Podijeli članak

Trgovina ljudima i dalje zauzima značajno mjesto u krivičnoj praksi u Bosni i Hercegovini, a cijeloj situaciji doprinosi politički nestabilna i ekonomski teška situacija u zemlji kao i blaga kaznena politika pred pravosudnim institucijama.

Prema podacima Ministarstva sigurnosti BiH, u razdoblju siječnja - lipanj 2019. godine je identificirano ukupno 21 potencijalna žrtva trgovine ljudima, od čega 17 ženskog, a četiri muškog spola.

BiH je označena kao zemlja u kojoj je dominantna unutrašnja trgovina ljudima i čije su žrtve uglavnom domaći državljani. Kada su u pitanju strani državljani, u 2019. godini su dvije žrtve bili podrijetlom iz Šri Lanke, maloljetni Afganistanac i punoljetna državljanka Republike Srbije.

Dobna granica žrtava sve niža

U izvještaju Centra za istaživanje politike suprotstavljanja kriminalitetu (CPRC), navodi se da su oružani sukobi, političke tranzicije, te društvene i ekonomske nestabilnosti u jugoistočnoj Europi tijekom proteklih deseteljeća prouzrokovale značajno povećanje nezakonitih migracija iz, kao i preko Balkana prema Zapadnoj Europi. Te pojave i kretanja ljudi proistekla iz njih su doprinijele nastanku i opstanku trgovine ljudima iz područja regije ili preko ovih prostora.

CPRC navodi da prije više od desetljeća žene iz zemalja jugoistočne Europe skoro da nisu bile izložene ovom obliku iskorištavanja i vrbovanja, dok danas čine 25 posto žrtava trgovine ljudima od svih zabilježenih slučajeva.

"Širenje ovog problema doprinio je i tome da se oblici iskorištavanja ljudi nisu ograničili samo na seksualnu eksploataciju, odnosno najčešće na prisilnu prostituciju, nego i na prisilni rad. U novije vrijeme ona dobija novu formu, a to je uzimanje ljudskih organa, iskorištavanje u pornografji i ostalim oblicima rastuće seks-industrijei kroz druge oblike ropskog rada. Alarmantan je trend što se dobna granica žrtava, koje su uglavnom djeca (djevojčice), ali sve više i muškarci – prvenstveno dječaci, sve više spušta, čime ovaj problem postaje složeniji i problematičniji u odnosu na kršenje ljudskih prava i osnovnih sloboda", navodi se u izvještaju.

Problem migracija nedovoljno istražen

Navodi se da je loša ekonomska situacija najvjerojatnije najvažniji činitelj u objašnjavanju trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini, kao i nedovoljna zaštita prava žrtava.

Jedan od autora izvještaja Elmedin Muratbegović, profesor kriminalistike na Univerzitetu u Sarajevu, za Anadolu Agency je izjavio da trgovina ljudima i dalje zauzima značajno mjesto u krivičnoj praksi u BiH.

Kada ovo kažem, ne mislim samo na frekvencije ove pojave, jer njih nema mnogo u statistikama, nego prvenstveno na opasnosti i surovost narušavanja ljudskih prava i sloboda koje ova inkriminacija sa sobom nosi. Naročito su opasne situacije u kojima se djeca pojavljuju kao žrtve”, kazao je Muratbegović.

Smatra da se od objavljivanja izvještaja CPRC-a 2016. godine situacija u BiH nije promijenila nabolje, već se dodatno usložnila, jer se pored klasičnih prediktora poput siromaštva, pojavio i problem migracija preko Zapadnog Balkana i BiH.

"Taj segment nije dovoljno istražen, a možda se tu upravo krije i opasnost za pojavu trgovine ljudima. Doduše, 2017. godine je Međunardona organizacija za migracije (IOM) radila na regionalnom presjeku stanja trgovine ljudima u migracijskim tokovima kroz analitički izvještaj. Recimo, tu možemo naći značajne preporuke za sadašnjost i budućnost kada je u pitanju rana predikcija i učinovita intervencija u cilju sprječavanja trgovine ljudima. U tom izvještaju je dan poseban fokus na djecu bez pratnje u migracijskim tokovima, kojih je samo u 2019. u BiH bilo 1.628. E sad zamislite u kakvom su problemu naše službe formalne socijalne kontrole koje moraju pružiti starateljstvo toj djeci", ističe Muratbegović.

