Zoran Krešić: ''Ključne bošnjačke političke stranke SDA, SDP, DF… su posve iste'' Interview Zoran Krešić: ''Ključne bošnjačke političke stranke SDA, SDP, DF… su posve iste'' Dugogodišnji novinar Večernjeg lista BiH i politički analitičar Zoran Krešić u intervjuu za portal politika24.net govori o blokadi hrvatskih portala čime je prekršena osnovna ljudska sloboda mišljenja i izražavanja, o provokacijama koje gotovo svakodnevno doživljavaju hrvatski povratnici u područjima gdje su Bošnjaci većinsko stanovništvo, o puštanju na slobodu ubojica Vlade Šantića…Također, Krešić govori i o nužnosti izmjena Izbornog zakona, aktivnostima međunarodne zajednice u vezi s izmjenama Izbornog zakona, rezoluciji Europskog parlementa i europskom putu BiH. Svjedoci smo da je više hrvatskih portala i njihovih profila na Facebooku nakon izvještavanja o događajima u Haagu i generalu Praljku bilo blokirano i rad im je bio onemogućen. Kako je moguće da se tako brutalno krši osnovno pravilo slobode mišljenja i izražavanja? Rekao bih da se radi o poludirigiranome i poluautomatiziranome procesu, koji je rezultirao određenim zabranama. No, nakon određenih intervencija, pa i upozorenja na Facebookovim stranicama posvećenima upravo nekorektnom i pristranom odnosu regionalnih ili da budemo točniji administratorima na razini države BiH, došlo je do promjena. Pouzdano znam da je upravo upozoreno na nacionalnu/etničku pristranost facebook administratora. Upozorenja portala na hrvatskom jeziku pa i vrlo uglednih osoba pokušalo se ismijati upravo od istih krugova koji su i organizirali ovaj pokušaj zabrane javnog izričaja. Na kraju su ti isti postali gubitnici jer su šefovi na višoj razini ustvari shvatili da su im kolege iz ove regije itekako neprofesionalni. U Maglaju su prije nekoliko dana zapaljene zastave hrvatskog naroda u BiH. Također, na zgradi Hrvatskog doma u Kraljevoj Sutjesci u Općini Kakanj, iscrtan je ljiljan, simbol tzv. Armije BiH. Očito se Hrvate povratnike želi zastrašiti na sve moguće načine? Žalosti me iskreno što se takvo što događa Hrvatima koji su u manjini na području Maglaja, Kaknja. No, nije se primjereno reagiralo niti na ozbiljnije prijetnje a kakve su bile zastave ISIL-a i raznih terorističkih skupina koje se može pronaći širom zemlje. No, valja biti iskren i reći kako niti Hrvati nisu baš posebno dobri domaćini u sredinama gdje su većina ili pak Srbi. Možda je takvih incidenata najmanje na područjima gdje su u većini Hrvati, ali definitivno vrijeme je da se okrene nova stranica. Upravo će se uspjeh te sredine, toga naroda mjeriti po toj pozitivnoj diskriminaciji onoga tko je manje brojan. Tako se gradi budućnost. To je Europa koju danas poznajemo. Još jedan u nizu udaraca na Hrvate posljednjih dana jeste i to da su osumnjičeni za ubojstvo Vlade Šantića pušteni na slobodu. Vaš komentar? Zapravo, radi se o zajedničkom radu državne pravosudne, obavještajne i paraobavještajne, policijske mafije. I to odgovorno tvrdim. Najprije najveći zločin nakon likvidacije, prikrivanja dokaza i lažnih tragova predstavlja potez Federalne uprave policije da zajedno s tužiteljstvom iz Bihaća ubojstvo generala HVO-a okarakterizira kao civilno ubojstvo. A okolnosti su bile ovakve general jedne vojske ABiH (Atif Dudaković) privodi generala druge vojske HVO (Vlado Šantić). Sve se događa u ratu. General Dudaković nalaže da se ‘generala Šantića odvede na spavanje’ nakon čega zapovjednik Vojske policije Hamdija Abdić Tigar kaže svojim podređenima ‘Radite s njim što želite’. Generala Šantića