi budućnost. Znali smo da će biti takvih primjedbi, pitanja i prijetnji. Nisu nas pokolebali. Tek usput smo znali prokomentirati da upravo zbog takvih pitanja i konstatacija 23 godine poslije rata mi još govorimo i živimo prošlost, te da je vrijeme da svako od nas „pomete ispred svojih vrata“, kako kaže narodna izreka, kako bi nam zajedničko dvorište bilo čisto. Tek tad imat ćemo šansu okrenuti se budućnosti. Moji mladi glumci to su dobro razumjeli i branili i brane cijelim svojim bićem. Predstavu žele odigrati širom Bosne i Hercegovine, žele doći do što više ljudi i potaknuti ih na razmišljanje, sugerirati im izvedbom da se zamisle nad uvriježenim mišljenjem da naši nisu pravili zločine, ma koji bili naši. Mislim da je mnogo moralnije i poštenije govoriti u ovakvim okolnostima i ovakvoj državi o zlu koje su počinili neki pripadnici naroda kojem i sam pripadam, počinili pripadnici Armije kojoj sam i ja pripadao, jer oni su to činili i u moje ime, a ja to ne mogu prihvatiti. Upravo zbog toga projekat je istovremeno izazvao i oduševljenje, ali i čuđenje. Grabovica je u našoj predstavi metafora za brojne nevine žrtve, jer cilj nam nije bio napraviti predstavu koja će rekonstruirati događaj. Cilj nam je bio uputiti poruku, koja će se čuti i iskreno razumjeti." U predstavi igraju: Edina Delalić, Mia Musić, Ali Kamer Aksoy, Alem Neziri, Haris Habibija, Sabahudin Balavac i Faris Količić.
19.10.2018 09:39    Crna kronika   Godišnjica razmjene zarobljenika u Konjicu: Hrvate su tjerali da jedu križeve i sjede u vatri Logor su osnovali najviši muslimanski politički i vojni predstavnici, a glavnu riječ vodio je nelegalni predsjednik Ratnog predsjedništva općina Konjic, Jablanica i Prozor dr. Safet Ćibo
09.09.2018 15:03    Novosti   VIDEO/ General ABiH o pokolju u Grabovici: ''Nikakav deterdžent nas ne može oprati'' Bivši general Armije BiH Vehbija Karić opisao je zločine koji su počinjeni nad Hrvatima u mjestu Grabovica. Pokolj u Grabovici je bio ratni zločin kojeg su počinili neki pripadnici Armije BiH (postrojbe "Crni labudovi") , kada su na okrutan način ubili 33 civila Hrvata. Za 19 civila se još traga. Počinjen je 7., 8. i 9. rujna 1993., u selu Grabovici kod Jablanice, u sjevernoj Hercegovini, za vrijeme osvajačke operacije Armije BiH "Neretva '93". Cilj te operacije je bio osvajanje područja pod nadzorom HVO-a, od Bugojna do Mostara
30.08.2018 17:50    Novosti   Mostar: Bivši zapovjednik Armije BiH pušten na slobodu Općinski sud Mostar ukinuo je pritvor Hanefiji Prijiću Paragi, bivšem zapovjedniku Trećeg bataljona 317. brdske brigade Armije BiH iz Gornjeg Vakufa. Paraga je, nakon skoro tri godine od uhićenja u Njemačkoj i izručenja Italiji pušten na slobodu. Krivično djelo krivotovorenja statusa zapovjednika u Armiji RBiH, a zbog kojeg je Prijić bio priveden nakon što je 28. kolovoza iz Italije stigao na Međunarodnu zračnu luku u Sarajevu, u zastari je, jer je predmet pokrenut još 2007. godine, javlja Radio Sarajevo.
31.07.2018 15:59    Novosti   Na granici sa Srbijom uhićen pripadnik Armije BiH Po potjernici Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srbije, na graničnom prijelazu Uvac između BiH i Srbije, uhićen je Husein Mujanović, koji je osumnjične za ratni zločin protiv civilnog stanovništva počinjen na području sarajevskih naselja Hrasnica i Sokolović Kolonija. Informacija je potvrđena iz Veleposlanstva Bosne i Hercegovine za Balkansku istraživačku mrežu u Bosne i Hercegovine (BIRN BiH). Miroslav Kojić iz Veleposlanstva BiH u Beogradu je naveo kako je danas telefonskim putem Veleposlanstvo BiH obaviješteno od Policijske uprave grada Beograda da se u policijskom pritvoru nalazi Mujanović koji je uhićen te da mu je određena mjera policijskog zadržavanja do 48 sati. "Iz telefonskog razgovora obaviješteni smo da je osoba uhićena po potjernici MUP-a Republike Srbije za ratni zločin protiv civilnog stanovništva na području Hrasnica i Sokolović Kolonija u Sarajevu", rekao je Kojić za BIRN BiH, pojasnivši da će istražni sudac odlučiti o daljnjim mjerama i radnjama. Kojić je naveo da Mujanović osim bosanskohercegovačkog državljanstva po rođenju ima i državljanstvo Crne Gore, te da su iz Policijske uprave kazali da je Mujanović tražio da se obavijesti i Veleposlanstvo Crne Gore u Beogradu. "Mi do danas još nismo dobili verbalnu notu kojoj nas službeno i pismeno obavještavaju, ovo smo dobili kroz našu telefonsku korespodenciju s nadležnim iz policijske uprave grada Beograda, koji su nam sve ove navode službeno potvrdili, ali telefonskim putem", izjavio je Kojić.
