Podijeli članak

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija u svom prvom razgovoru za Klix.ba govorio je o izazovnim vremenima pred Bosnom i Hercegovinom, borbi za spas ekonomije i mnogim drugim temama važnim za građane.

Razgovor je stigao u trenutku kada je Vijeće ministara BiH deblokiralo proces imenovanja na čelne funkcije državnih agencija i institucija, a Predstavnički dom Parlamenta izglasavao proračun BiH.

Bliži se prva godišnjica vašeg mandata na funkciji predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH. Mislite li da građani mogu biti zadovoljni radom državne vlade?

Mislim da smo tek na pola naše prve godišnjice rada. To je razdoblje koje će biti obilježeno pandemijom i ta situacija je znatno opredijelila i rad Vijeća ministara. Imenovani smo godinu poslije izbora, a samo 20. dana smo radili u kompletnom sastavu Vijeća ministara i to je utjecalo na rad.

Građani će suditi i procjenjivati kako smo radili. Imajući u vidu da od 6,5 mjeseci rada već četiri živimo s pandemijom, u tom razdoblju BiH se dobro nosila s ovim problemom, kao i Vijeće ministara BiH i sve institucije. Nadam se da ćemo ovu borbu s pandemijom uskoro okončati i da ćemo je moći ostaviti po strani te se početi baviti drugim problemima u BiH.

Građani se pitaju napreduje li BiH na bilo kojem polju (npr. euroatlantske integracije, ekonomija, privreda, zaposlenost, životni standard...) ili je stagnacija ili nazadovanje postalo surova realnost i budućnost.

Pandemija je, možda još nismo ni svjesni, sve promijenila. Morat ćemo u našem društvu, u cijelom svijetu, promijeniti način života. Morat ćemo promijeniti politike koje smo planirali za 2020. godinu. Ušli smo u nju u trenutku vrlo povoljnih makroekonomskih pokazatelja, s procjenama visokog rasta BDP-a.

Sada smo u situaciji da se borimo s recesijom, nedostatkom prihoda, dodatnog zaduživanja, pokušajem da spriječimo povećanje broja nezaposlenih, borimo se da naša poduzeća ne izgube tržišta, borimo se da privredni subjekti i građani mogu servisirati kredite.

To su nove okolnosti koje nismo imali na početku kada je birano ovo Vijeće ministara i kada su utvrđivane politike. Naše ključne politike koje su vezane za europske integracije i ekonomski rast ostat će nepromijenjene, ali modaliteti za realizaciju se moraju promijeniti. BiH se uspješno bori kako bi sačuvala ekonomiju, životni standard građana i spasila radna mjesta koliko se to može. Mi smo u ozbiljnoj krizi koja ne pogađa samo BiH, nego cijeli svijet. Mi moramo brinuti kako zaštititi naše društvo zdravstveno, a zatim našu ekonomiju i privredu. Kada planirate pad BDP-a, smanjenje prihoda, kada je realno smanjenje broja zaposlenih, ne možemo govoriti o nekom napretku. Prioriteti su zaštita zdravlja građana i zadržavanje razine privrednih aktivnosti koje imamo trenutačno.

Pokazali ste se kao zvaničnik koji ne ulazi rado u dnevnopolitička prepucavanja?

Vijeće ministara BiH i svoju poziciju doživljavam kao mjesto kompromisa, dogovora i suradnje, kao mjesto gdje će se rješavati životni problemi naših građana i naše poslovne zajednice. Političkim prepucavanjima ne možete osigurati ništa od nabrojanog. Osobno ne volim dnevnopolitička prepucavanja jer to nije način rješavanja problema.

Ja sam čovjek koji se zalaže za rješavanje problema ili najmanje svakog pojedinca jer tako osiguravamo rast našeg društva. Svi u BiH moramo raditi više, za sebe, za svoje kompanije, a tako ćemo raditi i za naše narode, bez obzira na to jesmo li Srbi, Bošnjaci ili Hrvati.

Naši susjedi su objavili već nekoliko ekonomskih setova mjera, dok je BiH ostala na jednoj ili dvije, ako ubrajamo entitete. Koliko je BiH tu zakazala i koliko će snažne udarce pretrpjeti bh. privreda i njeni građani u narednom razdoblju?

