Podijeli članak

Savjetodavni odbor Instituta za nestala lica Bosne i Hercegovine danas je u Bihaću organizirao osmi okrugli sto na kojem su predstavnici ove institucije s članovima udruženja nestalih osoba i udruženjima logoraša iz regije govorili o postignutim rezultatima i prioritetima u procesu traženja nestalih, kao i poteškoćama s kojima se istražitelji suočavaju.

- Cilj nam je da i u ovoj regiji pomognemo u pronalasku i identifikaciji nestalih osoba. Također, ovim pokazujemo jedinstvenost Upravnog odbora Instituta da se uspješnom završetku procesa pronalaska i identifikacije nestalih posvećuje posebna pažnja. Moramo konstatirati da je ovo najteži poslijeratni zadatak i ne iznenađuje što on ide dosta teško i sporo. Ipak, na pravcu smo da objavimo Centralnu evidenciju nestalih lica u BiH, što je od velikog značaja - rekao je predsjednik privremenog Upravnog odbora Instituta za nestala lica u BiH Petar Šikman.

Član Kolegija direktora Instituta za nestala lica BiH Amor Mašović istakao je uspješnu suradnju s Međunarodnom komisijom za nestale osobe, te činjenicu da je u BiH urađen značajan posao s obzirom na to da je pronađeno i identificirano skoro 80 posto nestalih lica, piše Fena.

- Od 34. 964 evidentirane nestale osobe čiji su podaci uneseni u Centralnu evidenciju nestalih, u ovom trenutku verificiran je status nestalosti  za 26.208 osoba. Najveći broj tih osoba čiji je status verificiran su zapravo identificirane osobe putem DNK metode, odnosno s apsolutnom točnošću i njih je nešto više od 14. 000. Nešto više od 4. 000 su verificirani, koji su identificirani tradicionalnim metodama, što je bilo posebno izraženo na ovom području, općina Sanski Most i Ključ, gdje su ekshumacije i identifikacije rađene prije dolaska DNK metode u BiH - dodao je Mašović.

Predstavljeni su i podaci da je na području Unsko-sanskog kantona verificiran još uvijek status 351 nestale osobe, najviše iz Sanskog Mosta gdje se 90 osoba vode kao nestale. Nešto manji broj je u Ključu, gdje se traga za 85 verificiranih nestalih lica. Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, najveći broj nestalih osoba je s područja srebreničke enklave, gdje se traga za oko još 1.000 žrtava genocida.