Najnovije novosti

21.10.2018 15:51    Politika   0 Erdogan mladima poručio da budu poput Alije Izetbegovića Predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan izjavio je kako u proteklih 16 godina u toj zemlji nisu smanjene slobode i prava nijednog pojedinca, kao ni etničkih i vjerskih grupa. Erdogan je nazočio svečanom otvaranju zgrade i novog sjedišta Fondacije mladih Turske (TUGVA), a u obraćanju prisutnima istaknuo je kako Turska ni na koji način ne ugrožava prava i slobode pojedinaca i grupa koje čine tursko društvo. On je kazao da je stvorena sredina u kojoj nema diskriminacije na bazi izgleda i pripadnosti nekoj grupi. "Radimo na tome da podignemo barijere između naših mladih i njihovih snova. Vrijeme je za praktičnu provedbu velikog ideala Turske koji se odnosi na cijelu regiju, ali ne u smislu ekspanzionizma", kazao je Erdogan. On je dalje kazao kako Turska pridaje veliku važnost mladima i njihovom obrazovanju, a mladima je poručio da sticanje diploma jest cilj obrazovanja, ali da nije i jedini cilj. Poručio im je da od obrazovanja uzmu ono najbolje i postanu dobri, pošteni i sposobni ljudi. U tom kontekstu je mladima za primjer naveo Aliju Izetbegovića, prvog predsjednika Predsjedništva Bosne i Hercegovine. "Mi Fondaciju mladih Turske nikada nismo smatrali bilo kakvim udruženjem. Ona ima važnu ulogu za našu budućnost. Sve mlade koji se obrazuju pod krovom ove organizacije vidimo kao lidere koji će po potrebi voditi svoj narod kao što je to svojevremeno radio Alija Izetbegović", poručio je Erdogan. Erdogan je kazao da je Izetbegović bio kralj mudrih, veliki borac i učenjak te mu je odao počast povodom 15. godišnjice smrti.
21.10.2018 15:43    Nogomet   0 Rakitićeva gospodska gesta: Protiv Seville odbio proslaviti gol Barcelona je subotnjom pobjedom nad Sevillom na Camp Nouu (4:2) preuzela lidersku poziciju španjolskog prvenstva. Utakmicu je obilježila ozljeda Lionela Messija (lakši prijelom u području lakta), no i gospodska manira Ivana Rakitića. Pri rezultatu 3:1 za Barcelonu, Ivan Rakitić pogotkom u 88. minuti povećao je ionako nedostižno vodstvo aktualnog španjolskog prvaka. Unatoč dojmljivom golu, Barcelonin veznjak zatomio je emocije. S obzirom na poštovanje koje gaji prema Sevilli, klubu u kojem je svojevremeno obnašao kapetansku dužnost, drugi ligaški zgoditak u tekućoj sezoni odbio je proslaviti. Tek je gestikulirao kako se ispričava bivšem klubu. I u prošlosti je Ivan Rakitić postizao pogotke protiv Seville, no nikada ih nije slavio. Sevillini navijači svjesni su Rakitićevog respekta, pa svaki dolazak bivšeg kapetana na Pizjuán upriliče ovacijama. Ivan Rakitić prije dolaska je u Barcelonu između 2011. i 2014. godine nastupao za Sevillu. Sa 149 službenih utakmica u svim natjecanjima i doprinosom u osvajanju Europa lige 2014. godine stekao je status neosporne ikone andaluzijskog kluba.
21.10.2018 15:24    Novosti   0 FOTO: U Katedrali Mostar se prikupili dobrovoljni prilozi za misije u svijetu Svjetski dan misija obilježava se na predzadnju nedjelju u mjesecu listopadu, a tom prigodom danas su volonteri župnog caritasa Katedrale Mostar i domaćice zajedno s njima organizirale prikupljanje dobrovoljnih priloga za misije u svijetu. Župljanima je ponuđen simbolični ''misijski ručak'' te im rečeno da na taj način pomognu našim misionarima i misionarkama u njihovim potrebama.