Uvođenje novog predmeta u škole

Prema podacima nadležnih institucija, najčešći vidovi trgovine ljudima su prosjačenje i radna eksploatacija te prisilni brakovi, a osim toga zastupljeni su i novi oblici poput prodaje organa i kupovina embrija na ilegalnom tržištu.

U izvještaju CPRC-a se navodi da u široj javnosi u BiH, odnosno građanstvu, postoji jedan opći stav prema fenomenu trgovine ljudima koji pod trgovinom ljudima podrazumijeva i staro - seksualne eksploatacije i novoorganizovanu dječju prošnju i rad radnika bez naknade.

Šira javnost, nažalost, još uvijek nije dovoljno osviještena. Nedostaje stvarnih, domaćih, medijskih kampanja, koje bi približili ljudima ovaj fenomen kroz svakodnevicu. Tada možemo govoriti o stvarnom pomaku. Ovako, više sličimo na eksperiment za loše EU medijske strategije i kampanje, koje nažalost prođu nezapaženo i sve to nekada liči na bačen novac. S druge strane, stručna javnost je poprilično uznapredovala. Po mom mišljenju, danas imamo jako ozbiljan sustav suprostavljen fenomenu trgovine ljudima u BiH”, smatra Muratbegović.

Dodaje da je Bosni i Hercegovini potrebna osviještena šira javnost, dok bi stručna trebala biti više obučena.

"Neophodno je uvođenje predmeta sigurnosna kultura u posljednja dva razreda osnovne škole, u kojima bi se sa najmlađima obrađivali aktualni sigurnosni izazovi, njihovo prepoznavanje, reagiranje i posljedice nereagiranja. Samo na taj način mi dugoročno imamo priliku", poručuje Muratbegović.

U izvještaju CPRC-a se navodi da se od 2004. godine trgovina ljudima u BiH povlači u pomno prikrivenu aktivnost.

"Seksualna eksploatacija se odvija u motelima, privatnim kućama i apartmanima, žrtve se odvode u inozemstvo u iste svrhe, ili su prisiljene na rad ili neke druge oblike eksploatacije. U pogledu radne eksploatacije, jedan od novih oblika je svakako eksploatacija državljana Bosne i Hercegovine, muškaraca, na gradilištima u inozemstvu. Najprisutniji i sve vidljiviji problem je prosjačenje, uglavnom prisutno u romskim zajednicama, što je direktna posljedica složene ekonomske i socijalne situacije u zemlji", navodi se u izvještaju.

Žrtvi u BiH prvi put dosuđenja isplata štete

Na razini Bosne i Hercegovine, a kao važan pravni dodatak zakonskim odredbama, usvojen je niz podzakonskih akata, koji se odnose prije svega na zaštitu kategorija pogođenih trgovinom ljudima, čime je značajno unaprijeđen pravni okvir za suprotstavljanje ovom kriminalnom ponašanju.

Iako je pravo žrtava krivičnih djela na naknadu materijalne ili nematerijalne štete propisano zakonodastvom, u BiH do sada nije postojala sudska praksa kada su u pitanju žrtve trgovine ljudima. U veljači ove godine je prvi put u krivičnom postupku dosuđena isplata nematerijalne štete žrtvi trgovine ljudima. Okružni sud u Banja Luci je donio i javno objavio nepravosnažnu presudu u kojoj je osuđeni pored kazne od pet godina zatvora, bio obavezan oštećenoj da isplati 7.500 KM na ime naknade nematerijalne štete, navodi se u izvještaju Državnog koordinadora za borbu protiv trgovine ljudima u BiH.

Trgovina ljudima jedna je od najvećih i najprofitabilnijih globalnih kriminalnih aktivnosti, zajedno s trgovinom narkoticima, oružjem i pranjem novca. To je krivično djelo koje obuhvata vrbovanje, prijevoz, prebacivanje, davanje utočišta ili prihvat osoba upotrebom sile ili drugih sredstava prinude, otmice, prevare, zloupotrebe ovlasti ili položaja…

Podaci Ujedinjenih naroda (UN) pokazuju da svake godine 700.000 žena, djece i muškaraca u svijetu postanu žrtve trgovine ljudima. Gotovo polovica, točnije 49 posto žrtava trgovine ljudima širom svijeta čine žene, 23 posto djevojčice, 21 posto muškarci, a sedam posto dječaci.

Odlukom UN-a od 2006. godine 16. studenog obilježava se kao Svjetski dan sjećanja na žrtve trgovine ljudima.