Podijeli članak

Povedeni samo službenim podacima, našli smo se danas pred zaista zbunjujućom situacijom.

Dok veći dio svijeta broji nove oboljele od koronavirusa u stotinama, a raste i broj smrtnih slučajeva u područjima koja su proglašena žarištima zaraze, komad Hrvatske ponaša se poput oaze. Zaštićena i bez ijednog službeno potvrđenog slučaja, Dalmacija se probudila i danas, piše Slobodna Dalmacija

Temperature su ugodne, penju se negdje i do 18 stupnjeva Celzijevih. No ljudi nisu na ulicama, firme su zatvorene, radi se od kuće, kina i kazališta zaključala su vrata, ne sjedi se po štekatima. Život u Dalmaciji je stao, ali koronavirusa tu još uvijek nema. Kako je to moguće?

SAMOIZOLACIJA

Naša prva sugovornica, epidemiologinja dr. Diana Nonković, upravo u praznim štekatima vidi nešto što bi se moglo nazvati najbližem objašnjenju zašto je to tako.

- Ljudi zasad dosta ozbiljno shvaćaju samoizolaciju, možda nam je to olakotna okolnost ovdje u Dalmaciji. Imamo jako puno slučajeva u kojima smo osobi odredili tu mjeru, a to naravno, znači kompletnu izolaciju i od ukućana. Preporuča se da osoba koja je pod sumnjom od zaraze boravi u jednoj sobi, da nema baš nikakav kontakt s ostalima koji s njom stanuju. Donosi joj se hrana pred sobu, a u toaletu se iznimno pazi na higijenu. Tu su vlažne maramice i dezinfekcijska sredstva. I tako u periodu od četrnaest dana - objašnjava nam.

- Zasad bih rekla da to najteže pada našima mladima. Neki od njih jako teško prihvaćaju ove mjere. Budući da im je društveni život okosnica života u globalu, ne mogu u početku shvatiti važnost samoizolacije od baš svega, od društvenog života, od ukućana... Dođu sa skijanja, s putovanja, i tvrde kako im je dobro, da su zdravi, da im nije ništa... Ne smiju zaboraviti da naše epidemiološke procjene znače kako bi mogli biti nosioci virusa i tako ne samo našteti sebi, već i drugima oko sebe. Malo ih teže uvjerimo.

No da u Dalmaciji nema službeno potvrđenih slučajeva zaraze, potvrdila nam je još jednom epidemiologinja zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije. Kad je u pitanju stanje u županiji, Nonković dodaje i ovo:

- Zasad smo suglasni u mišljenju da je sve samo puka slučajnost. Naime, jednom kad uvedemo testiranje u Splitu, imat ćemo zasigurno i porast broja slučaja zaraženih na ovome području. Tek uzorke ljudi s najtežim simptomima ili najvećim izgledima da imaju virus šaljemo u Zagreb na testiranje, to dakako, procijenimo epidemiološki.

Koliko se pisalo o mogućem utjecaju proljeća, toplijeg i vlažnijeg vremena na sprječavanje širenja zasad nezaustavljivog koronavirusa, vjerojatno znate i sami. Čuli ste zasigurno, barem od jedne osobe, kako će nas kiša i temperature spasiti. No tračak sumnje hrani činjenica da se virus u ovim trenucima širi i po južnoj polutci. Zašto je to tako?

Ukratko - još se ništa sa sigurnošću ne zna. No u svojim nastojanjima da objasne prirodu virusa, znanstvenici su objavili dosad nekoliko zanimljivih teza koje bi možda mogle dati odgovor na pitanje postavljeno na početku ovoga teksta. Zašto baš u Dalmaciji ne postoji ni jedan jedini potvrđeni slučaj zaraze? Je li virus stvarno sezonski, a stanovnici hrvatskog primorja već su na pragu proljeća?

Stručnjaci povlače paralelu s gripom. Istražujući njen sezonski karakter, jer u globalu traje od listopada do travnja, prošli su čitav niz teorija pokušavajući odgovoriti na pitanje dijeli li i "korona" tu karakteristiku.

