Podijeli članak

Odmah nakon svojevremenog donošenja Zakona o radu u Federaciji nastale su brojne turbulencije, mnoga osporavanja i sukobi, a novi vid će biti nova apelacija Ustavnom sudu FBiH od strane entitetskog potpredsjednika Milana Dunovića.

– Član 114. propisuje eksplicitno obavezu radnika na podnošenju pisanog zahtjeva za ostvarivanje prava iz radnog odnosa u roku od 30 dana, uključujući i novčana potraživanja. Odnosno, gubitak prava na podnošenje tužbe ako ovaj zahtjev ne bude podnesen u navedenom roku. I kako se ovdje radi potencijalno o ograničenju ustavnog prava na imovinu, te čini potpuno besmislenim član 115. koji govori o zastari prava iz radnog odnosa u roku od tri godine, onda je podnošenje zahtjeva za ocjenu ustavnosti člana 114. potpuno opravdana. Njegova primjena može imati direktne posljedice na prava radnika iz radnog odnosa, pojasnio je Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH

Gubitak prava

Podsjećanja radi, sama inicijativa je potekla sa skupa Sindikata metalaca Zeničko-dobojske županije, jer oni su, analizirajući novu primjenu i nove odredbe Zakona o radu, odnosno njegove izmjene i dopune koje su stupile na snagu, ocijenili da postoji potreba da se izvrši ocjena ustavnosti članova 114. i 115.

– Jasno je kako se radnik poslodavcu, prije podnošenja tužbe u slučaju otkaza, ne mora obraćati samo u slučaju otkaza ugovora o radu. U svim drugim slučajevima radnik se prvo mora obratiti poslodavcu, i to u roku od 30 dana od povrede njegovog prava. Ukoliko radnik u tom razdoblju nije prijavio poslodavca, gubi to pravo, naveo je Šatorović.

Sam Dunović, na zajedničkoj konferenciji za novinare, naglasio je kako je sporno to što radnik kojem su prava povrijeđena prvo se mora obrati poslodavcu i čeka 30 dana na odgovor, da bi potom mogao uputiti tužbu sudu.

Koji su motivi?

– Mogu razumjeti zakonodavca ukoliko mu je motiv bio rasterećenje sudova, ali ne mogu razumjeti ako su svjesno prekršili Ustav. Ovdje je motiv mogao biti rasterećenje sudova, ali rasterećenje sudova u ovakvim predmetima ne smije biti motiv da radniku oduzmete ustavno pravo imati pristup sudu, odnosno da ima pravo na pravično suđenje, kaže Dunović.

Prema njemu, to je ustavna kategorija koja mora biti zajamčena svakom građaninu. Dodaje kako radnik kojem su prava povrijeđena ne može nakon žalbe čekati 30 dana da mu poslodavac odgovori, pa tek ukoliko mu ne odgovori, može ga tužiti.

– Zamislite radnika koji 30 dana, pod mobingom, čeka da mu poslodavac odgovori. Obraćanje poslodavcu trebalo je biti mogućnost, kao što je to ranije bilo, a ne obaveza. Smatram kako eventualnim obaranjem člana 114. neće biti većeg pritiska na sudove, stava je Dunović.