21.10.2018 15:00    Novosti   0 'Vukova je sve više, bojimo se za djecu koja se igraju u parkovima' Nekoliko njemačkih saveznih pokrajina pokrenulo je inicijativu koja bi mogla omogućiti lakši odstrel vukova čiji broj se posljednjih godina u Njemačkoj značajno povećao, javljaju njemački mediji u nedjelju. „U trenutku kada se vukovi približe naseljima a ljudi strahuju za svoju djecu koja se igraju u parkovima, stvari postaju ozbiljne i mi moramo reagirati“, rekao je ministar poljoprivrede savezne pokrajine Mecklenburg-Prednja Pomeranija Till Backhaus. Nekoliko saveznih pokrajina u kojima je zabilježen najveći porast broja vukova, pokrenule su u gornjem domu parlamenta, Bundesratu, inicijativu koja bi omogućila lakši odstrel „problematičnih“ vukova. Samo u prošloj godini je zabilježeno preko 600 napada vukova na domaće životinje, uglavnom ovce i koze. Ministri poljoprivrede najugroženijih pokrajina poput Donje Saske, Saske i Brandenburga, objasnili su da zaštita vuka i dalje ima „apsolutni prioritet“ ali da su istodobno potrebne mjere za zaštitu ljudi i njihove stoke. Tako bi trebalo biti definirano do koje mjere se vukovi smiju približavati naseljima. Isto tako bi, prema inicijativi, trebalo biti omogućeno uvođenje zona bez vukova. „Vuk je rijetka životinja koja zaslužuje našu zaštitu“, rekao je ministar okoliša Donje Saske Olaf Lies tijekom rasprave u domu saveznih pokrajina Bundesratu. Dosad su u Njemačkoj ubijena dva vuka koji su pokazivali neprirodno ponašanje te su se previše približavali naseljima. Organizacija za zaštitu okoliša NABU kritizirala je inicijativu saveznih pokrajina kao nepotrebnu. „Već i sad postoji mogućnost odstranjivanja životinja koje postaju opasne“, stoji u priopćenju NABU-a. Organizacija za zaštitu okoliša i udruge lovaca i poljoprivrednika već dulje vrijeme spore oko broja vukova u Njemačkoj. Lovci i poljoprivrednici govore o preko 1000 odraslih životinja dok zaštitnici okoliša spominju tek oko 150 vukova. Predstavnici saveznih pokrajina govore o 600 vukova pri čemu se svake godine njihov broj poveća za oko 200. Vukovi su u Njemačkoj iskorijenjeni u 19. stoljeću ali se u posljednjih dvadesetak godina njihova populacija oporavlja nakon što je prvi čopor stigao najvjerojatnije iz Poljske. Vuk je zaštićen njemačkim zakonom o zaštiti ugroženih vrsta te EU direktivom o zaštiti prirodnih staništa i divlje flore i faune.
21.10.2018 14:44    Kultura   0 Slavna bazilika i simbol Barcelone nema građevinsku dozvolu Bazilika Sagrada Familia, zaštitni znak Barcelone i jedno od najpoznatijih zdanja u Španjolskoj u idućih će 10 godina gradskim vlastima morati platiti 41 milijun dolara jer se objekt gradi već 136 godina bez valjane građevinske dozvole, bez upisa u zemljišne knjige, a i mjestimice izlazi iz gabarita, prenose španjolski mediji. Radovi na bazilici, spomeniku koji je na UNESCO-ovu popisu zaštićene kulturne baštine i koju je arhitektonski osmislio čuveni Antonio Gaudi, započeli su 1882. Postoji samo jedna dozvola iz 1882. koju je izdala Gradska vijećnica Sant Marti de Provencals s napomenom arhitektu Antoniju Gaudiju da se angažira na legalizaciji gradnje, što on nije učinio. Gradonačelnica Barcelone Ada Colau rekla je da je postignut povijesni dogovor koji će omogućiti da se sva dokumentacija povezana s izgradnjom čuvene bazilike dovede u red. U roku od 10 godina mora platiti Bazilika će gradskim vlastima u idućih 10 godina morati platiti spomenuti iznos. On će se utrošiti na poboljšanje javnog prijevoza i prometne infrastrukture te na bolji pristup spomeniku, a zauzvrat će se njegov status regulirati početkom 2019. CNN navodi da će 22 milijuna eura biti uloženo na poboljšanje prometne infrastrukture, sedam milijuna na povećanje dostupnosti metro sustava, četiri milijuna na popravak četiriju glavnih prometnica blizu spomenika te još tri za čišćenje okoliša i sigurnost. Do danas je završeno oko 70 posto bazilike, a trebala bi biti dovršena 2030. godine.
21.10.2018 14:33    Košarka   0 Student slobodan u prvom kolu, Igokea odustala od bh. prvenstva Utakmica prvog kola prvenstva BiH između Studenta i Igokee koja je bila na programu večeras u 20.30 sati neće se igrati. Naime, Igokea je odustala od natjecanja u Prvoj ligi BiH, pa se ove sezona Liga 11 u kojoj je Student slobodan na otvaranju. Klub iz Aleksadrovca neće igrati ni u doigravanju za prvaka BiH, a prema izvorima iz kluba u natjecanje se vraćaju sljedeće sezone.
