Podijeli članak

U tijeku je Zagrebački samit o odnosima Europske unije i zemalja zapadnog Balkana, koji je najavljivan kao vrhunac hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije. Pandemija je promijenila planove se sastanak održava kao videokonferencija. Cilj sastanka je naglasiti važnost jedinstvenih odnosa EU-a i zapadnog Balkana.

Zagrebački summit prije 20 godina otvorio je vrata Unije zemljama zapadnog Balkana. Dva desetljeća poslije u Zagrebačkoj deklaraciji naglašava se potpora europskoj perspektivi, ali se ne spominje ni članstvo ni proširenje, zbog čega analitičari diljem zapadnog Balkana izražavaju razočaranje. S obzirom na okolnosti, za premijera je to ipak važan politički dokument, piše HRT. 

- Poruka ovog sastanka koji se održava na moju inicijativu, na inicijativu Hrvatske, da Europska unija stoji spremna podržati reformske i europske napore svih nama susjednih zemalja. (...)  Poruka je EU-a da se financijski podržava svih šest nama susjednih zemalja u borbi protiv Covida 19, da Europska komisija priprema veliki paket ekonomske pomoći koji će pratiti i redovita izvješća o napretku ovih zemalja, kazao je premijer Andrej Plenković uoči početka summita.

Tijekom hrvatskog predsjedanja promijenjena je metodologija i odobren početak pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, ali bez datuma. Sjeverna Makedonija, koja je zbog euroatlantskih aspiracija bila prisiljena promijeniti ime, sve manje krije nezadovoljstvo i očekuje da se prijeđe s riječi na djela. BiH predala je zahtjev za članstvo, ali joj je Bruxelles poslao podužu domaću zadaću koju mora napraviti. Zbog hrvatsko-bošnjačkih prijepora o legitimnosti Željka Komšića, zapela je izrad akcijskog plana za pristupanje.

Analitičari smatraju da je EU zemljama zapadnog Balkana ponudila svoj maksimum u ovom trenutku. Iako je svih 6 zemalja načelno predano europskim integracijama, ni jedna nije ni blizu završetku pregovora, a kamoli članstvu u Europskoj uniji.

Eurozastupnica Željana Zovko (HDZ) kazala je u Temi dana kako je održavanje ovog skupa veliki uspjeh za hrvatsku diplomaciju jer ga organiziramo kao najmmlađa članica. Usvojena rezolucija važna je zbog mira i stabilnosti, kako zbog događaja iz prošlosti tako i u svjetlu današnje prijetnje Covida 19, dodala je. Tonino Picula kazao je kako je učinjen iskorak u činjenici da politika proširenja ne bude usputna politika EU-a. Pritom je dodao kako budućeg proširenja neće biti bez temeljite reforme Unije.

Sastanak na vrhu EU-a i zapadnog Balkana okuplja šefove država ili vlada iz država članica EU-a. Čelnici šest partnerskih zemalja zapadnog Balkana: Albanije, BiH, Srbije, Crne Gore, Republike Sjeverne Makedonije i Kosova. Sastankom predsjeda predsjednik Europskog vijeća Charles Michel koji s predsjednicom EK Ursulom von der Leyen predstavlja EU.
Sastanku prisustvuje i Josep Borrell, visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, David Sassoli, predsjednik EP-a, predstavnici Europske banke za obnovu i razvoj, Svjetske banke, Europske investicijske banke i Vijeća za regionalnu suradnju.