Mislim da su ekonomske mjere koje su poduzeli prije svega entiteti, jer su ključne ekonomske poluge u njihovim rukama, vrlo uspješno djelovale na početku korone. Te mjere su adekvatne i u ovom trenutku. Ne možemo govoriti da je BiH zakazala kada je riječ o tome.

U poređenju broja ekonomskih mjera, neke države su imale veći broj setova samo iz razloga jer su ekonomske mjere bh. entiteta na početku bile mnogo obimnije nego su to radile druge zemlje koje su pravile procjene i mijenjale politike u nekoliko navrata. BiH djeluje na svladavanje posljedica pandemije te ovisi i od sposobnosti da osigura dodatna financijska sredstva jer će privredi biti potrebna i dodatna pomoć pored ove koja je bila do sada. Sasvim sigurno će biti potrebna podrška i građanima koji su već ostali ili će ostati bez posla. BiH će osigurati dovoljno financijskih sredstava kako bi entiteti mogli ispuniti svoje obveze prema privredi i građanima.

Zemlje regije su smanjile stopu PDV-a, zašto BiH nije?

BiH je država uz još jednu zemlju EU koja ima jedinstvenu i nisku stopu PDV-a. Promjenom stope PDV-a, tako niske od 17%, ne bi se postigli nikakvi ozbiljni efekti. Svjedoci smo da su zemlje EU u financijskoj krizi prije 10 godina išle u politiku povećanja stope PDV-a. Mi ne vidimo razlog za promjenu, prema procjenama, kada imate samo jednu jedinstvenu stopu. Jedan od zahtjeva privrede je bio, a koji nije postigao suglasnost, pomjeranje rokova plaćanja u 2020. godini. Mi ćemo ipak pripremiti izmjenu i dopunu zakona o PDV-u i tada ćemo razgovarati o svim elementima PDV-a, uključujući i stopu.

Može li BiH do jeseni provesti ključne prioritete iz Mišljenja Europske komisije?

BiH radi na prioritetima iz Mišljenja EK. Neke od njih smo realizirali, neki su u fazi realizacije. Do kraja 2020. ćemo riješiti najveći dio važnih pitanja iz Mišljenja EK. Nažalost, tu ima i političkih tema gdje postoji minimalan stupanj suglasnosti. Zato je teško reći da ćemo provesti sve, ali mislim da ćemo do kraja godine provesti kredibilan broj mjera zbog čega bi, prema mom mišljenju, Europska komisija imala mogućnost BiH dodjeliti kandidacijski status.

Kakav je odnos zapadnih i istočnih susjeda prema BiH? Mnogi smatraju da se Zagreb i Beograd prema Sarajevu odnose s manjkom respekta.

Sa susjedima treba razgovarati i s njima treba rješavati probleme. Pitanje respekta, načina komunikacije i poruka koje zagovaraju svađalačku politiku, nije politika ovog Vijeća ministara. Ja spadam u skupinu koja smatra da sa susjedima treba rješavati ekonomska pitanja, unaprjeđivati ekonomsku suradnju, rješavati pitanja infrastrukture, komunikacija, ali i neka od političkih pitanja kao što je definiranje granične crte, rješenje spornih točaka na toj crti i ostalih pitanja koja su posljedica rata, poput nestalih osoba. Ja se zalažem za to da razgovaramo sa susjedima. Od kada sam na čelu Vijeća ministara nisam osjetio nedostatak respekta Beograda i Zagreba prema Sarajevu.

Recite nam kakav odnos imate sa članom Predsjedništva BiH i liderom SNSD-a Miloradom Dodikom?

Postoje priče da je vaš odnos zahladio i da u SNSD-u postoje dvije struje, a da Dodik i vi niste na istoj strani. Od proljeća 1998. godine Milorad Dodik i ja smo suradnici. Mislim da uspješno surađujemo na različitim poslovima, nikad nismo bili dio zajedničke vlade ili drugog organa. Te 22 godine su pokazatelj našeg odnosa. SNSD je mjesto koje okuplja ljude, a ne dijeli ih. Priče o strujama u SNSD-u, svrstavajući članove na jednu ili drugu stranu, dolaze od naših političkih protivnika koji žele prikriti svoje probleme prikazujući podjele u SNSD-u. Ima i onih koji su dio samog SNSD-a, a zagovaraju struje i tako pokušavaju promovirati sebe. Moja suradnja s Dodikom, kao predsjednikom SNSD-a i članom Predsjedništva BiH, je odlična i takva će i ostati.