21.10.2018 14:23    Novosti   0 U Europu stiže 50.000 vojnika NATO-a: Zaboravili im kupiti zimske uniforme pa im dali 1000 eura Vježba nazvana "Trident Juncture" testirat će planove NATO-a razvijene nakon ruske aneksije Krima NATO se priprema za najveću vojnu vježbu od hladnog rata - oko 50.000 vojnika, tisuće tenkova, stotine brodova i zrakoplova, okupit će se u Norveškoj idući tjedan kako bi uvježbali odgovor na eventualni napad na Savez. Vježba nazvana "Trident Juncture" testirat će planove NATO-a razvijene nakon ruske aneksije Krima 2014. godine, koja je zaoštrila odnose između zapadnih saveznica i Moskve. Sjevernoatlantski savez je na takav razvoj događaja reagirao jačanjem svoje obrane. Istočne članice poput Poljske i baltičkih zemalja posebice se osjećaju ugroženima od Rusije. "Živimo u opasnijem i manje predvidivom svijetu s novim prijetnjama i izazovima", rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg. "Vidimo nametljivu Rusiju... koja je voljna primijeniti silu protiv svojih susjeda", dodao je. Govoreći na sastanku ministara obrane NATO-a ranije ovoga mjeseca, Stoltenberg je istaknuo da su vježbe "razmjerne" postojećem zahtjevnijem sigurnosnom okruženju Saveza. Savez ipak naglašava da vježba "Trident Juncture" nije usmjerena ni protiv jedne zemlje te da je odgovor na izmišljeni scenarij. "To su, kao što Rusija dobro zna, obrambene vježbe", rekao je američki ministar obrane James Mattis. "Stavljati ih u bilo kakvu vrstu ofenzivnog ili destabilizirajućeg konteksta bila bi pogrešna interpretacija". "Planirano je da vježbe budu prikaz našeg zajedništva u održavanju mira i napretka ovdje u Europi, i ne treba nam više ničije loše ponašanje", dodao je Mattis. "Rusi se ne trebaju plašiti", komentirao je general Rune Jakobsen, načelnik norveškog glavnog stožera. Središnje područje održavanja vježbe udaljeno je više od tisuću kilometara od ruske granice, kazao je. Osim vojnih kontingenata iz svih 29 članica NATO-a kao i zemalja partnera Švedske i Finske, NATO je najavio sudjelovanje oko 10.000 tenkova, 150 zrakoplova i 60 brodova. Američki nosač zrakoplova Harry S Truman također bi trebao sudjelovati. Nizozemci zaboravili zimske uniforme Očekuje se da će niske temperature u sjevernoj Norveškoj predstavljati izazov dodatni izazov. Pogreška u planiranju nizozemske vojske, koja je navodno zaboravila na vremenske uvjete u Norveškoj i nije kupila zimske odore za otprilike tisuću vojnika, izazvala je čuđenje, piše Aftenposten, dnevni list iz Osla. Nizozemski vojnici dobit će stoga po tisuću eura svaki da si sami kupe dodatnu toplu odjeću u Norveškoj. Vježbe će također testirati sposobnost premještanja opreme diljem Europe, što bi bilo potrebno u slučaju odgovora na stvarnu prijetnju. Britanija je, na primjer, odlučila da će dopremiti većinu svoje opreme i vozila u Norvešku kopnenim putem preko Francuske. "Dio pobjede bit će i to da se svi pojave prvog dana", rekao je admiral James Foggo. "Ne očekujemo da bude savršeno. Zato i održavamo vježbe". Pripreme na terenu počinju 25. listopada, a vježba će se održati od 31. listopada do 7. studenoga. Saveznici će biti podijeljeni u dvije skupine - "južne snage" s brigadama iz Njemačke, Italije i Britanije i "sjeverne snage" uključujući norveške, kanadske, švedske i američke vojnike. U prvom dijelu vježbi sjeverne snage će napasti južne, a zatim obratno. NATO želi istaknuti svoju transparentnost i pozvao je sve članice Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), među kojima i Rusiju, da pošalju promatrače. U kolovozu je Rusija održala svoju veliku vježbu "Vostok" na istoku zemlje. Moskva kaže da je u njima sudjelovalo 300.000 vojnika, a zapadni diplomati smatraju da je brojka jako preuveličana. Milijuni obroka, tone prljavog rublja i osjetljivi pilići Za Norvešku "Trident Juncture" predstavlja i logistički izazov. Osim što mora staviti na raspolaganje velika područja poljoprivrednog zemljišta, zemlja domaćin mora osigurati 1,8 milijuna obroka i 4,6 milijuna boca vode, kao i pobrinuti se za 660 tona prljavog rublja. Na temelju iskustva s prijašnjih vježbi, norveška vojska je uspostavila izravnu telefonsku liniju na koju će poljoprivrednici i drugi mogu moći prijaviti štetu nanesenu poljoprivrednom zemljištu, šumama ili životinjama. Pilići su na primjer osjetljivi na buku koje proizvode zrakoplovi kada nisko lete. Norveška vojska rasporedila je veterinare i druge stručnjake da skeniraju vozila koja dolaze na vježbe kako bi osigurali da ne donesu invazivne vrste putem sjemena ili zemlje na gumama, izvijestila je norveška novinska agencija NTB. Vozači u Norveškoj i susjednoj Švedskoj upozoreni su na moguće povremene zastoje zbog vojnih konvoja koji će se sporo kretati.
