Podijeli članak

Nedavno je prof. dr. Zoran Tomić izabran za rektora Sveučilišta u Mostaru. Rektor Tomić samo za Večernji list otkriva što će mu biti prvi potezi nakon preuzimanja dužnosti i koje promjene čekaju Sveučilište kada novi rektor i službeno preuzme dužnost. 

Već ste izabrani, a uskoro preuzimate dužnost rektora Sveučilišta u Mostaru. Što će biti Vaši prvi potezi?

Strateški gledano među prvim ključnim odlukama bit će izbor novog menadžmenta Sveučilišta. U odnosu na prethodne mandate novi menadžment bit će nešto drugačije uređen. Pored prorektora, povećat će se broj pomoćnika rektora. Oni će bit programski posloženi tako da će provoditi strateške programe Sveučilišta. Na srednjoj razini menadžmenta utemeljit ćemo nekoliko centara koji će se tematski baviti problemima i izazovima Sveučilišta, kao npr. centri za poduzetništvo, projekte, cjeloživotno učenje, izvrsnost, medije i dr. 

U prvih mjesec dana mandata pripremit ćemo prvu Sveučilišnu klauzuru na kojoj ćemo okupiti cjelokupni menadžment Sveučilišta, Upravno vijeće, predstavnike vlasti i otvorit ćemo ključne teme za razvoj sveučilišta. 

Najavili ste i prvi gospodarski forum Sveučilišta? 

Za nas je to jako važno pitanje. Do kraja godine sigurno ćemo imati prvi gospodarski forum sveučilišta. Više je ciljeva tog foruma: razmjena potreba o kreiranju novih studija, projektni kapaciteti, definiranje suradnje u vezi studenske prakse, gostovanje uspješnih poduzetnika u nastavi i dr. Ovaj oblik interakcije trebao bi dati nove mogućnosti sveučilištu, ali i društvu u cijelosti. 

Koje prioritete ste odredili kroz mandat koji Vam je povjeren? 

Sveučilište je pred novim izazovima jer je i društvo vrlo dinamično i promjenjivo. Mi moramo odgovoriti na te izazove ne da bi opstali, nego da bi bili bolji i išli u korak sa standardima naprednih društava. Čeka nas rad na novoj strategiji Sveučilišta. Kroz tu strategiju moramo predvidjeti trendove, naći rješenja i definirati rokove. Naš ključni izazov je integracija Sveučilišta: pravna, organizacijska, akademska i financijska. Do sada u procesu integracije učinili smo značajne iskorake, ali integraciju moramo završiti i iz tog procesa izići jači nego što smo to danas. 

Nisu to svi ključni prioriteti? 

Kvaliteta nastave ostaje jedan od najvažnijih prioriteta. Zatim podizanje znanstveno-istraživačkog rada na Sveučilištu. Među prioritetima je i jačanje međunarodne suradnje tj. povećanje broja projekata, međunarodna razmjena studenata i profesora. Tu su prioriteti novih studijskih programa od kojih neki trebaju biti zajednički studiji našeg Sveučilišta i sveučilišta u Europi. Pripremit ćemo se i za novu fazu doktorskih studija. Želimo početi s doktorskim studijima na engleskom jeziku. 

Ovih dana se mnogo govori o povećanom broju slobodnih mjesta za nove studije. Vjerujete li da će ona biti popunjena na drugom upisnom roku? 

Razgovarao sam posljednjih dana s dosta dekana i profesora. Vidljiv je trend smanjivanja broja studenata u cijeloj BiH, pa i Hrvatskoj. Pad se više osjeti na društvenim i humanističkim studijima. S druge strane vidljiv je trend povećanja studenata na onim studijima gdje studenti vide realnu mogućnost lakšeg zapošljavanja. Takvi su prirodni, tehnički i biomedicinski studiji. Ti trendovi nama su određeni znakovi. Potrebno je napraviti dubinsku analizu i tražiti odgovore na postavljene nam izazove. Trenutačno stanje u visokom obrazovanju može biti kriza, ali i prilika za one najbolje i najodlučnije. 

