Podijeli članak

U Mostaru danas predstavljen Zbornik radova sa znanstvene konferencije „Bosanskohercegovačke naučnice/znanstvenice i njihov istraživački rad“, koja je održana prošle godine u organizaciji Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke/znanosti, a u suradnji s Fakultetom humanističkih nauka Univerziteta „Džemal Bijedić“ iz Mostara i Udruženjem za modernu historiju iz Sarajeva.

Ova dvodnevna konferencija, kao i Zbornik koji je nedavno izašao iz tiska, nastavak je aktivnosti Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke/znanosti s ciljem realiziranja istraživačkog i izdavačkog projekta „Leksikon nauke u Bosni i Hercegovini“.

„Zbornik je podijeljen u nekoliko poglavlja s ciljem da se ukaže na historijski razvoj obrazovanja žena u BiH, kao i njihov doprinos institucionalizaciji nauke s posebnim osvrtom na pojedine naučnice koje su ostavile značajan trag i dale ogroman doprinos razvoju nauke u BiH“, istaknula je federalna ministrica obrazovanja i nauke/znanosti prof.dr. Elvira Dilberović.

U razgovoru koji je uslijedio o temi „Žene u nauci/znanosti“ ministrica Dilberović je ukazala na iskustva europskih zemalja prema kojima je udio žena-naučnica na rukovodećim pozicijama značajno porastao u posljednjih nekoliko desetljeća, ali je još uvijek mnogo manji od njihove zastupljenosti u ukupnom broju zaposlenika na visokoškolskim i naučnim ustanovama. Također je evidentno da naučnice, čak i s istim kvalifikacijama, najčešće rade na nižim pozicijama od njihovih muških kolega, zbog čega su vlade mnogih zemalja, ali i univerziteti u Europi i SAD-u, kreirali programe istraživanja i promocije ravnopravnosti žena u akademskom okruženju.

Kada je u pitanju Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke/znanosti, naglasila je da Ministarstvo, između ostalog, kontinuirano financira, odnosno sufinancira programe i projekte u okviru naučno-istraživačke djelatnosti te prati i analizira akademsku rodnu zastupljenost u okviru tih programa.

„U većini ovih programa i projekata zastupljenost naučnica je gotovo identična zastupljenosti njihovih muških kolega. Dakle, u ovom trenutku nema potrebe da kreiramo specifične programe za žene-naučnice, što ne znači da u budućnosti nećemo osmisliti neke od specifičnih programa shodno dobrim praksama, posebno zemalja EU, odnosno zemalja u okruženju“, istaknula je federalna ministrica.

„Također, s obzirom na to da je, prema podacima Europskog instituta za ravnopravnost spolova i Europske komisije, u Europi 47% žena-doktorica nauka, a da su sa svega 33% zastupljene u istraživačkom sektoru, posebno je značajno i vrijedno istaknuti da su naše naučnice potpuno ravnopravno zastupljene kao voditeljice naučno-istraživačkih i istraživačko-razvojnih projekata od značaja za Federaciju BiH, što je i najznačajniji program ovog Ministarstva, gdje se dodjeljuju i najveća financijska sredstva“, ustvrdila je ministrica Dilberović. 

O položaju i ulozi žena-naučnica u današnjem bosanskohercegovačkom društvu govorili su i prof.dr.sc. Marija Čuture te doc.dr. Edim Šator, a cjelokupan događaj organiziran je sa željom da se istakne važna uloga, doprinos i izvanredne sposobnosti naših naučnica te oda priznanje njihovom naučnom radu, priopćeno je iz ovoga ministarstva.