28.07.2018 17:12    Novosti   ​Nekažnjeni zločini Armije BiH: Doljani, Stipića livade 28. srpnja 1993. Muslimanska takozvana Armija BiH je 28. srpnja 1993. tijekom upada u Doljane likvidirala, ponajviše koristeći hladno oružje, 17 Hrvata u Doljanima, a zatim i 22 osobe na Stipića livadi. Tada je zaklano ili ustrijeljeno 39 civila i vojnika u jednome od najtežih zločina počinjenih nad Hrvatima u BiH. Osim što je podignuta jedna optužnica pred Županijskim sudom u Mostaru, koja je odbačena, nitko nije odgovarao za taj stravični zločin.
06.07.2018 12:14    Novosti   ​Osam Bošnjaka dobilo ukupno 60 godina zatvora zbog ratnih zločina nad Hrvatima i Srbima Sud Bosne i Hercegovine osudio je na ukupno 60 godina zatvora sedmoricu ratnih bošnjačkih dužnosnika i jednoga stražara zbog ratnih zločina počinjenih nad hrvatskim i srpskim civilima u trima logorima nedaleko od Sarajeva, objavili su u petak mediji pozivajući se na Balkansku istraživačku mrežu (BIRN) koja prati procesuiranje ratnih zločina.
11.06.2018 17:50    Novosti   Prošlo je 25 godina od stravičnog pokolja u Vitezu, mališani odali počast pobijenoj dječici Krvavi muslimansko-hrvatski rat u Lašvanskoj dolini počeo je 16. travnja 1993.godine žestokim napadima i potpunom vojnom blokadom ovog srednjobosanskog kraja od strane daleko brojnijih i nadmoćnijih postrojba tzv. Armije BiH. A uz brojna obostrana stradanja, Hrvatima u Vitezu se u sjećanje zauvijek urezao 10. lipnja 1993. godine, pedeset i peti dan strašnog, krvavog rata. Naime, tog, moglo bi se reći, za ratne prilike mirnog dana, bez posebnih ratnih djelovanja s jedne i s druge strane, u rano-večernjim satima, u 20 i 45 sati, „mir“ je prekinula minobacačka granata ispaljena s položaja tzv Armije BiH, pala je i eksplodirala na improvizirano košarkaško igralište, među četrnaestero mališana, djevojčica i dječaka i na licu mjesta ubila njih petoro, dok je još troje djece od zadobivenih teških rana uskoro preminulo u bolnici, dok je šestoro ostale djece lakše ili teže ranjeno, ali, na sreću, ne po život opasno. Minobacačka granata ubila je brata i sestru Sanju i Milana Garića i Augustinu i Velimira Grebenara, te Dragana Ramljaka, Dražena Čuturu, Borisa Antičevića i Sanju Križanović. Za ovaj zločin, kao i za mnoge brojne masovne zločine počinjene nad Hrvatima Viteza i cijele Lašvanske doline još nitko nije odgovarao niti se protiv počinitelja i nalogodavaca vodi bilo kakav proces. U povodu dvadesetpete godišnjice stradanja osmoro viteških mališana koje je zauvijek u igri prekinula muslimanska granata, uz spomen-obilježje „Osmica“ u prigradskom naselju Kamenjačama, pred više stotina Vitežana, u nedjeljno predvečerje slavljena je sveta misa koju je predvodio viteški župnik, fra Velimir Bavrka. „Molimo se za naše anđele koji ovdje poginuše, ali, molimo se i za one koji to učiniše. Molimo se za duše naših branitelja koji dadoše svoje živote za svoju rodnu grudu, za drugačiju, bolju, ljudskiju, pravedniju Bosnu i Hercegovinu nego što je ona sada. Molimo se za sadašnjost i za budućnost, za naš Vitez, za Lašvansku dolinu, za našu dragu domovinu Bosnu i Hercegovinu s vjerom da može i mora biti bolja nego što je to sada…“, poručio je fra Velimir Bavrka. Svetoj misi je prethodilo polaganje cvijeća i paljenje svijeća uz spomen-obilježje