Što su po Vama razlozi pada studenata na Sveučilištu u Mostaru? 

Vjerujem da ćemo se mi na Sveučilištu kroz rujanske upisne rokove približiti prošlogodišnjem broju upisa. Optimizam temeljim na upisu jednog značajnijeg broja studenata iz Republike Hrvatske. No činjenica je da smo na srpanjskom roku zabilježili nešto manji interes studenata za naše studije. Uvjeren sam kako je demografija utjecala na tu činjenicu. Došlo je do iseljavanja jednog broja mladih ljudi, onih koji su se odlučili otići na rad u europske zemlje umjesto studiranja. 

Problem financiranja visokoobrazovanih institucija je tema koja je već godinama aktualna. Kakvo će Vas stanje dočekati kada govorimo o toj temi? 

Teško stanje zasigurno. No, to nam mora biti izazov. Visokoškolske javne institucije u BiH, pa i Hrvatskoj i mnogim zemljama Europe nalaze se pred izazovom optimalnog dizajniranja financija i svoga djelovanja. S obzirom na specifičnost i značenje Sveučilišta u Mostaru svi ključni akteri ovog procesa morat će ponovno sjesti za stol i reći što očekujemo od Sveučilišta i kako ga učiniti funkcionalnim i financijski neopterećenim. Uvjeren sam da i mi na Sveučilištu moramo razmisliti jesu li naši studiji optimalni, postoji li prostor za racionalniji i novi zaokret u svakom pogledu. I osnivači će morati biti konkretniji i dosljedniji. Vjerujem kako se u optimalan dizajn financiranja Sveučilišta mora dodatno i konkretno uključiti i Republika Hrvatska. Novac treba tražiti na tržištu, kroz projekte i na druge načine. 

Ima li Sveučilište u Mostaru, ali i ostala javna sveučilišta, konkurenciju u privatnim fakultetima? 

Realno ima i dobro je da ima. To nas treba i može učiniti boljim u povećavanju europskih standarda, traganjem za što boljim znanjima, znanjima koji će biti konkretna i provediva. Kada je u pitanju odnos javnih i privatnih, ono što mi očekujemo jeste da svi slijede iste standarde. Vjerujem da ima privatnih fakulteta s visokim standardima, ali isto tako mnoge mi kolege govore da su brojni privatni fakulteti razina “večernje škole”. No, bilo kako bilo ja vjerujem da ovo društvo neće izmijeniti brži i lakši put do nekakvog papira, nego istinsko i konkurentno znanje i vještine neophodne za brži razvoj našeg društva. 

Kako jačati suradnju s drugim sveučilišnim ustanovama u BiH i okruženju? Gdje je Sveučilište u Mostaru u odnosu na njih? 

Mi ćemo intenzivirati dijalog kroz Rektorsku konferenciju u BiH, pa i Rektorski zbor u Hrvatskoj. Važan je nastavak suradnje s državnim agencijama za visoko obrazovanje i osiguranju kvalitete. Moje je mišljenje da akademska zajednica nije dovoljno angažirana u dijalogu s međunarodnim i državnim tijelima i lokalnom zajednicom. Prolaze nam politike, zakoni, donose se propisi koji ne razumiju akademske specifičnosti i naše potrebe. Moramo biti aktivniji u kreiranju društva. To znači da sveučilišta moraju biti društveno i akademski proaktivnija. Gdje smo danas? Mi smo nastojali taj odgovor pronaći kroz međunarodnu akreditaciju koja je provedena u svibnju mjesecu na Sveučilištu u Mostaru. Ako je suditi po prvim preliminarnim izvješćima mi primjenjujemo europske standarde i imamo europsku budućnost.

Večernji list