21.10.2018 14:10    Crna kronika   0 Požar u Splitu, gori pored shopping centra U Splitu u neposrednoj blizini City Centra došlo je do požara. Kako je vidljivo sa snimke, gori svega nekoliko metara od ceste. Riječ je o predgrađu Splita nedaleko gradskog groblja Lovrinac, javlja Index.hr.
21.10.2018 14:06    Novosti   0 Mali medo trčao na cesti između Gruda i Posušja Jedan Gruđanin dok se noću vozio cestom između Gruda i Posušja prije nekoliko dana ispred sebe je ugledao malog medvjeda kako trči cestom. Odmah je zabilježio fotografijom ovaj uistinu nesvakidašnji trenutak. Medo je pretrčao nekoliko stotina metara, a sugovornik portala Grude-Online kaže kako ga je pratio brzinom od 37 km/h. Inače ovo nije prvi put da se medvjedi spuste na ovo područje. Prije nekoliko mjeseci jedan je "zalutao" na Raško polje iznad Gruda.
21.10.2018 13:59    Novosti   0 Sutra dvije presude Sanaderu, je li bivši šef HDZ-a ratni profiter? Na zagrebačkom Županijskom sudu u ponedjeljak će biti objavljene dvije presude bivšem premijeru i predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu – za primanje provizije u ratno doba od austrijske Hypo banke, za što je već bio osuđen, ali je presudu ukinuo Ustavni sud te za prodaju jeftine struje Diokiju u čemu optuženičku klupu dijeli s Robertom Ježićem, nekadašnjim prijateljem, a potom i krunskim svjedokom optužbe u jednom od brojnih Sanaderovih antikorupcijskih postupaka. Oba postupka vodila je ista sutkinja Jasna Galešić koja će presudu u tzv. aferi Hypo objaviti u 13, a presudu u slučaju HEP-Dioki u 14 sati. Milijunska provizija u vrijeme Domovinskog rata U aferi Hypo Uskok Sanadera tereti da je kao zamjenik ministra vanjskih poslova uzeo proviziju u protuvrijednost od 3,6 milijuna kuna, nakon što je ta austrijska banka Hrvatskoj odobrila kredit za kupnju zgrada diplomatskih predstavništava. Kako se radilo o vremenu u kojem je Hrvatska bila u neposrednoj ratnoj opasnosti Sanader je optužen i da je ratni profiter. "Tvrdim pred hrvatskom javnošću da nisam ratni profiter", rekao je Sanader u svojoj obrani na kraju suđenja. Tužiteljstvo, pak, smatra suprotno i u završnim govorima ističe da je Sanaderu ratno profiterstvo dokazano, ali da on tijekom cijelog postupka umanjuje svoju ulogu. Prvu osuđujuću presudu u ovom slučaju, koja je Sanaderu izrečena zajedno s presudom za primanje mita od direktora MOL-a za prepuštanje upravljačkih prava u Ini, 2014. je ukinuo Ustavni sud i zatražio novo suđenje na zagrebačkom Županijskom sudu. Ukinuta presuda Sanaderu bila je ujedno i prva presuda za ratno profiterstvo donesena nakon ustavne odluke o nezastarijevanju takvih kaznenih djela, no Ustavni ju je sud ipak ukinuo uz zaključak da Županijski i Vrhovni sud nisu utvrdili je li Sanaderu nastupila zastara kada je optužen te da su povrijedili pravilo primjene blažeg zakona. Jeftina struja Diokiju U drugom slučaju tzv. HEP-Dioki uz bivšeg premijera i Ježića na Uskok je teretio i bivšeg direktora HEP-a Ivana Mravka koji je u međuvremenu preminuo. Kako Mravka za života Sanaderovi odvjetnici nisu uspjeli ispiti, a on je u iskazu tužiteljstvu teretio bivšeg premijera, obrana je ustraju u tvrdnji da postupak treba obustaviti. Još u ožujku, nakon potvrđivanja optužnice koju je tužiteljstvo moralo doraditi, Sanaderovi odvjetnici isticali su da Mravkov istražni iskaz ne može biti temelj za osuđujuću presudu. To su ponovili i u završnom govoru ističući da protiv Sanadera ne postoji ni jedan materijalni dokaz. U ovom slučaju Sanader je još 2012. optužen da je Mravka poticao da Ježićevoj tvrtki isplati pozajmicu od 15 milijuna kuna i prodaje struju ispod tržišne cijene. Suđenje je trebalo početi još na ljeto 2014. kada je odgođeno zbog bolesti obojice Sanaderovih suoptuženika. Petu po redu optužnicu protiv Sanadera sud je prvi put potvrdio još u rujnu 2013. Gotovo ista optužnica i ranije je bila na sudu, ali ju je tužiteljstvo povuklo i nakon godinu dana vratilo dopunjenu novim vještačenjima. Sanader nepravomoćno presuđen