Podijeli članak

U zadnje su vrijeme jako popularne dijete s niskom razinom ugljikohidrata, poput dijeta Whole30 i Keto, a mnogi pretpostavljaju da se, ako žele smršavjeti, trebaju izbjegavati tjestenine i druge rafinirane ugljikohidrate. No, prema novom kanadskom istraživanju ta je pretpostavka neutemeljena.

Istraživanje su napravili kanadski liječnici iz bolnice St. Michael i objavljeno je u BMJ Openu, a u njemu su ispitani zaključci iz 30 različitih nasumično odabranih ispitivanja u kojima je ukupno 2488 sudionika oko tri puta tjedno jelo tjesteninu umjesto drugih ugljikohidrata, dok su istovremeno držali neku od dijeta s niskim glikemijskim indeksom.

Inače, dijete s niskim glikemijskim indeksom temelje se na tome da se namirnice rangiraju prema brzini kojom ih tijelo razgrađuje da bi stvorilo glukozu. Među takve namirnice spada i tjestenina, što znači da manje povećava razinu šećera u krvi nego većina ostalih rafiniranih ugljikohidrata, poput npr. riže i bijelog kruha.

Ljudi koji su sudjelovali u studiji jeli su prosječno 3,3 porcije tjestenine tjedno umjesto drugih ugljikohidrata, a sve su porcije bile otprilike jednake, oko pola šalice kuhane tjestenine. Liječnici su otkrili da su sudionici u 12 tjedana izgubili oko pola kilograma.

"Studija je utvrdila da tjestenina nije pridonijela povećanju tjelesne težine ni povećanju masti", rekao je njen glavni autor, klinički znanstvenik iz Centra za kliničku prehranu i modifikaciju rizika, dr. John Sievenpiper.

"Zapravo se čak pokazao i mali gubitak kilograma. Čini se dakle da tjestenina, suprotno općem mišljenju, može biti dio zdrave prehrane, poput prehrane u dijetama sa niskim glikemijskim indeksom."

"U kontekstu prehrane s niskim glikemijskim indeksom, tjestenina ne utječe negativno na apsorpciju, pa čak smanjuje tjelesnu težinu i tjelesni indeks mase", stoji u zaključku studije, a znanstvenici dodaju da je potrebno više istraživanja kako bi se utvrdilo hoće li se tjestenina uvrstiti u prehranu zdravih dijeta, prenosi Insider.

"Važno je da se čitateljima ne daju informacije koje bi ih 'rastrgale' u stavovima oko prehrane i koje nisu nimalo bezazlene, u što sam se posebno uvjerio radeći u NutriKlinici s osobama koje su razvile neki od poremećaja prehrane. Mislim da je najbitnije po tko zna koji puta naglasiti kako nikad ne “deblja” pojedina hrana ili namirnice, već debljanje ovisi o ukupnom energetskom unosu. Tako da deblja energetski nesrazmjer unos i potrošnje kalorija. Ne pojedina namirnica. Dakle, cijela prehrana, odnosno njezin energetski unos u odnosu na potrošnju. Mogu dakle reći da premisa kako tjestenina sama za sebe deblja – ne stoji", objasnio je nutricionist Nenad Bratković za 24sata.

"Kod prosječno aktivne osobe 50 grama tjestenine, ili npr. 150-200 g kod aktivnog sportaša neće rezultirati s debljanjem. Drugo, ljudi s metaboličkim sindromom ili inzulinskom rezistencijom gotovo uvijek temelje svoju nutritivno neuravnoteženu prehranu na tjestenini i kruhu. Tako se zna da će, na primjer 500 grama tjestenine u prehrani u kojoj nema drugih makronutrijenata (bjelančevina i masti) ili vlakana, kod osobe koja nije fizički aktivna, dovesti do debljanja. Zbog energetskog nesrazmjera", dodaje Bratković.

Uz to, važno je naglasiti, smatra nutricionist, i kako osim izvora lako dostupne energije (škroba- glukoze) tjestenina nije namirnica oko koje bi se uopće trebala temeljiti prehrana, štoviše. Drugo, širi kontekst prehrane i planiranja obroka je jako važan. Ovakva istraživanja gdje se pri prenošenju vijesti ne naglašava kakav je bio razmjer energetskog unosa u kontroli prehrane ispitanika – nema smisla.

"Tako oni koji ne mogu iščitati kontekst prehrane dobiju poruku da, iako imaju problem sa viškom kilograma, mogu 'navaliti' na tjesteninu. Ako osoba nije fizički aktivna i ne troši svoj glikogen koji se “posprema” u probavi, udebljat će se. Kontekst je uvijek važan, pa tako i kod ovakvih studija jer bi neka druga koja je nezavisnija mogla isto tako pokazati da - tjestenina deblja. Treba dakle obratiti pozornost na cjelokupni unos i tako planirati svoju dijetu ili prehranu", zaključio je Bratković.