Podijeli članak

Na programu Naše TV sinoć je emitirana emisija Javna stvar, a tema iste bila je HVO. Gosti glavne urednice Naše TV Hloverke Novak-Srzić bili su Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalnog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u Zagreba, Željko Raguž, ravnatelj Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH, Ivo Lučić s Hrvatskog instituta za povijest, te Višnja Starešina, hrvatska novinarka i publicistkinja. 

"Mi smo zarobljenici Daytonskog rješenja za BiH i upravo čuvari Daytonskog rješenja za BiH nastoje sakriti istinu o ratu u BiH. Kako svjedoče američki pregovarači u mjesecima pred potpisivanje Daytonskog sporazuma, oni su bili iznenađeni reakcijom Alije Izetbegovića koji je kazao da ne želi dijeliti vlast sa Srbima u BiH, da će radije prihvatiti podjelu BiH. O tome postoje i relevatna svjedočenja i mislim da se to zanemaruje. Daytonska prošlost BiH je ključna činjenica koja objašnjava sve probleme o kojima govorimo i večeras u emisiji. Naime, čuvari Daytonske projekcije za BiH iz Hrvatske koje smo spomenuli, nisu ništa radili osim što su oponašali američku politiku prema BiH. Dakle, i Mesić i sve hrvatske administracije nakon 2000. godine, a mi zanemarujemo i podcjenjujemo tu činjenicu. Oni žele izjednačili ulogu Srba i Hrvata u ratu u BiH i to se uspješno radilo kroz Haške procese,a danas se radi na Tužiteljstvu i Sudu BiH. Poznato je da se uloga Hrvata i Srba nemogu izjednačiti, ali je to ključna činjenica u političkoj misli Alije Izetbegovića, napraviti istu distancu prema Srbima i Hrvatima. Sudski procesi u Haagu prema političkom i vojnom vodstvu Srba i Hrvata u BiH, te amnestiranje političkog i vojnog vodstva Bošnjaka u ratu u BiH", kazao je Željko Raguž u emisiji Javna stvar. 

 


Ravnatelj Hrvatskog memorijalnog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u Zagrebu Ante Nazor istaknuo je kako činjenice o ratu treba prezentirati javnosti na temelju relevantnih izvora.

"Nije mi jasno kako je moguće da se uspostava Hrvatske zajednice Herceg Bosne tretira kao čin rušenje Bosne i Hercegovine, kada je vrlo jasno u kakvim okolnostima ona nastaje. Nastaje u okolnostima u kojima hrvatski narod nema tko zaštiti, kada je Alija Izetbegović jasno rekao nakon postrojanja Matrićevaca u Bosanskom Grahovu, kako se BiH ne može zaštiti od vanjske i unutarnje agresije. Znači što preostaje Hrvatima nego se zaštiti. Uostalom u samoj odluci se kaže da se to radi unutar Bosne i Hercegovine dok se ne srede prilike. Pogledajte memorandume, pogledate pečate HVO-a gotovi svi su imali pored oznaku Republika Bosna i Hercegovine. Pogledajte memorandum Republike Srpske Krajine i nađite mi samo jedan dokument gdje se spominje Republika Hrvatska. Znači to su stvari koje su jasne i očite, ništa drugo Hrvatima nije preostalo nego da se organiziraju i da se zaštite", poručio je Nazor. 

"Kada govorimo o osnivanju HZ HB 18. studenoga 1991. godine, na dan kada je pao Vukovar. Isti ljudi koji su onovali HZ HB su samo tri mjeseca kasnije u Skupštini BiH glasali za odluku o referendumu i sudjelovati u provedi referenduma i osamostaljenju BiH, što je vrlo važna stvar. Ta priča o podjeli BiH Tuđmana i Miloševića je toliko apsurdna da je totalno neobranjiva. Isto kao da vas optuže da ste letjeli iznad Starog mosta, kako će te se braniti od toga, i govoriti da ne možete letjeti", riječi su povjesničara dr. Ive Lučića.

Novinarka Višnja Starešina dotaknula se uloge bivšeg predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića u optuživanja bh. Hrvata za rat u BiH.

"On je postao simbol jedne suradnje u negativnom smjeru koja je bila protiv nas, ali on u tome nije bio usamljen. Jedan dio hrvatske politike koji je bio ideološki ili političkom pripadnošću povezan sa nekim bivšim strukturama je aktivno pomagao ovakvu politiku optuživanja koja se događala u Haagu. Optužnice u Haagu izgledaju kao da Tužiteljstvo vodi bivši tužitelj JNA", istaknula je Starešina.