Podijeli članak

Više od 146.000 stanovnika BiH starijih od 15 godina nema nikakvo formalno obrazovanje, poražavajući su podaci Agencije za statistiku BiH zasnovani na podacima Popisa stanovništva iz 2013. godine. Još je poraznija činjenica da BiH ima najvišu stopu neobrazovanih u regiji.
Od skoro tri milijuna osoba starijih od 15 godina nepotpuno osnovno obrazovanje ima 274.036 osoba ili 9,2 posto, a samo osnovnu školu završilo je 640.726 osoba ili 21,4 posto. Srednju školu u BiH završilo je malo više od 1.520.000 osoba. Prvi stupanj fakulteta završile su 94.204 osobe, a ukupno 285.622 ima fakultetsku diplomu.

Od nešto više od milijun osoba starijih od 15 godina u entitetu Republika Srpska skoro 60.000 ili 5,7 posto nema nikakvo obrazovanje, skoro 99 hiljada ili 9,4 posto ima nepotpuno osnovno obrazovanje, a više od 221.000 ili 21 posto ima završenu samo osnovnu školu.

U Federaciji BiH je skoro 1.900.000 osoba starijih od 15 godina. Više od 82.000 ili 4,4 posto osoba nema nikakvo obrazovanje, 168 hiljada ili 9 posto ima nepotpuno osnovno obrazovanje, a više od 400.000 ili 21,5 posto ima završenu samo osnovnu školu.

Siromaštvo prepreka obrazovanju

Profesorica Lamija Tanović koja se bavila problemom nepismenih i neobrazovanih osoba u našoj državi kaže da, s obzirom na stanje i dešavanja u BiH posljednjih 25 godina, ovi podaci uopće ne čude.

"U ovoj našoj veoma čudnoj i ekstravagantnoj državnoj strukturi ne postoji sistem koji bi se brinuo za opismenjavanje i školovanje. Osim toga, mi smo postali zemlja s ogromnim procentom siromaštva i mnogo je ljudi koji žive na ivici egzistencije. Siromašni ljudi ne šalju svoju djecu u školi i za to postoji stotinu razloga, naročito nakon rata kada su nam sela razorena, kao i seoske škole", rekla je Tanović.

U BiH je znatno više neobrazovanih žena. Više od 122 hiljade žena nema nikakvo obrazovanje, njih 190 hiljada ima nepotpuno osnovno obrazovanje, a skoro 370 hiljada žena ima završenu samo osnovnu školu. Kada je riječ o muškarcima, njih skoro 14.000 nema nikakvo obrazovanje, a 166 hiljada nije nastavilo obrazovanje nakon završene osnovne škole.

"Nažalost, to je uvijek bilo tako. Ako pogledate podatke popisa iz 1991. godine vidjet ćete da je odnos pismenosti muškaraca i žena i tada bio drastično različit. Filozofija naših porodica je da se kćerke udaju i odu pa što im Bog da, a da muškarac mora imati zanat ili neko obrazovanje. To je kod nas još uvijek uvriježeno, naročito kod siromašnih porodica", rekla je naša sugovornica.

Nema sistematskog opismenjavanja

U poređenju sa zemljama okruženja (Srbijom, Hrvatskom i Crnom Gorom) Bosna i Hercegovina prednjači po broju nepismenih i neobrazovanih osoba. 

"Pojedinci koji su svjesni važnosti ovog problema tu ne mogu učiniti mnogo. Državne institucije su te koje moraju biti svjesne ovog problema. Međutim, institucije države koja je organizirana na ovakav način su disperzne. Jedan kanton može nešto poduzeti, a drugi ne mora i tako u krug", rekla je Tanović.

Dodaje kako je problem to što u našoj državi nema sistemskog opismenjavanja.

"Pedesetih godina prošlog stoljeća Jugoslavija je imala sistemsko opismenjavanje nepismenih kojih je tada također bilo mnogo. Tečajevi su bili organizirani i u najzabitijim općinama. Kod nas to ne postoji. Ovdje obrazovanje uvijek dolazi na kraju, a to je nerazumno", zaključila je Tanović.