Podijeli članak

Kada se dođe na mostarsko groblje Šoinovac, s desne strane iza česme, stepenica koje se uzdižu k gornjim dijelovima groblja i kapele, u hladu krošnje bora, skrio se jedan kameni spomenik. On se izdvaja svojom ljepotom i prelijepim bijelim isklesanim anđelom s krilima, piše Večernji list BiH. 

Malo tko u Mostaru, ali i šire, zna kako je taj lijepi bijeli anđeo, koji se oslanja na ovalnu sliku pokojnika dok u lijevoj ruci drži uvenuli cvijet, djelo jednoga od najvećih hrvatskih kipara svih vremena, čuvenoga Ivana Meštrovića. Tome svjedoči i potpis P. BILINIĆ SPLIT na samom spomeniku, a riječ je o klesarskoj radionici Pavla Bilinića (Split 1860. - Zagreb 1954.), poznatoga hrvatskog kipara, klesara i graditelja.

Naime, u njegovoj splitskoj radionici svoja rana zanatska i umjetnička iskustva stjecali su vrsni kipari kao što su Toma Rosandić i Ivan Meštrović. Bilinić je klesarski zanat izučio kod Talijana Francesca Montija te je otvorio radionicu koja je djelovala na splitskome Lučcu. Radionica je funkcionirala kao učilište jer su na složenijim izvedbama surađivali i školovani kipari.

U razdoblju od 1899. do 1903. godine radionica je bila angažirana na restauriranju i izradi preslika kiparskih uresa četvrtoga i petoga kata splitske katedrale. Ivan Meštrović 1900. godine stiže u Split na šegrtovanje i prvu kiparsku pouku u najplodnijega splitskog klesara Pavla Bilinića. Tu ga majstorova supruga Regina Bilinić, rođ. Vecchietti podučava crtanju, dok ga profesor Ante Bezić prima na večernji tečaj za šegrte na splitskoj Realci. U tom razdoblju nastao je spomenik mostarskom vicegradonačelniku Ivanu Bašaduru koji je rođen 31. srpnja 1854. godine, a umro je 15. rujna 1902. godine. Jučer se, dakle, navršilo točno 118 godina od smrti ovoga istaknutoga Mostarca.

Spomenik Bašaduru

Ivan Bašadur, inače, bio je ugledni Hrvat koji je u tom povijesnom vremenu s kraja 19. stoljeća obnašao mnoge značajne dužnosti u tijelima vlasti, kao i u različitim kulturnim institucijama toga razdoblja. U dokumentima ga se spominje i kao upravitelja građevinskoga poduzeća i dobročinitelja. Živio je u jednoj od aleja koje vode od Rondoa prema rijeci Neretvi.

Na samoj Bašadurovoj grobnici nalazimo zapis koji kaže:

Ivan Bašadur

Podnačelnik grada Mostara, predsjednik cenzuarnog vijeća podružnice privatne Zemaljske banke za BiH, predsjednik bratovštine sv. Antuna, utemeljitelj i začasni član hrvatskoga glasovnog pjevačkog društva Hrvoje, utemeljitelj Hrvatskoga pripomoćnog društva za potrebne đake, posjednik Zlatnog krsta za zasluge itd., itd.

Hrvatsko katoličko pogrebno društvo sveti Ante Padovanski pokrenulo je aktivnosti na obnovi i rekonstrukciji starih povijesnih grobnica i spomenika koje se nalaze na grobljima kojima upravlja Društvo. U sklopu prikupljanja materijala za izradu monografije, kojom će se obilježiti 100. obljetnica osnutka Društva, predviđen je poseban dio koji će se odnositi i na mjesta na kojima su se tijekom povijesti ukopavali katolici na području Grada Mostara.

Uočeno je kako je jedan dio spomenika koji predstavljaju umjetničku i povijesnu vrijednost oronuo i zapušten najvećim dijelom zbog toga što nema nasljednika koji bi se brinuli o njima. Uz sve svoje obveze redovitoga i investicijskoga održavanja cjelokupnoga prostora grobalja kojima upravlja, kao i izgradnjom novih sadržaja, HKUD sveti Ante Padovanski i na ovaj način želi doprinijeti i sačuvati vrijedne nadgrobne spomenike u grobljima Šoinovac, Smrčenjaci i Masline.

Tako je ovih dana u groblju Šoinovac izvršeno čišćenje nadgrobnoga spomenika na grobnici u kojoj je pokopan Ivan Bašadur. Franjevačka grobnica Još jedno monumentalno spomeničko djelo iz opusa Ivana Meštrovića našlo je svoje mjesto na mostarskom groblju Šoinovac. Riječ je o franjevačkoj grobnici koja se nalazi nekoliko etaža iznad spomenika Ivana Bašadura uz stepenice s lijeve strane. Posebnu povijesnu vrijednost ovoj grobnici daje podatak kako je urađena po narudžbi poznatoga franjevca i povjesničara fra Dominika Mandića. Ivan Meštrović u to vrijeme radio je na katoličkom sveučilištu u South Bendu, Indiana (SAD), gdje je i umro 16. siječnja 1962. godine.

Kako nam je kazao fra Ante Marić, kiparski dio na franjevačkoj grobnici koji predstavlja smrt svetoga Franje urađen je za grobnice u Mostaru, franjevačke samostane u Širokom Brijegu i na Humcu te Chicagu. Odljev gipsa uradio je čuveni kipar, slikar i grafičar Ante Starčević. Njegov autorski rad obilježile su teme ljudskoga tijela, portreta, pa sve do simboličko-domoljubnih i religioznih motiva. Autor je četiriju mozaika u franjevačkoj crkvi u Širokom Brijegu. Radio ih je od 1982. do 1986. godine. Također je izradio i kip u svetištu Kraljice Mira u Hrasnu.

Možemo reći kako su u izradi ove monumentalne franjevačke grobnice u Šoinovcu sudjelovala dva velikana hrvatskoga kiparstva. Kako nam je dalje kazao fra Ante Marić, franjevci održavaju ovu grobnicu, a u planu je i njezina skora obnova. Mostarsko groblje Šoinovac, uz sva ostala, krije i jedinstveno blago opusa jednoga od najvećih hrvatskih kipara svih vremena Ivana Meštrovića.

Mostarska groblja i vrijedni spomenici na njima predstavljaju ne samo vječna počivališta onih koji su tu pokopani nego su i nijemi svjedoci povijesti i vremena koje je iza nas, kao i pravi mali muzeji na otvorenom. Najmanje što možemo napraviti je da ispričamo njihovu priču i tako podsjetimo na njih i njihov povijesni i umjetnički značaj, ali i na one čije kosti u njima leže, a nerijetko su neopravdano zaboravljeni.