odvode, njegovu pratnju razoružaju. Nakon toga po iskazu tajnog svjedoka generala Šantića muče i ubijaju. Ako je to civilno ubojstvo, onda treba ukinuti sve policije, sudove, tućiteljstva … Osobno sam najviše razočaran time da nijedan od hrvatskih zastupnika, predstavnika vlasti nije pokrenuo pitanje likvidacije generala HVO-a i zaustavio ovu paraobavještajnopravosudnopolicijsku lakrdiju. Posve sigurno Sarajevo ne bi šutjelo da je primjerice ovu sudbinu doživio Atif Dudaković. Kako izaći iz krize vladajuće koalicije na razini BiH i FBiH? Nikako do izbora. Promjena Izbornog zakona u BiH, kako bi se spriječila mogućnost da Bošnjaci ponovno Hrvatima izaberu člana Predsjedništva je goruće pitanje. Što očekujete u vremenu pred nama, hoće li se prema Vašem mišljenju u narednom vremenu uspjeti promijeniti Izborni zakon? Neće. Ključne bošnjačke političke stranke i njihovi sateliti SDA, SDP, DF … su zauzele zajedničko stajalište da se Hrvatima ne dopustiti biti politički faktor u zemlji. To u prijevodu znači da se hrvatsko pitanje treba riješiti tako da se oni asimiliraju ili isele. Računa se na faktor vremena i odugovlačenja. I posve su iste i SDA, SDP, DF … glumeći da su ove stranke za rješavanje prava manjina i slučaja Sejdić-Finci. I to pitanje postavljaju pitanjem svih pitanja. U suštini i to pokazuje da je ova presuda ustvari autorski osmišljena u političkom Sarajevu kako bi se najprije politički razoružali Hrvati, a onda posredno i Srbi. No, na ruku im ne ide presuda u predmetu Bože Ljubića. Unatoč manipulacijama bošnjačkih članova Središnjeg izbornog povjerenstva kako se mogu izabrati izaslanici u Dom naroda, a što sliči pokušaju mijenjanja brzina u automobilu u kojemu je otkazalo kvačilo, problem će zasiguirno eskalirati na sljedećim izborima. Ustvari, Federacija se našla u posve identičnoj poziciji kao i Mostar. Smiješno je onda tvrditi da se u federaciji može izabrati Dom naroda bez izmjena zakona nakon što su uklonjene odredbe o načinu biranja izaslanika, dok istodobno u Mostaru već šest godina nema izbora upravo zbog toga jer je osporen način i raspored mjesta za Gradsko vijeće iz pojedinih izbornih područja. Ustavni sud BiH donio je odluku koju je sada nemoguće zaobići. Dakako, ako se ne pojavi kakav novi alkemičar ili paramatematičar s čarobnim formulama da trećina od 17 predstavlja 5. U kojoj je mjeri međunarodna zajednica „svjesna“ nužnosti izmjene Izbornog zakona u BiH i je li ona dovoljno uključena u taj proces? Iskreno se nadam da će biti principijelni i podržati ono što je biti presuda u predmetu Ljubić, ali i u slučaju Sejdić-Finci. Tko to kaže da se mora brisati odredbe u Ustavu BiH koje kažu da su članovi Predsjedništva Srbin, Hrvat, Bošnjak. Zašto ne bi stajalo da će u državnom vrhu biti i predstavnik manjina. Što je ključno za Hrvate u Bosni i Hercegovini u ovom trenutku? Osmisliti strategiju. Najprije znati što se želi u BiH i kako doći do toga cilja. Ta strategija mora biti politička, gospodarska, demografska … Ovo je dugoročna utakmica. Rezolucija Europskog parlamenta jasno definira BiH uređenu po načelima federalizma decentralizacije i pune ravnopravnosti konstitutivnih naroda i građana. Rezolucija, osim što rješava važna pitanja u BiH evidentno usmjerava BiH ka Zapadu. No. unatoč tome bošnjački političari i dalje se protive federalizmu? Iz Sarajeva često postavljaju pitanje što i kako federalizirati. Povijest Europe, EU, zemalja članica, pa čak i Jugoslavije nas uči da su sve Federacije ili konfederacije izvorište imale u narodima. Smiješno