Kako gledate na činjenicu da predstavnici međunarodne zajednice u BiH za stol pozivaju lidere SDA, SNSD-a i HDZ-a kada se trebaju postići teški politički sporazumi koji blokiraju određene procese, a ne predstavnike vlasti i državnih ili entitetskih institucija?


U svim zemljama svijeta ključne odluke donose lideri političkih partija. Tako je i u Njemačkoj, Italiji, Austriji, a samo je pitanje koje funkcije ti politički lideri obavljaju. U većini zapadnih zemalja lideri političkih partija obavljaju izvršne funkcije, dok je kod nas to sada specifično, jer su dva od tri lidera u zakonodavnoj vlasti. Tako postoji osjećaj da su razgovori manje institucionalni, ali to nije točno.

Sustav rješavanja problema i dogovora ima otprilike princip mehanizma koordinacije u kojem svi sudjeluju u pregovorima i rješavaju pitanja. Uvijek ostanu neka sporna pitanja koja se ne mogu riješiti, pa se uz pomoć lidera dođe do konačnih rješenja.

Hoće li biti održani lokalni izbori u studenome ove godine?

Lokalni izbori trebaju i moraju biti održani ove godine, u posljednjem terminu koji je utvrdio SIP. Izbori trebaju građanima, trebaju i lokalnim zajednicama. Potrebni su kako bi se iskazao stav građana prema onima koji su vodili u prethodnom razdoblju, da im potvrde mandate ili da biraju druge. Trebaju i kao dokaz demokratskog društva gdje se izbori provode u zadatim rokovima. Postoje svi uvjeti za održavanje izbora.

Vaše mišljenje o sastavu SIP-a?

Na izborima u organizaciji SIP-a sudjelujem od 2000. godine i mnoge članove SIP-a poznajem. Nikada nisam procjenjivao SIP niti optuživao za neuspjeh ili uspjeh, ni na izborima gdje smo gubili, ni kada smo pobjeđivali.

Mislim da se SIP nije opredjeljivao tko će pobijediti, već su to radili građani. Žao mi je što se ovo desilo s načinom izbora tri člana SIP-a, jer kako sam razumio, napravljen je veliki broj prekršaja; način izbora, zatim vrijeme u kojem su izabrani te njihov raniji politički angažman. To nije dobro jer stvara neku krivu sliku, neka očekivanja SIP-a, ali vjerujem da će se ovo dovesti u red, a da će ovaj sastav SIP-a shvatiti da je najvažnija uloga provesti izbore, a ne kako su znali nastupati u javnosti kao protivnici onih koji trenutačno vrše vlast u BiH.

Vidjeli smo demonstracije u Beogradu i ostatku Srbije. Strahuju li vlasti u BiH od socijalnih nemira?

Prosvjedi u Srbiji, čini mi se, nisu bili rezultat nekih socijalnih potreba. Smatram da svi građani imaju pravo iskazati svoje stavove, po bilo kojem pitanju. Najvažnije za BiH kao društvo jeste da svaki građanin ima način da iskaže stavove na dostojanstven i miran način, a ne da se dese zlouporabe, uništavanje i rušenje bilo čije imovine.

Vidite li vašu budućnost, budućnost vaše djece i njihove djece u jedinstvenoj, nedjeljivoj i suverenoj Bosni i Hercegovini?

Ja i moja obitelj, svi članovi obitelji, živimo u Republici Srpskoj, u Bosni i Hercegovini, a tu namjeravamo i ostati. I oni koji su studirali i živjeli izvan BiH su se vratili da žive ovdje. Ostaje samo pitanje kakvu BiH svi skupa želimo? To je najvažnije pitanje. Kakva treba izgledati BiH, a treba postojati dogovor svih građana i naroda u Bosni i Hercegovini.