Podijeli članak

Ekonomski oporavak BiH u iduće tri godine, posebice od posljedica pandemije koronavirusa, ovisit će dobrim dijelom o kretanju gospodarskih aktivnosti u zemljama okruženja, a napose članica Europske unije, ocjena je koja se često može čuti prilikom prognoza gospodarske situacije u BiH u kontekstu borbe s ekonomskom krizom.

U programu ekonomskih reformi BiH za razdoblje 2021. - 2023., dokument u čijem smo posjedu, također je naglašen ovaj stav uz opasku kako određene međunarodne financijske institucije, kao što je MMF, u ovoj godini očekuju postupan i veoma neizvjestan oporavak svjetske ekonomije s očekivanom stopom ekonomskog rasta od 5,4%. S druge strane, Europska komisija za područje zemalja EU-a u 2021. očekuje ekonomski rast od 5,8%, što djeluje, navodi se u izvješću, prilično optimistično. Kada su u pitanju glavni trgovinski partneri BiH, projicirane stope ekonomskog rasta u 2021. iznose: Njemačka 5,3%, Italija 6,1%, Austrija 5,6%, Hrvatska 7,5% i Slovenija 6,1%, piše Večernji list BiH.

Vanjski čimbenici

U tom kontekstu projekcije Direkcije za ekonomsko planiranje BiH za srednjoročno razdoblje glavno uporište imaju u projekcijama navedenih međunarodnih institucija i zasnovane su na pretpostavci u idućem razdoblju. Pritom je preduvjet realiziranja projekcija prevladati okolnosti u što kraćem roku, provedba interventnih, kao i strukturnih reformi u BiH te poboljšanje ekonomskog okruženja. Pod pretpostavkom materijalizacije navedenih okolnosti, prema projekcijama DEP-a, u razdoblju 2021. - 2023. u BiH očekuje se postupni oporavak s prosječnom stopom ekonomskog rasta od oko 3% na godišnjoj razini, a pritom bi rast u ovoj godini iznosio 2,5 posto, u 2022. 3,1 posto te u 2023. godini 3,4 posto. U kontekstu onih čimbenika, koji bi u najvećoj mjeri omogućili oporavak, navodi se kako bi ključni oslonac rasta bila domaća potražnja povećanjem privatne potrošnje i investicija.

Objašnjava se kako bi povećanje ukupne ekonomske aktivnosti u zemlji, uz očekivano povećanje industrijske proizvodnje i građevinskih radova, praćeno povećanjem broja zaposlenih i prihoda od izvoza (roba i usluga), trebalo rezultirati povećanjem raspoloživog dohotka građana, a samim tim i povećanjem privatne potrošnje koja će, kao i prethodnih godina, predstavljati ključni oslonac ekonomskog rasta. Stopa privatne potrošnje pritom bi, procjena je, u razdoblju 2021. - 2023. godine trebala iznositi oko 2 posto, odnosno u ovoj godini 1,9 posto, u idućoj 2,1 te u 2023. godini 2,2 posto. Imajući u vidu visoku razinu javne potrošnje u okviru BDP-a u BiH te napore koji se ulažu kroz proces fiskalne konsolidacije u BiH tijekom ovog razdoblja, očekuje se postupna stabilizacija javnih financija smanjenjem javnih rashoda i istodobno povećanje javnih prihoda kako bi se ograničio rast javne potrošnje. Kada je riječ o javnoj potrošnji, ista bi tijekom tri godine rasla prosječnom stopom od 0,3% (ove godine minus 0,2%, iduće godine 0,7 posto te u 2023. godini 0,5%), navodi se u programu ekonomskih reformi BiH do 2023. godine.

Uloga investicija

Unatoč ovom blagu rastu, dobre su vijesti da bi se javna potrošnja mogla smanjiti do kraja 2023. godine. Tako se konstatira da, ako se ima u vidu da bi tijekom ovog razdoblja projicirana stopa ekonomskog rasta bila viša u odnosu na rast javne potrošnje, udio iste u BDP-u djelomično bi se smanjio na ispod 20 posto na kraju 2023. godine. U kontekstu oporavka posebno će biti značajno raditi na reformama koje za cilj imaju da se mjerama fiskalne politike dio sredstava uštedi po osnovi tekuće potrošnje te kanalizira u svrhu jačanja investicijske potrošnje u BiH. Posljedica bi bila da bi, uz poboljšanje poslovnog ozračja, investicije, za razliku od prethodnih godina, mogle imati značajniji rast, a samim tim i veći doprinos u očekivanom rastu BDP-a.

Projekcije su sljedeće; u razdoblju 2021. - 2023. godine u BiH očekuje se povećanje ukupnih investicija po prosječnoj godišnjoj stopi rasta od oko 7,5 posto (2021. 5,7 posto, 2022. 8,7 posto te 2023. 7,7 posto). No, za stabilizaciju i oporavak ekonomskih prilika u državi bit će potrebno poboljšanje poslovne klime, kao i jačanje kreditnog potencijala, što će, osim povećanja bankarske aktivnosti, utjecati i na poboljšanje likvidnosti i investicijskih aktivnosti gospodarskih subjekata.