je mimikrijom preskakati ovu temu, plašiti svijet podjelama i sukobima. Stranci koji u značajnoj mjeri nasjedaju na, prije svega pseudograđansku, a ustvari velikobošnjačku ideju, te nažalost podržavaju one koji tobože zagovaraju društvenu zajednicu koja je protiv torova, podjela. No, da se radi o notornoj laži i obmani najbolje potvrđuje činjenica da je član Predsjedništva BiH kod Bošnjaka uvijek do sada bio nacionalist (Izetbegovići i Silajdžić), ali i činjenica da je primjerice predsjednik SDP-a BiH uvijek bio iz reda najbrojnijeg naroda. Hrvati u BiH su mnogo puta pokazali da su čvrsto opredijeljeni za Europu, što se može vidjeti i po aktivnostima hrvatskog člana predsjedništva BiH dr. Čovića, u čijem je predsjedanju BiH predala aplikaciju za članstvo u EU Čini se da su Hrvati u BiH motor euroatlantskih integracija i EU? Radi se zapravo o čistoj pragmatici. Nedavno sam u razgovoru s jednim stranim diplomatom rekao kako bh. Hrvati slijede kretanje Republike Hrvatske pa su je slijedili i u vremenu kada su njome vladali zločinački režimi. Istina je to što govorite oko uloge predsjednika Čovića, no ponajprije zahvaljujući upornosti para i diplomatske službe, često su Hrvati u europskoj i američkoj administraciji portetirani kao destruktivci, prijatelji Rusije, protivnici Zapada. Iako svi mi ovdje znamo da je to laž, jednako kao što je presuda Haaškog tribunala u slučaju Herceg Bosne klasični falsifikat i zapravo pečat na krvavu podjelu BiH koju su potvrdili stranci između dominantnih Srba i Bošnjaka, treba jako puno raditi na međunarodnom planu. Pa nije Kosovo dobilo sadašnji status bez novca, žrtve i upornosti. To, a ponajprije Židovski model organiziranja mora biti uzor kako raditi u budućnosti.
Net.Teatar iz Kreševa nastupili na Adventu u Mostaru Interview Net.Teatar iz Kreševa nastupili na Adventu u Mostaru Od kada postoji Net.Teatar? Net.Teatar kao udruženje građana postoji jedva pola godine, ali kao ideja, koja se stalno rekonstruira, raste i razvija, proganja me intenzivno najmanje pet godina. Vrlo često mi se čini da je Net.Teatar zapravo moja velika ludost, koja me je, nakon godina rada i života iz kofera, na kraju vratila nazad u BiH, preciznije - u Kreševo. Koji je osnovni cilj Net.Teatara? Osnovni cilj Net.Teatra je izgradnja snažnog građaskog društva. Čitatelj slobodno neka se nasmije, već sam spomenula da često i sama mislim da radim ludost. Međutim, vidite, teatar zaista može biti sjajan instrument društvene promjene. Ali treba znati kako doskočiti modernom robovlasničkom društvu, gdje svi žive svoj slatki mali privid slobode samo i isključivo u virtualnoj stvarnosti. Zato Net.Teatar i jeste „net“ – teatar koji postoji u nepreglednom bespuću nula i jedinica i nadohvat je ruke čim posegneš za mobitelom. Što je opet smiješno, jer Net.Teatar još uvijek nije na internetu... Ali i neće biti još neko vrijeme, s obzirom da je stvarnost van one virtualne takva da, pored toga što vodim školu glume za djecu, mlade i žene u Kreševu i Kiseljaku, pišem dramske tekstove, režiram, glumim, razvijam koncept Net.Teatra, svakodnevno učim i isprobavam kako napraviti stranicu, voditi uspješan marketing, udruženje građana – a time se nikada prije nisam bavila. Pomoć mi zaista treba, ali ju ne očekujem. Život me je naučio da budem sama svoj majstor. Zato se, ako ništa, radujem kao malo dijete svaki put kada pomoć stigne! Koje ste projekte do sada radili i koji su vam planovi? Za sada iza sebe imamo autorsku predstavu „U čarobnoj šumi“, ujedno i prvu predstavu