Podijeli članak

Kriza svećeničkog zvanja u nekim dijelovima svijeta mogla bi Katoličku crkvu natjerati da za početak ukine celibat tamo gdje nedostaje svećenika. Talijanski kardinal Beniamino Stella, šef Kongregacije za kler u Vatikanu, preporučio je Crkvi, prenosi Deutsche Welle, da razmisli o zaređenju starijih, oženjenih muškaraca za svećenike.

Nije on jedini koji je javno progovorio o zaređivanju oženjenih muškaraca tzv. „viri probati“, ali njegove riječi s obzirom na funkciju koju obnaša imaju posebnu težinu. Zaređivanje oženjenih muškaraca dokazanih vrlina ne bi bilo omogućeno u cijelom svijetu nego se odnosi na regiju Amazonija u Brazilu koja ima manjak svećenika i u kojoj neke crkvene zajednice i po više tjedana slave misu bez svećenika i euharistije, piše Deutsche Welle. 

Hoće li dopuštanje iznimke – zaređivanja oženjenih muškaraca, dovesti za koje desetljeće do dokidanja celibata i drugdje? Što je s Europom?  

Ta uputa kardinala Stelle na mala vrata u budućnosti vodi k ukidanju celibata iako je istaknuto da to ne znači da će se ukinuti celibat. Od 2. vatikanskog sabora iznimke znaju postati pravilo i onda se to širi jer, jednom kad otvorite vrata, teško je reći zašto primjerice u Češkoj oženjeni muškarac ne može biti zaređen, a u Amazoniji ili drugdje može. 

I u Europi je nedostatak svećeničkih zvanja, no nije to sad tako kritično, ali će biti za 15, 20 godina pa, ako ste uveli to pravilo u Amazoniji, zašto ga ne biste protegnuli i na Europu – kaže izv. profesor Frane Staničić sa zagrebačkog Pravnog fakulteta.

Ne vjeruje da su svi u Crkvi spremni na odustajanje od celibata jer je jedna od temeljnih dogmi Katoličke crkve da se svećenici ne žene i to bi pitanje zato moglo izazvati velike probleme u budućnosti. Papa je za 2019. najavio „Amazonsku biskupsku sinodu“ u Vatikanu, a pretpostavlja se da bi se na dnevnom redu moglo naći i pitanje „viri probati“.

 Sam papa lani je za njemački tjednik Die Zeit rekao: „Moramo razmisliti jesu li “viri probati” moguće rješenje. I onda bismo morali odrediti koje bi oni sve zadaće mogli preuzeti u udaljenim župama.“ 

Na upit je li za Crkvu sporno ukidanje celibata i zbog imovine, Staničić uzvraća: "Sigurno, iako to nije imovina svećenika, nego Crkve. Ipak drugačije je kad svećenik nema nikoga i ako ima svoju djecu jer prirodno je da bi tada njima želio nešto ostaviti u naslijeđe. Za razliku od Katoličke, protestantske crkve nemaju obvezu celibata, a i pravoslavni svećenici smiju biti u braku ako su se vjenčali prije zaređenja." 

Nezadovoljni u Južnoj Americi Sociolog religije, prof. Ivica Maštruko ističe da se Crkva stalno reformira i treba očekivati da će prihvaćati reforme unutar svojih doktrina, da će doći do veće demokratizacije unutar Crkve, pa i uključivanja žena jednoga dana na svećeničke funkcije. 

I potez kardinala Stelle je razumljiv kao dio procesa podanašnjenja Crkve, koji je bio aktualan nakon 2. vatikanskog koncila, pa je neko vrijeme zastao i sad je opet aktualan. Stanje u Crkvi je takvo da se ona mora reformirati i osuvremeniti i u budućnosti se mogu očekivati još veće reforme. Vezano je to za krizu svećeničkog zvanja u Crkvi jer je posljednjih desetljeća u Južnoj Americi evidentan porast nezadovoljstva strukturom i načinom ponašanja Crkve, zbog čega su se osnivale brojne otpadničke crkve, parakatoličke zajednice koje su smetale strukturama Crkve, a sličnih problema ima u Aziji i Africi. 

Na pitanje bi li oženjeni svećenici bolje razumjeli svakodnevne probleme ljudi, Maštruko uzvraća: "Bi, ali nije to temeljni razlog promjena, iako bi tada Crkva bolje funkcionirala i imala više razumijevanja za sve probleme s kojima se ljudi susreću. U skoroj budućnosti ne treba svuda očekivati potpuno zaređenje oženjenih, ali ovo je korak prema tome i treba računati i na veću ulogu žena u Crkvi."