Neki sugeriraju da je to zbog činjenice da su tijekom hladnijeg vremena ljudi najčešće u zatvorenome, i to veći broj njih. Radne organizacije, kafići i restorani, sva mjesta koja okupljaju veći broj pojedinaca, a gdje se, uz to, i grije pa je zrak isušen, postaju leglo zaraze. Hladni, suhi zrak pomaže, tvrde neki, virusima da ostanu aktivni i da "putuju" zrakom ukoliko ste u blizini zaražene osobe, prenosi National Geographic.

Jedno od prvih istraživanja o klimatološkim utjecajima koji bi mogli imati ulogu u prijenosu zaraze donosi zanimljive podatke. Uz visoke temperature i visoki udio vlage u zraku, gripa se u potpunosti prestaje širiti. Topliji zrak čuva više vlage, a ona sprječava neke viruse da se šire koliko bi to mogli na suhome zraku. U vlažnim uvjetima, sićušne izlučevine pljuvačke, kašljanja i kihanja kupe vlagu iz zraka i padaju na tlo, budući da postaju preteške, pa ih ljudi teže i "pokupe".

I istraživanja van laboratorija potvrđuju ove pretpostavke, iako neke tropske regije imaju veći postotak oboljelih od gripe tijekom kišne sezone, a tu je razlog ponovno okupljanje u zatvorenim prostorima.

Jedna od hipoteza je i kako niska razina vlažnosti u zraku, koja se događa najčešće zimi, prirodno ili grijanjem koje dosta isušuje, može poremetiti funkciju sline u nosu, koju ljudsko tijelo koristi kako bi zadržalo strane čestice poput virusa i bakterija vani. Hladni, suhi zrak podrazumijeva i da je inače gusta slina suša, stoga i manje učinkovita u toj svojoj zadaći.

SUNCE I SLUZNICA

Ian Lipkin, direktor Centra za infekcije i imunitet na Sveučilištu Columbija, tvrdi kako bi koronaviruse koji su preneseni na površine moglo oštetiti i sunčevo zračenje kojeg ima znatno manje tijekom zimskih mjeseci. 

"UV zračenje razbija nukleinsku kiselinu. Gotovo da sterilizira površine. Ako ste vani, generalno ste na području koje je čišće od bilo kojeg unutarnjeg, upravo zbog zračenja", tvrdi, uz objašnjenje kako se UV svjetlo koristi i u bolnicama za sterilizaciju opreme.

No iako se svi spomenuti podaci kreću u smjeru da bi i ovaj koronavirus mogao biti "sezonski", nijedan stručnjak neće tu tvrdnju izložiti sa stopostotnom točnošću. Uzimajući u obzir mutacije i trenutni način širenja, prerano je za donošenje konačnog zaključka. 

- Ako pitate kako klimatski uvjeti utječu na širenje virusa, nitko vam neće dati konačan odgovor. No ako postavite pitanje štiti li vas vaša sluznica, on je svakako potvrdan - kaže nam prof. dr. sc Gordan Lauc, voditelj znanstvene jedinice za istraživanje u glikoznanosti na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu.

- Sluznica sadrži veliki sloj mucina, posebnih proteina koji love viruse. Znate da vas, udišete li suhi zrak, grlo počinje peckati. Upravo zato što je isušena mukozna barijera. A ono u što smo trenutno sigurni je da suhi zrak pogoduje virusima, no jedna je stvar kako se on ponaša u zraku. Pitanje je, ponovno, što se događa s virusom koji ste udahnuli u nos?

Na pitanje zašto još nema potvrđenog slučaja u Dalmaciji ne može nam dati precizan odgovor.

- Nema nijedan potvrđen slučaj, no nešto ih možda i ima. Ne možemo znati sa sigurnošću dok ne uvedu testiranja. Svakako, jednom kad nastupi prestanak grijanja, i ljudi manje borave u skupinama, u zatvorenim prostorijama isušenog zraka, rjeđe se prenosi i zaraza. Ne zaboravite da je sluznica vaša temeljna biološka barijera, koja ne smije biti isušena. Možete lagano pijuckati tijekom dana i boraviti na svježem zraku kako biste ju sačuvali vlažnom.