Net.Teatra. Ono što je zanimljivo je to da je predstava u cjelosti nastala iz improvizacija, a u predstavi igra čak dvadeset i dvoje djece, polaznika škole glume „Net.Teatra“ iz Kiseljaka, koji isključivo svojom igrom, bez scenografije i rekvizita, uspijevaju dočarati svijet vila, vilenjaka i patuljaka, koji se bore za opstanak u svijetu ljudi koji sistematski uništavaju prirodu. Iako predstava ima snažnu ekološku poruku, kroz predstavu smo se zapravo bavili snagom dječje mašte. Druga predstava Net.Teatara je je upravo „Božićni duh“, koju će djeca i odrasli imati prilike vidjeti danas na Adventu u Mostaru, odmah dan nakon premijere. Daljnji planovi su zapravo osoviti Net.Teatar na noge i imati oko sebe tim ljudi koji dijele moje vizije – ako takvi ljudi uopće postoje. Ako se to i ne dogodi, svijet je velik, a ja se neću niti osvrnuti kada budem odlazila, znajući da sam dala sve od sebe i stvorila, ako ništa, tamo nekoj djeci lijepe uspomene. Meni je uvijek bilo bitno da beskompromisno stvaram i to je sve. A super je kada od toga još mogu i živjeti. Možete li nam reći par rečenica o predstavi, što publika može očekivati? Tekst „Božićni duh“ sam napisala prije nekih 5-6 godina, kada sam se nakratko vratila u svoje Kreševo iz Hamburga. Pošto nisam imala plan kamo dalje, pokrenula sam malu školicu glume i toliko se super zabavljala sa svoje tri glumice, koje su se tada upisale na glumu i koje su me svojim duhom i inspirirale da napišem tekst. Tekst je nastao doslovno preko noći. Scenografiju i kostime su mi tada radili dvoje mladih akademskih slikara iz Kreševa i čitava je uvijek bilo bitno da beskompromisno stvaram i to je sve. A super je kada od toga još mogu i živjeti. Možete li nam reći par rečenica o predstavi, što publika može očekivati? Tekst „Božićni duh“ sam napisala prije nekih 5-6 godina, kada sam se nakratko vratila u svoje Kreševo iz Hamburga. Pošto nisam imala plan kamo dalje, pokrenula sam malu školicu glume i toliko se super zabavljala sa svoje tri glumice, koje su se tada upisale na glumu i koje su me svojim duhom i inspirirale da napišem tekst. Tekst je nastao doslovno preko noći. Scenografiju i kostime su mi tada radili dvoje mladih akademskih slikara iz Kreševa i čitava priča oko predstave je bila poput male bajke. Međutim, ovoga puta smo imali sasvim drugačiji pristup radu na tekstu. Ponovno imam tri sjajne male glumice – Luciju Pervan u ulozi Njene lošosti Gospodarice, koja živi samotnjačim načinom života i svake zime ustrajno i predano radi na svojoj misiji krađe božićnog duha stanovnicima Suncograda; Anđelu Tadić u ulozi Lude, bezazlenog stvora što misli, radi i živi samo u trenutku, bez smijera i plana i Leonu Trogrlić u ulozi Dee, mudre i hrabre djevojčice, koja će promijeniti čitav tijek priče kada se nađe u nevolji, zarobljena i promrzla u pećini Njene lošosti. Zahvalila bih se od srca članovima Net.Teatra koji su pomogli pri pravljenju scenografije, posebno mojim dvjema Vesnama, koje su satima i satima farbale kartonske stijene, zatim roditeljima glumica na strpljenju i vozikanju na probe i naravno, mojim roditeljima, bez kojih bi Net.Teatar bio još uvijek ideja koja me mori i proganja, dok negdje u svijetu radim nešto što možda niti ne želim. Na kraju, publika može očekivati predstavu nakon koje će kući ponijeti srce zagrijano ljubavlju. Jer u čemu je bit obilježavanja datuma poput Božića, ako nije u tome da malo zastanemo i pretumbamo vrijednosti, pa se ponekad sjetimo da ima i ta neka ljubav, zbog koje ne odustajemo od sebe i života?

