Podijeli članak

Iseljavanje iz Hrvatske ne jenjava posljednjih godina jer se i lani, prema jučer objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, iz zemlje u inozemstvo odselilo 40.148 hrvatskih građana.

No, istodobno broj doseljenih u Hrvatsku nikad nije bio veći od ulaska zemlje u EU jer se lani doselilo 37.726 ljudi. Od 2013. do 2016. godine u Hrvatsku se u prosjeku doseljavalo desetak tisuća ljudi godišnje, zatim je od 2017. imalai porast useljenih, koji je te godine iznosio 15,5 tisuća, a 2018. u Hrvatsku se doselilo 26 tisuća ljudi, među kojima je bilo 66% stranaca.

Dakle, već je 2018. ukazivala na to da se nije dogodio povratak hrvatskih novih iseljenika, a s druge strane uvoz stranih radnika bio je neizbježan zbog manjka domaće radne snage na tržištu rada, piše Večernji list.

Tko su useljenici

Kako DZS još nije objavio tko su lani bili useljenici u Hrvatsku, to ćemo doznati tek kada detaljnije obradi statističke podatke i izvijesti javnost je li riječ o hrvatskim povratnicima, osobito onima u mirovini, ili većim dijelom o uvezenim radnicima. Kako god bude, demografska situacija u Hrvatskoj neće pokazati naznake oporavka nego će se samo nastaviti dugogodišnji loši trendovi, od kojih je svakako najpogubnije iseljavanje mladih ljudi.

Prema procjeni DZS-a, Hrvatska je krajem 2019. imala 4,058 milijuna stanovnika, među kojima je bilo 584,6 tisuća djece do 14 godina i 845,5 tisuća stanovnika u dobi od 65 i više godina. U Hrvatskoj, u kojoj je očekivani životni vijek u prosjeku 78 godina, imamo 385,2 tisuće stanovnika u dobi od 75 i više godina. Najveće mi je iznenađenje da je lani registrirano gotovo 30.000 doseljenih u Hrvatsku. Kako Državni zavod za statistiku nije objavio strukturu doseljenih, ne znamo jesu li to povratnici, doseljenici iz susjednih zemalja ili radnici koji su dobili dozvole za rad u Hrvatskoj – govori demograf Stjepan Šterc.

Kada se približi broj iseljenih hrvatskih državljana i broj doseljenika, što se prvi put dogodilo lani, to je, kaže Šterc, najgora varijanta jer bi mogla značiti početak supstitucije stanovništva, osim ako nije riječ o povratku ili dolasku hrvatskih državljana, što, dodaje, sada ne znamo. Šterc pretpostavlja i da su imali i više iseljenih od 40 tisuća ljudi jer to pokazuju statistike zemalja EU u koje su se hrvatski građani odselili, a usto se mnogi iseljeni ne odjavljuju pri odlasku iz Hrvatske.

Smatra i da danas imaju manje od 4 milijuna stanovnika i da je nerealno da imamo gotovo 3,7 milijuna birača s prebivalištem u Hrvatskoj s obzirom na to da je u populaciji oko 700 tisuća maloljetnika.

Problem je i što se kao posljedica iseljavanja mladih u Hrvatskoj iz godine u godinu rađa sve manje djece, pa smo tako lani imali najmanje rođenih otkako se prate statistike, samo 36.135, ali i 51.794 umrla. I demograf Anđelko Akrap temeljem objavljenih podataka DZS-a slaže se da nepovoljni demografski trendovi nisu zaustavljeni.

– Najveći je problem za zemlju to što iseljavanje građana nije zaustavljeno s obzirom na to da smo zemlja s malom populacijom. Nažalost, ništa se nije promijenilo, još se ne shvaća da su demografski problemi problem cijelog hrvatskog društva – govori Akrap, dodajući da se problemi neće riješiti bez cjelovite demografske politike. I Akrap smatra da danas, realno, RH ima manje od 4 milijuna stanovnika.

Najviše iseljenih 2017. 

Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, najviše iseljenih, prema podacima DZS-a, imali smo 2017. kada ih je zabilježeno 47.352.

Inače, od ulaska Hrvatske u EU do danas ukupno se iselilo, prema podacima DZS-a, 229.000 ljudi. No, prema ranijim procjenama demografa, iz Hrvatske se u EU od 2013. iselilo oko 350 tisuća ljudi.

Prema preciznoj njemačkoj statistici, samo se u Njemačku u tri godine, i to 2016., 2017. i 2018., uselilo više od 152.000 hrvatskih građana.