samo u slučaju Planinska Od niza korupcijskih postupaka Sanader je nepravomoćno osuđen jedino u slučaju Planinska, gdje je dobio 4,5 godine zatvora zbog optužbi da je primio 17 milijuna kuna 'provizije' nakon što je Ministarstvo regionalnog razvoja, na čijem je čelu bio 'pokajnik' Petar Čobanković, 2009. kupilo zgradu u Planinskoj ulici od tvrtke bivšeg HDZ-ova saborskog zastupnika i vlasnika mesnica Stjepana Fiolića. Ponovno mu se sudi i u slučaju Fimi media, nazvanom po marketinškoj agenciji preko koje se, po tvrdnjama tužiteljstva, novac iz državnih institucija i tvrtki izvlačio za HDZ-ov crni fond i privatne potrebe stranačkih dužnosnika. Početak novog postupka za primanje mita u slučaju Ina-MOL, u koji je u međuvremenu uključen i hrvatskom pravosuđu nedostupan direktor mađarske naftne kompanije Zsolt Hernadi, najavljen je za 23. listopada.
21.10.2018 13:50    Zdravlje   0 Mozak nam je posebno osjetljiv na traume u dva životna razdoblja Na ljudsku mogućnost razlučivanja, procesiranja informacija i prilagodbe novim situacijama utječe mnogo faktora – odgoj, geni, prehrana i životna iskustva. No, naš je mozak posebno osjetljiv na traume i iskustva koje proživljavamo u dva perioda naših života, piše portal Quartz. Tara Swart, neuroznanstvenica na prestižnom sveučilištu MIT, identificirala je ta dva perioda kao životnu dob od prve dvije godine te naše tinejdžerske godine. Prve dvije godine U tom se periodu naš mozak razvija izuzetno brzo i usvaja niz kompliciranih procesa, poput govora. Govor prvo naučimo razumjeti, a tek onda i sami progovorimo. "To je užasno komplicirana stvar za mozak", izjavila je Swarth, "a uz to, djeca tada i počinju hodati – tako da, iz fizičke perspektive, to je još jedan ogroman uspjeh ljudskog mozga". Takve ogromne promjene u mozgu znače da psihološka ili emocionalna trauma može naglo zaustaviti naš neurološki razvoj. Iako se tih prekida nećemo sjećati, bilo kakvi traumatski događaji, poput zlostavljanja, zanemarivanja, bolesti i slično mogu dovesti do dugotrajnih poremećaja u ponašanju i kognitivnih poremećaja u daljnjem životu, upozorava Swarth. Primjerice, u Rumunjskoj 1980-ih i 1990-ih godina, nakon pada njihovog komunističkog režima, 100.000 siročadi iznenada se zbog siromaštva i ekonomske propasti našlo u prenapučenim državnim institucijama. Bili su zbrinuti, nahranjeni i obučeni, ali nitko im nije iskazivao nježnost niti se igrao s njima, zbog straha od širenja bolesti. Mnoga su istraživanja pokazala da su ta djeca, kao odrasli, imali velikih problema sa zadržavanjem posla i partnera te patili od psihičkih poremećaja. Swarth je dodala: "Kad su skenirali mozgove te djece, ispostavilo se da su imali poremećaje u limbičkom sustavu koji upravlja osnovnim ljudskim emocijama". Pubertet U tinejdžerskim je godinama naš mozak već manje-više jednake veličine kao i odrasli mozak, a u tom periodu on počinje "čistiti" krhke neurološke veze i nekorištene neurološke puteve. Možemo to usporediti s vrtlarenjem – moramo odrezati stare grane da cijela biljka bolje raste. U ovom nam se periodu prvi put jače aktivira prefrontalni korteks u mozgu i možemo istovremeno uspoređivati i analizirati nekoliko kompleksnih ideja. To je popraćeno i sve većom potrebom za komunikacijskim vještinama i emocionalnom zrelošću. Mozak postaje svjesniji međuljudskih odnosa i društvenih pravila. Swarth je izjavila: "To je to iznimno sofisticirano. Zbog sve te moždane aktivnosti tinejdžeri i trebaju toliko spavati". Ono što postaje sve jasnije je važnost stabilnosti i sigurnosti u ljudskoj okolini te da je stabilnost povezana s našim kognitivnim funkcijama. U bilo kojem trenutku neki veliki poremećaj ili trauma u našoj okolini može zaustaviti moždani razvoj i poremetiti njegovu krhku ravnotežu. Možda ne razumijemo odmah kako takvi događaji utječu na nas, ali upravo je zbog posljedica tih događaja, koje nam se mogu pojaviti tek u odrasloj dobi, važno nastaviti istraživati ljudski mozak, zaključuje se u članku na portalu Quartz.