Interview

13.12.2017 10:26    Interview   0 ' POGLED iz drugog kuta ' Romeo Nikolić: Estrada je puna ljepote ali i bola i gorčine Glazbenika iz Mostara Romeo Nikolić je čovjek raskošnog glasi koji svaku pjesmu publici donosi s puno ljubavi i žara. To je ono što zna desetljećima čitava Hercegovina, a kroz emisiju 'Nikad nije kasno', doznala je i čitava regija.No što je sve Romeo u svom poslu prošao otkriva Pogled iz drugog kuta.
03.12.2017 18:47    Interview   0 Fabijan Lovoković: Moramo svi snažnije raditi na očuvanju istine o Hrvatima BiH Fabijan Lovoković više od 50 godina radi u Australiji na promicanju hrvatske kulture, istine o domovini, gradi veze između iseljene i domovinske Hrvatske. Rođen je davne 1927. godine u malom mjestu pored Našica, preživio II. svjetski rat te otišao u Australiju, gdje je život posvetio očuvanju hrvatskog identiteta u ovoj dalekoj zemlji.
25.11.2017 13:39    Interview   0 ''Kako Thompsona itko može zabranjivati kad pjeva iz duše?'' Meri Cetinić, pjevačica, skladateljica i tekstopisac istinska je glazbena diva, akademski obrazovana umjetnica koja svoje misli i emocije najradije prenosi glazbom pa su njezini intervjui vrlo rijetki, čak i u vremenima u kojima je bila na vrhuncu karijere. More, U prolazu, Lastavica, Samo simpatija, Ja sam žena, Četiri stađuna, Dome moj, Konoba, Jubav si moja zauvik – samo su neki od njezinih bezvremenskih hitova kojima je žarila i palila po domaćim top-ljestvicama u bivšoj državi. Bila je u osamdesetima dva puta pjevačica godine, dobitnica je prve dijamantne ploče na ovim prostorima, nagrade Porin i još niza priznanja. Za čitatelje Večernjeg lista pristala je odškrinuti vrata svog svijeta, očistiti “Prašinu s puta” i prisjetiti se nekih zanimljivosti iz svoje bogate karijere.
23.11.2017 09:30    Interview   0 'POGLED iz drugog kuta' Nevenko Herceg: Redovito preispitujem jesam li mogao bolje Kroz otvoreni razgovor za Pogled.ba Nevenkom Hercegom priznaje da je čovjek kojem je glavna potpora za sve uspjehe njegova obitelj, da je samokritična osoba koja se često preispituje je li mogao nešto napraviti još bolje, da se slabo snalazi u kuhinji, a ipak stavi pregaču i kuha za obitelj, te brojne druge zanimljivosti, ne izostavljajući ni komentar na rad Vlade HNŽ-a.
07.11.2017 21:30    Interview   0 Edi Maružin: Hercegovci su ponekad samo bučniji pa se pomisli i da su u većini Poznati istarski glazbenik i vođa kultnog benda Gustafi Edi Maružin govori o svom načinu života, o poljoprivredi i zdravoj ishrani, ljubavi prema glazbi i životinjama, Milanu Mladenoviću i počecima, sličnostima Istre i Hercegovine, mostarskom koncertu... Edi je nakon 37 godina rada u Gustafima osnovao novi bend Edi East Trance Blues (EETB), s kojim dovršava prvi album 'Sumpor'
20.10.2017 13:04    Interview   0 ZA POGLED.BA Fra. Ivan Pervan: Kripta nove crkve na Risovcu bit će završena ove godine Župa Doljani rekordnom brzinom gradi novu crkvu na visini od 1200 metara na Risovcu, u neposrednoj blizini Blidinjskog jezera čime će dati sasvim novu sliku i Nacionalnom parku Blidinje kojeg svake godine posjećuje tisuće vjernika. Prva faza radova koji su započeli krajem kolovoza ove godine privode se kraju, a kako je kazao za Pogled.ba doljanski župnik fra. Ivan Pervan ovaj projekt je od iznimnog značaja kako za samu župu Doljani tako i za sve vjernike koji dolaze na Blidinje tijekom godine.
