Podijeli članak

-Donorska mreža u Bosni i Hercegovini provodi aktivnosti edukacije i obilježavanja mjeseca doniranja organa u Europi, a posebnu pažnju morali smo posvetiti zastoju u transplantacijama u BiH, koji traje sedam mjeseci i apelirati nadležnima da bolnice što prije započnu sa radom, dok su pacijenti koji su obrađeni još sposobni za primanje organa - kazala je u razgovoru za Fenu predsjednica Udruženja Donorska mreža BiH i Udruženja liječnika za nefrologiju, dijalizu i transplataciju bubrega u BiH prof. dr. Halima Resić.

Prema njenim riječima, s obzirom da je posljednjih sedam mjeseci na snazi obustava transplantacija u BiH, pacijenti na dijalizi koji imaju donore u rodbini čekaju da se ponovo započne sa zahvatima, neki prikupljaju novac samoinicijativno za inostranstvo, a neki putem Zavoda zdravstvenog osiguranja bivaju transplantirani u inostranstvu, što ovisi od kliničkih centara koji vode njihove slučajeve.

Resić najavljuje kako će tijekom ovog mjeseca biti organizirana tri okrugla stola (Cazin, Sarajevo i Ključ), kao i ulične akcije informiranja građana i potpisivanja donorskih kartica, ističući kako nastoje i putem društvenih mreža i medija proširiti informacije o donorstvu. Također, nastoje ojačati Donorsku mrežom partnerstvom sa srodnim udruženjima, tijelima vlasti, ali i privatnim tvrtkama čija im je podrška izuzetno potrebna.

Napomenula je kako, kada se govori o Donorskoj mreži, ne govori se samo o transplantaciji bubrega, nego i rožnica, jetri i potrebama za transplantacije srca, koje se ne rade u BiH.

Resić je naglasila kako su početkom pandemije koronavirusa, obustavljene sve transplantacije u Bosni i Hercegovini, kao i u cijelom svijetu. Dok je u ostatku svijeta, kako je istaknula, obustava trajala mjesec do dva, kod nas ona još uvijek traje.

-Prije same pandemije, početkom godine, od jednog preminulog donora sa moždanom smrti, transplantirana su dva bubrega, jetra i dvije rožnice, dakle ukupno pet transplantacija - kazala je Resić.

Kada su u pitanju potencijalni donori, ona je istaknula kako trenutno u BiH postoji oko 65.000 osoba koje nose potpisane donorske kartice.

-Ipak, potencijalni donor je, prema zakonu, svaka osoba koja premine u jedinici intenzivne njege od moždane smrti. Nakon ovih okolnosti, transplantacijski koordinatori koje ima svaka bolnica, trebali bi sa obitelji obaviti razgovor o suglasnosti za doniranje organa. U praksi, općenito, se to ne događa često, ako osoba nema donorsku karticu kod sebe. Svijetli primjer je Županijska bolnica Zenica - kazala je Resić.

Govoreći o podacima koliko je bilo donora i transplantacija u prošloj godini i u godinama prije, Resić je istaknula kako "podaci koje ova udruženja imaju, a koje dobiju izravnim putem, kako od Centra za transplantacijsku medicinu FBiH, tako i od ljekara i transplant koordinatora, govore da je od 2014. do kraja 2018. godine, kada je u pitanju doniranje organa nakon smrti, ukupno razmatrano 135 osoba kao potencijalni donori, od čega je obavljeno 50 razgovora sa obitelji pri čemu je 29 obitelji odbilo donirati organe, dok je 21 obitelj pristala donirati organe svojih preminulih i tako spasiti živote ili ih znatno poboljšati za 86 građana".