Podijeli članak

Ne znam jeste li znali da je nilski konj, hipopotamus, nekada bio morska životinja? Imao je peraje, ronio, pasao travu s dna, vjerojatno i lovio ribe i ostale sisavce. Njegovi rođaci, morski sisavci, još uvijek žive u moru. Prilagodili su se vodi došavši s kopna u nju. Noge su im se pretvorile u peraje, kao kod morževa i foka. Pluća su se uvećala, krv, vene i arterije se prilagodili velikom vodenom pritisku. Neki sisavci su se prilagodili moru toliko dobro da su postali riboliki, poput kitova. Neki tek malo, poput morskih vidri. Vidrama su ostali udovi, nisu dobili peraje. Imaju plovne kožice na šapicama i rep koji im pomaže brzo plivati i loviti ribu. Ipak, vidi se da su još uvijek bliži lasici, svojoj najbližoj rodici, nego ijednom morskom sisavcu.

Ali, eto, kod nilskog konja se dogodilo obratno. Krenuli su u vodu, živjeli u njoj, pa se posvetili kopnu, pravi je primjer izbora i revolucije. Hipopotamus nije vodena životinja iako po cijeli dan provodi u vodi. I vodeni bivol to čini, pa je ipak kopneno zvijere. Nilski konj izlazi noću i pase, stojeći na svoje četiri noge. Po danu ne izlazi jer je davno izgubio svoju moć podnošenja sunčevog zračenja. Niz njega se slijeva crvenkasta sluz koja je nekada služila za brže plivanje. Tijelo, nekada aerodinamično, tako je lakše klizilo niz vodu. Trapavi stvor sada živi u rijekama i akumulacijskim jezerima, u čoporima čija tijela održava voda. Tako uštede energiju danju i štite se od sunca. Noću izlaze i jedu prilično malo za svoju težinu. 

Prilagodba vukova i lisica je brža. Sve ih više živi u gradovima. Golubovi su se odavno prilagodili životu među betonskim divovima. Vrane, gavrani, ni oni nisu oduvijek bili s nama. Nekad su izbjegavali naselja. Ne, nisu ih pripitomili, samo su se prilagodili životu s ljudima.

Raduje me informacija da se mnogi Poljaci iz Engleske vraćaju na rodnu grudu. Poljska i Češka su, budući da su zadržale svoje banke i resurse, za kojih desetak-dvadeset godina postale zemlje vrijedne poštovanja. Češka proizvodi škodu a Poljska proizvodi volkswagen. Škoda se pokazala boljom i izdržljivijom. Na pitanje kako je to moguće, češki inženjeri su izjavili kako su odlučili praviti kvalitetne automobile. Tako se događa da se iseljavanje kreće u suprotnom smjeru. Umjesto milijuna inženjera, profesora, pravnika, učitelja koji su otišli u Englesku i Njemačku miješati malter i čistiti ulice, oni se masovno s djecom vraćaju kući, u svoje zemlje. O Rusiji da ne govorimo. Mnoštvo Rusa se sada, kad je Rusijom zavladao kapitalizam i porasle plaće, vraća svojim malterima i ulicama.

Zašto ovo pišem? Pa zato što ne mislim da Nijemci i Englezi imaju slab natalitet pa zato uvoze radnu snagu odavde. Radi se o povratku onih kojima njihova zemlja opet pruža šansu za život. A njima se, za razliku od nilskih konja, puno lakše prilagoditi svome nego tuđem. Ipak, kako stvari stoje, naš se svijet još dugo neće imati čemu vraćati.

Veselin Gatalo