Podijeli članak

Procjenjuje se kako je oko 2000 djece bez roditeljske brige u BiH, ali neslužbene procjene govore o broju između 3000 i 4000 djece. TOčan broj nije poznat, nedostaju statistički podaci i jedinstvena baza podataka za područje BiH, a i zakonske definicije koje postoje i određuju kategoriju djece bez roditeljske brige, nejasne su.

U protekla dva desetljeća, koliko SOS Dječija sela djeluju u Bosni i Hercegovini, preko 2500 djece i mladih dobilo je podršku u rastu i razvoju.

U Bosni i Hercegovini djeluju dva SOS Dječija sela – u Sarajevu i Gračanici, u kojima se, kroz obiteljski model brige osigurava toplo i sigurno mjesto za odrastanje djece bez roditeljske brige. U ovom obiteljskom modelu brige, djeca imaju mogućnost odrastanja uz ljubav, poštovanje i sigurnost u atmosferi u kojoj se izgrađuju trajni emocionalni odnosi. U 29 obiteljskih kuća osigurava se topli dom za 269 djece iz različitih dijelova BiH, a u 4 kuće za mlade se djevojke i mladići pripremaju za samostalan život. U sistemu socijalne zaštite, SOS Dječija sela BiH su jedinstvena organizacija koja brine o djeci do njihove potpune samostalnosti, ulažući sve resurse u njihovu sretnu budućnost. Dodatno, SOS Dječija sela BiH su prepoznali rastuću potrebu da zaštite biološke obitelji od razaranja i ne samo zaštite, nego potrebu da se održe na okupu i osnaže njihove kapacitete. S tim ciljem je 2008. godine pokrenut Program jačanja obitelji u Sarajevu, Mostaru i Goraždu. Edukativni programi pružaju podršku kako formalnom, tako i neformalnom obrazovanju djece i mladih, no usporedo pomažu roditeljima, nastavnom osoblju i profesionalcima unutar zajednice s jednim zadatkom da djeca i mladi ostvaruju što bolje rezultate u obrazovanju, stvarajući si prilike za uspješan život.

Radi unaprjeđenja programa za mlade SOS Dječija sela BiH i Institut za razvoj mladih KULT potpisat će sporazum o suradnji. Sporazumom će se osigurati da se programi rada s mladima koje je razvijao Institut, a koji se provode u Obrazovno-razonodnom centru za mlade SPAJALICA u Ilidži, uvedu i u SOS Dječija sela BiH kao primjeri dobre prakse.

''U našim SOS obitelji, odnosno u našoj brizi borave mladi i nakon što napune 18 godina kada nastavljaju daljnje školovanje uz našu podršku, ali i mladi koji se postepeno pripremaju za samostalan život. Osamostaljivanjem mladi započinju odvojeni život, ali određeno vrijeme imaju našu podršku. Ipak, radi se o samostalnim osobama koje postaju neovisne od svog doma, SOS obitelji. Primijetili smo da određeni broj mladih nema zadovoljavajući životni standard, te smo odlučili unaprijediti naš program za mlade kako bismo ih naučili poduzetničkim vještinama, vještinama s kojima će biti konkurentniji na tržištu rada i, u konačnici, učiniti ih osobama koje osiguravaju kvalitetan život svojim budućim porodicama. Smatram da su naši mladi, kao i svi drugi mladi u BiH, resurs kojem je potrebno vrlo malo da pokažu sebe u najboljem izdanju'', istaknuo je Amir Omanović, nacionalni direktor SOS Dječijih sela u BiH.

„Spremni za život! naziv je inicijative u okviru koje će šest mladih koji su odrastali u SOS Dječijim selima imati priliku da prođu niz radionica kako bi radili na svom osnaživanju, ali i kako bi dobili konkretne alate s kojima će postati konkurentniji na tržištu rada.

Mladi u BiH, pa i oni s roditeljskim staranjem, svakako su ranjiva kategorija. 67,1% mladih u FBiH je nezaposleno, 28% zaposlenih mladih ne prima redovno plaću, 77% želi otići u inozemstvo itd. Ovo su samo neki od zabrinjavajućih podataka do kojih smo došli u 2013. g. Pomoć djeci bez roditeljske brige bit će pružena kroz Program razvoja potencijala kod mladih za društveni angažman, izgradnju vlastitog biznisa i zapošljavanje, u okviru kojeg će obuku proći i mladi iz devet drugih omladinskih centara iz BiH. Ovo će biti odlična prilika da ostvare međusobnu suradnju i zajedno rade na svojoj boljoj budućnosti“, izjavio je Jasmin Bešić, izvršni direktor Instituta za razvoj mladih KULT.

Institut za razvoj mladih KULT od svog osnivanja 2002. g. pomaže mladima, udruženjima i neformalnim grupama da postanu dio društva koji je spreman preuzeti odgovornost i zalagati se za poboljšanje svog položaja. Institut je inicijator usvajanja Zakona o mladima FBiH, Zakona o volontiranju FBiH i niza drugih dokumenata kojima se regulira položaj mladih.