21.10.2018 13:39    Novosti   0 Zapovjednici vatrogasnih postrojbi i civilne zaštite ŽZH boravili u radnoj posjeti u Zagrebu Zapovjednici vatrogasnih postrojbi Grada Širokog Brijega (Dario Čuljak) i općina Grude (Svemirko Mikulić), Posušje (Mario Čutura) i Ljubuški (Milan Tolić), te pomoćnik ravnatelja Uprave civilne zaštite Županije Zapadnohercegovačke (ŽZH) Mladen Bošnjak i pomoćnik gradonačelnika Širokog Brijega za civilnu zaštitu Željko Vukoja boravili su u četverodnevnom radnom posjetu Javnoj vatrogasnoj postrojbi (JVP) Grada Zagreba. Prvog dana radnog posjeta JVP Grada Zagreba zapovjednike vatrogasnih postrojbi i predstavnike civilne zaštite iz ŽZH primio je zapovjednik JVP Grada Zagreba Siniša Jembrih koji je predstavio JVP Grada Zagreba, te su zajednički obišli vozni park i opremu JVP Grada Zagreba. Drugog dana radnog posjeta zapovjednici vatrogasnih postrojbi iz ŽZH aktivno su sudjelovali u vanjskoj vježbi s aparatima za disanje, pokaznoj vježbi spašavanja s visina, te na vježbalištu u dimnoj komori i beskonačnim ljestvama gdje su uspješno svladali 30 metara stepeništa što odgovara peterokatnica. Trećeg dana radnog posjeta domaćin je organizirao posjetu tvornici za izradu, popravak, nadogradnju i servisiranje vatrogasnih vozila 'Ziegler' d. o. o. Potom je priređen prijem u Dobrovoljnom vatrogasnom društvu 'Moravče' u posljednje dvije godine najboljem DVD-u Grada Zagreba, gdje je riječi dobrodošlice uputio predsjednik Srećko Pahlen. Ovdje je goste iz ŽZH pozdravio dr. Pavle Kalinić pročelnik Ureda za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba prenijevši pozdrave gradonačelnika Milana Bandića i zamjenice gradonačelnika dr. Olivere Majić. Također je nazočne pozdravio i Vedran Šušković voditelj Odjela za poslove obrane i informacijske sigurnosti, te Zlatko Križanić predsjednik Vatrogasne zajednice Grada Zagreba koji je govorio o modalitetima buduće suradnje. Mladen Bošnjak pomoćnik ravnatelja Uprave civilne zaštite ŽZH zahvalio je na prijamu, te naglasio korisnost ovog radnog posjeta, te da ga raduje spremnost domaćina za daljnju suradnju i pomoć vatrogascima iz ŽZH. Četrtog dana boravka Mladen Bošnjak pomoćnik ravnatelja Uprave civilne zaštite ŽZH i pomoćnik gradonačelnika Širokog Brijega za civilnu zaštitu Željko Vukoja nazočili su vježbi civilne zaštite „Zagreb 2018.“ na lokalitetu bolnice 'Blato', na kojoj je sudjelovalo 500 pripadnika struktura civilne zaštite Grada Zagreba. „Nakon što je ravnatelj Uprave Martinović krajem mjeseca kolovoza dogovorio uspostavljanje suradnje u području zaštite i spašavanja i vatrogastva između Uprave civilne zaštite Županije Zapadnohercegovačke i Grada Zagreba, ovim radnim posjetom na najbolji mogući način uspostavili smo tu suradnju. Ovaj radni posjet ocjenjujem veoma korisnim za nas iz civilne zaštite, a posebice za naše vatrogasne zapovjednike koji su uistinu imali što vidjeti, ali i provjeriti svoju spremnost. Ovim putem u ime svih nas iz ŽZH zahvaljujem Siniši Jembrihu zapovjedniku JVP Zagreb, zapovjedniku i članovima DVD-a Moravče, dr. Pavlu Kaliniću pročelniku Ureda za upravljanje u hitnim situacijama, Zlatku Križaniću predsjedniku Vatrogasne zajednice Grada Zagreba, kao i svim vatrogascima JVP Zagreb s kojima smo proveli ovih nekoliko dana i naravno gradonačelniku Bandiću i zamjenici gradonačelnika g-đi Majić“, rekao je po povratku s četverodnevnog radnog posjeta JVP Zagreb Mladen Bošnjak pomoćnik ravnatelja Uprave civilne zaštite ŽZH.