12.10.2017 19:07    Interview   0 Ćenan Čevra za Pogled.ba: Okupit ćemo 400 gospodarstvenika i 20 kompanija iz regije Međunarodna znanstveno-stručna konferencije Sfera 2017: ''Tehnologija i ugradnja otvora'' u Mostaru se održava 25.i 26. listopada. 2017. godine, te će u Mostaru okupiti gospodarstvenike iz čitave regije.
27.09.2017 21:54    Interview   0 Predsjednik Vijeća mladih FBiH: Mlade moramo zadržati ako želimo budućnost ove zemlje Kada Bosna i Hercegovina postane funkcionalna država, kad se više ne budemo morali baviti ovim političkim pitanjima kojima se sada bavimo, tek tada ćemo moći ‘punim plućima’ disati za mlade, za ekonomski stabilnu, gospodarski prosperitetnu, europsku i demokratsku Bosnu i Hercegovinu”.
12.09.2017 19:05    Interview   0 Danijel Boto objavio novi hit 'Opa Cupa' i poručio mladima 'Vjerujute u svoj uspjeh' Danijel Boto pjevač i zabavljač iz Čapljine čija popularnost sve više raste kako u Hercegovini tako i u regiji, jučer je objavio novi spot za pjesmu "Hopa Cupa". Tim povodom u ekskluzivnom razgovoru za Pogled.ba Boto otvoreno govori o snimanju ovoga spota svojim planovima za budućnost ali i stanju u Bosni i Hercegovini, te šalje jasnu poruku svim mladim ljudima da vjeruju u svoj uspjeh jer, kako naglašava, drugačije se ne može uspjeti.
01.09.2017 18:20    Interview   0 Ivo Gregurević: U Posavini je sve prirodno, opušteno i nenametljivo Ivo Gregurević je legendarni i ponajbolji hrvatski filmski, kazališni i televizijski glumac. Među publikom i svojim kolegama Ivo izaziva veliko poštovanje, potvrdili su nam svi velikani hrvatskog glumišta s kojima smo razgovarali u protekle dvadeset i dvije godine trajanja manifestacije “Dani hrvatskoga filma” u Orašju.
25.08.2017 09:24    Interview   0 Lijepa Mostarka Ornela Vištica: Lijepe me uspomene vežu za Hercegovinu Talentirana Ornela Vištica lijepa je, mlada i perspektivna 27 – godišnja akademska glumica u čijem srcu uvijek živi sreća. Iako je lani prekinula vezu s RTL-ovim direktorom fotografije Igorom Zelićem, Ornela i dalje gorljivo vjeruje u ljubav. U otvorenom razgovoru za Cover Style ispričala nam je kako zamišlja svog princa na bijelom konju, gdje pronalazi svoj unutarnji mir, koje je uspomene vežu na rodnu Hercegovinu, te zbog čega joj se ljetos ponovno vratila vjera u ljude... Ljeto je na odmaku, no vidimo da ste još malo uhvatili sunčanih dana u Makarskoj. Kako Vam je izgledao odmor ove godine i gdje ste sve bili? Zbog prirode posla kojim se bavim, moji dani za odmor znaju varirati te se promijeniti u zadnji trenutak. Zna se dogoditi da snimam za vrijeme kad drugi odmaraju, vikendima, kasno u noć, rano ujutro, ljeti... A ponekad se zna dogoditi da se cijeli tjedni raspored izmjeni u posljednji trenutak. Recimo, nedavno sam bila na snimanju u Velikoj Britaniji, a za putovanje sam saznala nekoliko dana ranije. Uz cijeli užurbani tempo nisam odgodila niti jedan dan snimanja te nijednu predstavu i kazalištu dosad. Ovo ljeto sam uspjela obići Boka kotorski zaljev i malo mjesto za odmor- Perast, hrvatsku obalu, Opatiju, Pulu, Rijeku, otočiće, Pelješac, Korčulu, Makarsku rivijeru. Opet, ne mogu reći da je to bio potpuni odmor jer je mobitel stalno bio uz mene. Ponosna ste Hercegovka i to često napominjete. Koje Vas uspomene najviše vezu uz rodni kraj