Podijeli članak

Izet Arslanagić je bio optužen kao član organizirane skupine koja je odgovorna za nanijetu štetu od 23 milijuna KM „Bosnalijeku“. (Foto: CIN)

Izet Arslanagić, projektant i nadzornik radova na apartmanskom naselju „Bosnalijeka“ u Babinom Dolu na Bjelašnici, osuđen je na godinu dana zatvora nakon sporazumnog priznanja krivnje.

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

Ovaj umirovljeni arhitekt je optužen da je u dogovoru s generalnim direktorom Edinom Arslanagićem ovjeravao fakture za pojedine dijelove građevinskih radova izvršiteljima i time odobravao plaćanje fiktivnih računa, iako su isti radovi već bili plaćeni. Na ovaj način je sarajevska tvornica lijekova „Bosnalijek“ platila nešto više od milijun maraka duplih troškova koji su predstavljeni kao udio privatne tvrtke „Brštanica“ u izgradnji apartmanskog naselja.


Projekt izgradnje apartmanskog naselja realiziran je na temelju ugovora o zajedničkom ulaganju „Bosnalijeka“ i privatne tvrtke „Brštanica“ iz Sarajeva. Međutim, istraga je pokazala da je samo „Bosnalijek“ davao novac koji je „Brštanica“ prikazivala kao svoj udio u investiciji ili ga je uzimala da bi naplatila svoju posredničku ulogu u izgradnji naselja. U optužnici je navedeno da je „Bosnalijek“ u ovom projektu oštećen za 6,9 milijuna KM.

Sarajevska tvornica lijekova je u ovaj projekt investirala 13,7 milijuna KM. Istovremeno, „Brštanica“ je podigla kredit od sedam milijuna KM koji je, također, otplaćivao „Bosnalijek“, a da pritom taj novac nije uložila u izgradnju naselja.

Ugovorom o zajedničkom ulaganju bilo je predviđeno i da će „Bosnalijek“ nakon prodaje apartmana ostvariti dobit od tri milijuna KM. Međutim, umjesto ugovorene dobiti „Bosnalijek“ je pristao da dobije 15 apartmana. Prodaja ovih i ostalih apartmana je povjerena „Brštanici“.
 
Apartmani su prodavani uz popuste i do 30 posto i odobravani su zaposlenicima „Bosnalijeka“, njihovoj rodbini te članovima obitelji vlasnika „Brštanice“. „Bosnalijeku“ je samo zbog tih popusta pričinjena šteta od 1,84 milijuna KM.

Dva apartmana su kupili Amar i Vedad Arslanagić, sinovi bivšeg generalnog direktora „Bosnalijeka“, uz ukupan popust od 154.000 KM.

Izet Arslanagić je bio optužen kao član organizirane skupine koja je odgovorna za nanijetu štetu od 23 milijuna KM „Bosnalijeku“. Suđenje će biti nastavljeno ostalim članovima skupine: bivšem generalnom direktoru „Bosnalijaka“ Edinu Arslanagiću i njegovom sinu Amaru Arslanagiću, bivšem direktoru za inozemni marketing i prodaju u „Bosnalijeku“, Hasanu i Jasminu Šepi, vlasnicima privatnih tvrtki „Brštanica“ i „Carpe Diem“, te bivšim uposlenicima u „Bosnalijeku“ Šefiku Handžiću i Aidi Selvić.

Županijski sud u Sarajevu je u prosincu prošle godine blokirao imovinu optuženih kako bi u slučaju presude njihovom prodajom mogao nadoknaditi dio štete nanijete „Bosnalijeku“.

Izetu Arslanagiću su blokirana dva stana u Sarajevu, ali mu ih Sud nakon presude nije oduzeo. Županijski tužitelj Sead Kreštalica je za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) izjavio da su ove nekretnine stečene prije izvršenja kaznenog djela pa je Sud donio odluku da Arslanagiću oduzme samo dionice koje je imao u pojedinim tvrtkama.

Na popisu blokirane imovine nalazi se i 11 nekretnina – kuće, stanovi, vikendice, apartmani i garaže koji su vlasništvo Edina Arslanagića i njegovih sinova Amara i Vedada, zatim stan, apartman, poslovni prostor i dvije zemljišne parcele koje su vlasništvo obitelji Šefika Handžića te sedam nekretnina Hasana i Jasmina Šepe.

Centar za istraživačko novinarstvo iz Sarajeva je otkrio da se u vlasništvu obitelji bivšeg direktora „Bosnalijeka“ nalaze još dvije kuće i građevinsko zemljište u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD). Također, CIN je otkrio da su pravosudne institucije propustile blokirati apartman na Bjelašnici koji je bio u vlasništvu Vedada Arslanagića. Naime, on je ovu nekretninu prodao početkom ove godine Lejli Karagić, kćeri Huzeira Prašovića, vlasnika tvrtke „Hing“ koja je sudjelovala u izgradnji apartmanskog naselja na Bjelašnici. Prema ugovoru, Lejla je za ovu nekretninu trebala platiti 170.000 KM u roku od pet godina. Arslanagiću se žurilo da nekretninu prenese na Karagić pa je dao suglasnost da se Lejla odmah može uknjižiti kao novi vlasnik. Notar ga je upozorio da ne postoji pravno sredstvo kojim bi mogao biti zaštićen u slučaju da kupac ne plati ugovorenu sumu.