Istaknuto

Nogomet / 16.08.2017 19:22    FOTO Uvjerljiva pobjeda Zrinjskog protiv Čapljine Golovima Marija Barića i Momčila Mrkaića iz prvog poluvremena te Hyon Uk Soa, Harisa Handžića (2), Tonćija Kukoča, Nardina Mulahusejnovića i Salka Jazvina iz drugog dijela, kombinirani sastav Zrinjskog upisao je uvjerljivu pobjedu protiv prvoligaša Čapljine (8:0).
Novosti / 16.08.2017 19:03    Široki Brijeg: Pun kombi Arapa zalutao prema crkvi za vrijeme Uočnice blagdana Velike Gospe U ponedjeljak, 14. kolovoza, nešto iza 19.00 sati skupina Arapa kombijem je zalutala u Franjevačku ulicu u širokobriješkom naselju Grabovina u podnožju crkve Uznesenja BDM gdje se u tom trenutku služila Sveta misa na Uočnicu blagdana Velike Gospe.
Novosti / 16.08.2017 17:57    Island je zemlja s najmanje rođene djece s Downovim sindromom. Evo zbog čega Iceland bi mogao postati prva zemlja u kojoj se ne rađaju djeca s Downovim sindromom, piše Independent. "Sada se godišnje rađa tek jedno ili dvoje djece s Downovim sindromom", rekla je Hulda Hjartardottir iz Landspitali University Hospital. Prenatalni testovi uvedeni su početkom 2000-ih, a velika većina majki kojoj test bude pozitivan na Downov sindrom odlučuje se prekinuti trudnoću. Gotovo 85 posto budućih majki na Islandu se podvrgava testu za otkrivanje Downova sindroma, a onima kojima test pokaže pozitivan rezultat, Helga Sol Olafsdottir, osoba koja savjetuje buduće majke, poručuje da je to njihov život i da imaju pravo izabrati same kakav život žele imati. "Ne gledamo na pobačaj kao na ubojstvo. Prekidamo trudnoću ako postoje naznake za ozbiljne komplikacije i tako sprečavamo patnju tog djeteta i obitelji. Mislim da je to ispravniji način razmišljanja nego da je riječ o ubojstvu. Život nije crno-bijeli, život je siv", tvrdi Helga Sol Olafsdottir. Zakon na Islandu dopušta pobačaj nakon 16 tjedna trudnoće ako fetus ima deformitet, a Downov sindrom uključen je u ovu kategoriju.
Novosti / 16.08.2017 17:21    Croatia Bus / Globtour Međugorje od 1. rujna preuzima upravljanje tvrtkom Deutsche Touring Croatia Bus / Globtour Međugorje od 1. rujna preuzima upravljanje tvrtkom Deutsche Touring koja je nedavno objavila stečaj. Kako piše Touristik Aktuell, hrvatski investitori spasili su njemačku tvrtku iz stečaja.
Novosti / 16.08.2017 15:24    U tijeku je masovna migracija radnika u Njemačku, odlaze deseci tisuća ljudi Prema podacima Savezne službe za migraciju i izbjeglice (BAMF), Njemačka masovno privlači useljenike iz istočnih članica Europske unije, čiji se broj od 2010. godine utrostručio. Među njima se sve više povećava i broj useljenika iz Hrvatske, no i dalje ih je najviše iz Poljske. U okviru prava na slobodu kretanja radnika u Europskoj uniji, u Njemačku je prošle godine došlo raditi 634 tisuće ljudi iz ostalih članica EU-a, a njih 77 posto dolazi iz istočnoeuropskih članica. Iz Poljske je u 2016. u Njemačku došlo raditi 42 tisuće ljudi i sada ih je sveukupno više od 700 tisuća. Oko pola milijuna Rumunja također živi i radi u Njemačkoj, a prema podacima BAMF-a Hrvata je 331 tisuća, s time da ih je u 2016. došlo 34 tisuće. Veliki je priljev i ljudi iz Bugarske, iz koje se u Njemačku zbog posla doselilo 262 tisuće ljudi. Krajem 2012. u Njemačkoj je bilo prijavljeno 224.971 državljana Republike Hrvatske. Godinu dana poslije, krajem 2013., već je bilo prijavljeno 240.543, a krajem 2014. njih 263.347. Krajem 2015. u Njemačkoj je živjelo 297.895 hrvatskih državljana. Klaonice, brodogradnja, poljoprivreda i građevinarstvo ne bi funkcionirali bez useljenika Useljavanje u Njemačku iz zapadnih članica EU-a je mnogo rjeđe, pa tako useljenici sa zapada ne predstavljaju ni svakog desetog među 4,3 milijuna stanovnika drugih država Unije koji sada žive i rade u Njemačkoj. Useljenici iz istočne Europe naročito su važni za funkcioniranje prehrambene industrije, konkretno za rad u klaonicama, brodogradnji, poljoprivredi, građevinarstvu, te u sustavu brige za starije, u kojem je zaposleno oko 400 tisuća istočnih Europljana. Većina useljenika iz istočne Europe, u koje se ubrajaju i oni iz Hrvatske, su mladi, dobro obrazovani i sposobni integrirati se u njemačko tržište rada. Službene brojke demantiraju i mit o istočnim Europljanima kao onima koji više koriste socijalnu pomoć od Nijemaca: primjerice, tek 4,9 posto useljenika prima socijalnu pomoć u odnosu na 7,3 posto Nijemaca. Bježe mahom mladi i obrazovani Državni zavod za statistiku objavio je sredinom srpnja službene podatke o migracijama i iseljavanju za 2016. godinu. Prema njihovim podacima u Hrvatsku je iz inozemstva doselilo 13.985 osoba, a u inozemstvo je odselilo 36.436 osoba. Najveći broj odselio je u Njemačku - njih 56,1 posto. Slijede BiH (7,7 posto), Austrija (6,1 posto), Irska (5,5 posto) i Srbija (4,4 posto). Najveći broj odseljenih u inozemstvo bio je u dobi od 20 do 39 godina - 46,7 posto. U 2016. iz Hrvatske je odselilo 95,6 posto hrvatskih državljana i 4,4 posto stranaca. Kada ove rezultate za 2016. usporedimo s onima iz 2015., vidimo kako broj onih koji napuštaju zemlju rapidno raste. Iz Hrvatske je u inozemstvo 2015. odselila 29.651 osoba, a od toga su 95,3 posto bili hrvatski državljani, a 4,6 posto stranci. Treba naglasiti da ovi podaci Državnog zavoda za statistiku nisu potpuni i da je ta brojka u stvarnosti puno veća. Naime, DZS prikuplja podatke od MUP-a koji registrira samo one koji su prije selidbe u inozemstvo odjavili prebivalište u Hrvatskoj. Tako se stvaran broj iseljenih iz Hrvatske ne zna, međutim evidentno je da je ta brojka daleko veća od ove koju nam prezentira DZS.