i djedovinu? Vjerujem da bismo svi trebali pamtiti mjesta u kojima smo rođeni i odrasli. Lijepe me uspomene vežu za Hercegovinu... Ponajprije za djetinjstvo uz rijeku Trebižat kod bake na selu, zatim Mostar, grad u kojem se spajaju ili ne spajaju svjetovi kako ja volim reci, taj grad neobične svjetlost, kako bi rekao Ivo Andrić. Nije tajna da ste jedna od rijetkih poznatih osoba koja je gorljiva u svojoj vjeri. Što je za Vas duhovni rast i odlazak u Međugorje? Vjera je za mene vrlo intimna stvar i ne volim pretjerano o tome govoriti. Što se tiče Međugorja to je mjesto mira, ljubavi i neobjašnjive tišine i volim ga posjetiti. Smatram da ljepota današnjeg čovjeka leži u nutrini. Ne znam koliko je danas moderno brinuti o svom unutarnjem stanju, ali smatram da je vrlo korisno. Niste bogati ako imate novac na računu, niti ste lijepi ako imate modernu haljinu i nekoliko slojeva šminke na sebi. Bogati ste i lijepi samo ako vam je duša čista i ako u njoj živi ljubav. Od kako ste se pojavili u medijima i javnom životu prati Vas glas jedne od najfatalnijih mladih žena. Kako Vi gledate na ljepotu? Ljepota je za mene dubina površine. Osim što ste diplomirana glumica s uspješnom karijerom, imate li još neku strast ili talent? Ovisi o situaciji - volim putovanja avionom, brodom ili autom, istraživanja, veliki sam gurman i volim svašta isprobati, ali i kuhati, volim prirodu, djecu, more. Zbog prirode posla normalna je zanimacija javnosti za Vaš privatni život. Izjavili ste nedavno da još čekate princa na bijelom konju. Kakav Vas tip muškarca može privući i što za Vas znači ljubav? Ne mora biti princ, nek' samo bude čovjek. Iskren čovjek Jeste li zaljubljive prirode i volite li trenutačno? Trudim se uvijek da u mom srcu živi ljubav. Vjerujete li u jednu istinsku ljubav i razmišljate li o braku i obitelji? Vjerujem u ljubav. Ne mislim da se uz nju trebaju vezati brojke. Glupost je razmišljati o tome može li se voljeti jednom ili pet puta, važno je da možete voljeti. Sve ostalo je suvišno. Koliko biste djece voljeli imati i što mislite kakva ćete biti majka? Često me pitaju o braku i djeci, pa ja znam reći - s obzirom na to da se danas ljudi svrstavaju u kojekakve ladice - onda neka ja budem u onoj ladici gdje postoji - obitelj, djeca, glumački poziv i jednostavan život. Kako izgleda Vaš dan iz snova i kako se odmarate? Trudim se svaki dan biti nasmijana. Puno smijeha i pozitive. Imate li neke male rituale koje prakticirate svaki dan? Od jutarnje kave do čitanja omiljene knjige? Nemam nekakve posebne rituale, ujutro recimo rijetko pijem kavu, više volim čaj i med, a navečer uglavnom neko dobro vino. Početkom kolovoza Vam je pozlilo na odmoru te se završili na hitnoj u Orebiću. Kako Vi reagirate kad je nekome potrebna pomoć? Volim pomagati ljudima i lijepo je kad se to vrati kad je potrebno. Zahvalna sam na svemu.
10.08.2017 09:00    Interview   0 Anita Šunjić: Kad živiš u BiH mali korak je šok i nevjerica, cilj mi je ovdje uspjeti Mlada mostarska glazbenica Anita Šunjić koja je već odavno poznata publici diljem Bosne i Hercegovine ali i šire jedna je od rijetkih koja u vrijeme masovnih odlazaka u inozemstvo i brojnih mogućnosti čvrsto stoji na mostarskom tlu i laganim ali sigurnim koracima gradi karijeru bez primisli za promjenom adrese.