21.10.2018 13:32    Novosti   0 Slijedi li nam novi Hladni rat? Trump prijeti Rusima: 'I mi ćemo početi proizvoditi takvo oružje!' Trump tvrdi da Rusija već godinama krši taj sporazum SAD će se jednostrano povući iz više od 30 godina starog sporazuma s Rusijom kojim se zabranjuje cijeli niz nuklearnog i konvencionalnog oružja, najavio je u subotu navečer predsjednik Donald Trump, tvrdeći da ga Rusija godinama krši. Sporazum o uništenju i zabrani proizvodnje projektila kraćeg i srednjeg dometa (INF) su 1987. u Washingtonu potpisali tadašnji američki predsjednik Ronald Reagan i sovjetski predsjednik Mihail Gprbačov. S INF-om je na snagu tada stupila zabrana nuklearnih i konvencionalnih projektila dometa od 500 do 5500 kilometara, kao i njihovih lansirnih rampi. "Raskinut ćemo taj sporazum i povući se iz njega", kazao je Trump novinarima u Nevadi, uz obrazloženje da Rusija stalno krši taj sporazum. "Krše ga već godinama i ja ne znam zašto predsjednik Obama nije o njemu pregovarao ili se povukao. Nećemo im dozvoliti da krše nuklearni sporazum i proizvode oružje, dok nama to nije dozvoljeno", rekao je Trump. Istaknuo je također da će SAD početi proizvoditi takvo oružje ukoliko Rusija i Kina o tom pitanju ne sklope novi sporazum. Savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton krenuo je za Moskvu gdje bi trebao razgovarati o povlačenju iz INF-a. Taj potez je, naime, već naišao na kritike Rusije. Izvor u ruskom ministarstvu vanjskih poslova je kazao da SAD "već dugo godina" želi poduzeti taj korak te da je "namjerno i postupno podrivao temelj ugovora". Također dodaje da je ta odluka "u skladu" s američkom politikom povlačenja iz međunarodnih pravnih sporazuma koji nameće jednake obveze svim partnerima. Washington svoje tvrdnje o ruskom kršenju sporazuma temelji na razvoju ruskog krstarećeg projektila Novator 9M729 dometa od 2600 kilometara. Početkom mjeseca je zabrinutost zbog proizvodnje tog krstarećeg projektila izrazio NATO. Istovremeno je ruski predsjednik Vladimir Putin kazao da NATO-ov raketni štit postavljen u Rumunjskoj može lansirati nuklearni projektil u svakom trenutku. Trumpova objava mogla bi stvoriti nove tenzije u odnosima hladnoratovskih protivnika. Dok s jedne strane Trump često hvali Putina, njegova administracija zauzela je čvrsti stav prema Rusiji i opetovano uvodila sankcije protiv Kremlja. Sporazumi o razoružavanju kamen su spoticanja između dvije velesile i mnoge bi uskoro trebalo obnoviti. Sporazum o ograničavanju strateškog naoružanja START 2010. prestaje važiti 2020. a SAD je raskinuo Antibalistički program iz 1972. još 2002. tvrdeći da mora razviti obranu protiv odmetnutih država kao što su Iran i Sjeverna Koreja.
