Podijeli članak

Iako je prošlo gotovo 20 godina od njihova potpunog zatvaranja i prestanka rada, vlasti u Federaciji BiH, odnosno Vlada, još uvijek nemaju točne podatke o tome tko sve raspolaže i kojom količinom prostora nekadašnjih zavoda za platni promet, u javnosti poznatijih pod akronimom ZAP, piše Večernji list BiH.

Federalna Vlada posebnim odlukama odredila je Službu za zajedničke poslove FBiH za pravnog sljednika imovine bivšeg ZAP-a FBiH i u tom smislu trebala je kontinuirano provoditi aktivnosti koje se odnose na upis prava vlasništva u katastar, o čemu se vodi evidencija, ali ta služba, kako je zaključila i revizija, i dalje ne posjeduje podatke za sve prostore i poslovne objekte bivšeg ZAP-a.

Poslovni prostori

“Kada je u pitanju analiza i procjena funkcionalnosti prostora bivšeg ZAP-a, u Službi ističu da su ti prostori, temeljem odluka Vlade FBiH, u najvećem dijelu dodijeljeni na korištenje za potrebe rada i obavljanja djelatnosti Porezne uprave FBiH i Financijsko-informatičke agencije”.

Još prije tri godine Služba za zajedničke poslove Federacije BiH na zahtjev federalne Vlade pokrenula je prikupljanje podataka o prostorima u vlasništvu FBiH i prostorima kojima pravo raspolaganja imaju Vlada Federacije BiH ili federalna tijela.

Prema raspoloživim informacijama, Služba je od proračunskih korisnika Federacije BiH tražila podatke o svim administrativnim poslovnim prostorima koje koriste za svoj rad na području FBiH. Podaci o površinama uredskog prostora, kao i površinama radnog prostora po zaposlenom, koje su dostavili proračunski korisnici, po izjavi odgovornih iz Službe, moraju se uzeti s rezervom, zbog čega Služba nije mogla izvršiti kvalitetnu procjenu optimalnog korištenja raspoloživih prostora.

Budući da dostavljeni podaci nisu bili sveobuhvatni i pouzdani u cijelosti, tako se i za uspostavljene evidencije ne može potvrditi da su u cijelosti sveobuhvatne i da pružaju kvalitetne podatke o svim prostorima – u vezi s njihovim stanjem i funkcionalnošću.

Podaci o zakupima

Prema izjavi odgovornih iz Službe, to je proces koji zahtijeva kontinuirani rad, ali i provjeru na terenu, za koju odgovorne osobe iz Službe nemaju ovlasti niti su dovoljno kadrovski kapacitirane. Nakon svega Služba i dalje ne raspolaže cjelovitim i detaljnim podacima i ugovorima o zakupu poslovnih prostora, koje su zaključivali sami proračunski korisnici Federacije BiH. U službenom objašnjenju Služba za zajedničke poslove FBiH nema mehanizme kojim bi ostale proračunske korisnike obvezala da dostavljaju podatke o ugovorenom zakupu. Također, nije izrađen plan upravljanja i korištenja prostora bivšeg FMO-a. Temeljeni razlog zbog kojeg on nije izrađen nepostojanje je zakona o državnoj imovini, koji trebaju donijeti državne institucije vlasti u BiH, ali takvom zakonu protive se vlasti iz Republike Srpske.

Zakon o državnoj imovini trebao bi regulirati vlasničkopravni status poslovnih prostora prijašnjeg FMO-a i uspostaviti kriterije za njihovu raspodjelu. Kako navode iz Službe, bez usvajanja ovog zakona nije moguće donositi planove koji bi bili održivi i provedivi.