21.10.2018 13:19    Zdravlje   0 Ova loša navika za vas je gora i od pušenja, dijabetesa ili srčanih bolesti Dosad se mislilo da tjelovježba pozitivno utječe na zdravlje i dugovječnost, no najnovije istraživanje pokazalo je da je mnogo bitnija od toga. Studija doktora Waela Jabera pokazala je da sjedilački način života gore utječe na ljude od pušenja, dijabetesa ili srčanih bolesti. "Slaba tjelesna forma, odnosno loši rezultati na traci za trčanje ili testovima povezanim s vježbanjem, nose lošiju prognozu što se smrti tiče od hipertenzije, dijabetesa ili pušenja", rekao je za CNN Jaber. "To stanje bi se moglo gledati kao bolest koja ima svoj lijek - vježbanje", kaže Jaber. Istraživanje je provedeno na 122.007 pacijenata koji su odrađivali testove na traci za trčanje od siječnja 1991. godine do prosinca 2014. godine. "Kardiovaskularne bolesti i dijabetes su najskuplje bolesti u SAD-u. Više od 200 milijuna dolara godišnje trošimo na liječenje ovih bolesti i njihovih posljedica. Umjesto da plaćamo tolike iznose, trebali bismo poticati građane da vježbaju", kaže on i dodaje da je još jedan važan rezultat istraživanja povezanost fitnessa s dugovječnošću. Iako su se stručnjaci dugo bojali da oni koji previše vježbaju imaju veći rizik od smrti, pokazalo se da to nije točno. "Ne postoji razina vježbanja koja vas izlaže većem riziku od smrti. Čak i oni koji puno vježbaju imaju manju stopu mortaliteta", zaključeno je. Vježbanje je pokazalo dobrobit kod svih generacijskih skupina te i kod žena i muškaraca.
21.10.2018 13:10    Novosti   0 Produljen istražni zatvor Mamićevom falsifikatoru i Brkićevom kumu Osječki Županijski sud produljio je za još dva mjeseca istražni zatvor bivšem policijskom informatičaru Franji Vargi, kojeg Uskok tereti za izradu lažnih SMS poruka za potrebe bivšeg "Dinamovog" čelnika Zdravka Mamića, te vozaču potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića Blažu Curiću, kojega se sumnjiči da je Vargi javio kako se zbog toga nad njim provode istražne radnje i da mu se sprema uhićenje. Istražni zatvor produljen je jer još nisu ispitani svi svjedoci te zbog mogućnosti ponavljanja kaznenog djela, kazao je Hini glasnogovornik Suda Miroslav Rožac. Dodao je kako je u tijeku žalbeni postupak na rješenje o produljenju istražnog zatvora. Vargu se sumnjiči za izradu lažnih SMS-ova Vargu se sumnjiči da je, u postupku koji se protiv bivšeg čelnika "Dinama" Zdravka Mamića, njegova brata Zorana Mamića, bivšega Dinamova direktora Damira Vrbanovića i poreznika Milana Pernara vodio pred osječkim Županijskim sudom izradio lažnu SMS prepisku između bivšega Glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana i jednoga suca koji je u tom predmetu bio član sudskoga vijeća, a po kojoj je Cvitan prije objave prvostupanjske presude vršio pritisak na suca da bez ikakvih dokaza osudi jednoga okrivljenika u tome postupku. Okrivljenika se tereti da je lažnu prepisku potom dostavio Zdravku Mamiću koji ju je objavio na konferenciji za medije 4. lipnja ove godine. Tužiteljstvo podsjeća kako je Mamićev branitelj tražio da se na temelju lažne korespondencije odgodi objava prvostupanjske presude u tom predmetu, što je sudsko vijeće odbilo te je 6. lipnja 2018. objavilo presudu kojom su svi okrivljenici u tom predmetu proglašeni krivima. Mamiću navodno predao lažne SMS-ove o utjecaju na suce Osim toga Varga je, tvrdi tužiteljstvo, prije izrade pisanog otpravka osuđujuće presude protiv koje se može podnijeti žalba Vrhovnome sudu RH, izradio novu lažnu korespondenciju o navodnom utjecaju na suce Vrhovnog suda koji bi odlučivali o žalbi okrivljenika, kako bi je predao Zdravku Mamiću s namjerom da je Zdravko Mamić iskoristi u predstojećem žalbenom postupku, ali ga je u tomu spriječila dojava da se nad njim provodi kriminalističko istraživanje, za što Uskok tereti Blaža Curića. Curić je uhićen 26. rujna u Zagrebu, a osumnjičen je da je Vargu 20. rujna telefonom upozorio da se protiv njega vodi kriminalističko istraživanje, rekavši mu da izbriše sve poruke, brojeve i druge sadržaje. Nakon otkrivanja ove afere mediji su tvrdili da su Vargine usluge koristili i bivši predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko te zamjenik predsjednika HDZ-a i potpredsjednik Hrvatskog sabora Milijan Brkić, koji su takve optužbe odbacili, a Brkić je u izjavi novinarima potvrdio da mu je Curić kum.