Podijeli članak

Tužiteljstvo se neće žaliti na odluku sutkinje istrage koja je na samo mjesec dana produljila pritvor Smiljani Srnec (45), osumnjičenoj za ubojstvo svoje 21-godišnje sestre Jasmine Dominić tijekom kolovoza 2000. godine, čije je tijelo sakrila u zamrzivač gdje je 16. veljače ove godine i nađeno u obiteljskoj kući u Palovcu, piše Jutarnji.

"Zbog tajnosti istrage ne mogu vam reći koja još vještačenja treba obaviti", rekao nam je Darko Galić, glasnogovornik varaždinskog Županijskog državnog odvjetništva. Dok Smiljani Srnec traje istražni zatvor tužiteljstvo će nastojati dovršiti istragu i podići optužnicu kako bi zatražili i produljenje pritvora do početka suđenja zbog istog razloga, a to je ponavljanje kaznenog djela, koji je sada opstao kao jedini razlog za pritvor Smiljani Srnec.

Međutim, ako i ne dovrše istragu i podignu optužnicu u predviđenom roku te Smiljana Srnec iziđe na slobodu, tužiteljstvo ima rok od šest i još dodatnih mjesec dana od otvaranja istrage za podizanje optužnice.

"Nisam još dobio odluku, ali s obzirom na to da smo tražili ukidanje pritvora, žalit ću se na odluku o produljenju pritvora. Što od vještačenja i tragova tužiteljstvo treba dostaviti nama, još nije poznato, ali pretpostavljam da se radi o vještačenjima tragova nađenima u zamrzivaču", kaže nam odvjetnik Krešimir Golubić, branitelj Smiljane Srnec po službenoj dužnosti.

Pravni manevar

Kao što je već poznato, nema svjedoka koji izravno terete Smiljanu Srnec da je ubila svoju sestru. Svi članovi obitelji prihvatili su zakonsku blagodat i nisu svjedočili. Da su pristali svjedočiti, bili bi obvezni odgovarati na pitanja i tužitelja i obrane. Odvjetnik Krešimir Golubić dosad je tražio da se zapisnici o ispitivanju policajaca koji su čuli priznanje Smiljane Srnec da je ubila sestru izdvoje kao nezakoniti dokazi, ali je Vrhovni sud odbio njegov zahtjev.

Ako do suđenja dođe, sasvim je izvjesno da će odvjetnik inzistirati da se ti dokazi izdvoje iz spisa s obzirom na to da se radi o svjedočenju policajaca i to će biti pravni manevar kojim će obrana pokušati osporiti valjanost tih izjava, s obzirom na to da je policija i podnositelj kaznene prijave. Sasvim je izvjesno da će se ubojstvo, s obzirom na to da je od zločina do otkrića tijela proteklo gotovo 19 godina, teško dokazivati svjedočenjima, nego bi ključni u svemu mogli biti forenzički dokazi. Kakva je kvaliteta dokaza kojima tužitelji raspolažu zasad je samo predmet spekulacija. Za dokazivanje ubojstva tužiteljstvo će trebati "krunski" dokaz koji bi trebali poduprijeti drugi, tzv. kontrolni dokazi vezani uz okolnosti nestanka Jasmine Dominić. Tim bi dokazima isključili da je Jasminu ubio bilo tko drugi od ukućana ili bilo tko drugi osim njezine sestre. Uporište tužiteljstva tako bi mogle biti tvrdnje Smiljane Srnec koje je ona iznosila da je u kontaktu sa svojom sestrom, iako je ona tada već bila mrtva, a što je ostalo zapisano u istrazi Jasminina nestanka prije otkrića tijela kad se razgovaralo s roditeljima i rodbinom, pa i Smiljanom Srnec.

Iako se bilo najavljivalo da bi se neki članovi obitelji mogli naći pod istragom zbog prikrivanja zločina, očito za to nema dovoljno dokaza pa se tužiteljstvo u takvo što i nije upuštalo.

Jasminina pisma

Naime, majka Katarina bila je ta koja je sa svojim sada pokojnim suprugom Martinom policiji u Čakovcu u ljeto 2005. prijavila Jasminin nestanak i rekla da Smiljana govori kako s njom kontaktira pismima. No nije poznato je li ikad itko vidio neko od Jasmininih pisama.

"Pričao mi je nedavno jedan policajac kako ih ne bi iznenadilo da se Smiljana izvuče. Iako je priznala da je ubila sestru i to ponovila nekoliko puta, to je priznanje dala bez odvjetnika", rekao nam je jedan daljnji rođak obitelji Srnec. Prema istom izvoru, dokazi koji su dosad prikupljeni su "tanki" i ako se u sljedećih mjesec dana nešto bitno ne dogodi, ne bi ih iznenadilo da Smiljanu sretnu u Palovcu.

Najintrigantije pitanje, hoće li Smiljana Srnec 16. lipnja izići iz varaždinskog zatvora bez optužnice za ubojstvo sestre Jasmine ili će joj se uručiti optužnica, zasad je bez odgovora. Evo što o dosadašnjem tijeku postupka misle pravni stručnjaci, odvjetnici i kriminalisti. Svi oni svoja mišljenja iznose uz ograde, s obzirom na to da o cijelom slučaju znaju samo iz medija.

Riječ stručnjaka

"Kad gledamo vremensku distancu, lako je biti general poslije bitke, ali je činjenica da je bilo propusta tijekom istrage. Jer kad je počeo javni pogovor da je osoba nestala, trebalo je napraviti pretragu doma. To bi sigurno na nešto upućivalo. Sada je, bojim se, sve zakasnjelo. Jer ako okrivljena osoba nakon 20 godina ne da iskaz uz postupovne garancije koji bi je teretio, a nema drugih dokaza, jasno je da to nije dokaz. Ako nemaju ništa drugo, priznanje pred policijom bez odvjetnika neće biti dokaz. Ne znam koji bi to bili materijalni tragovi s obzirom na to da su i žrtva i okrivljena živjele u istoj kući. Ako nemaju nikakvih drugih dokaza, skeptičan sam u ishod ovog postupka. Želim naglasiti da pri istraživanju kaznenog djela treba utvrditi i negativne činjenice", smatra prof. dr. Petar Veić, predstojnik Katedre za kazneno i postupovno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci.

"Radi se o vrlo teškom i specifičnom istražnom postupku u kojem su izvidi praktički izostali, nego se u istragu krenulo nakon otkrića tijela. Od ključne će važnosti biti forenzička antropologija, što može biti dobar putokaz i prvi dokaz. Nije nužno da se istraga završi dok je okrivljena u istražnom zatvoru, nego se ona može nastaviti i nakon toga. Budući da su članovi obitelji koristili blagodat i nisu svjedočili, i zbog toga je tužiteljstvo u teškoj poziciji. U ovom slučaju najbitnije je ustrajati, kao i kod istraga za ratne zločine. Znam za slučaj gdje je nađeno samo šest litara krvi žrtve, nije nađen leš, pa je donesena osuđujuća presuda", rekao nam je odvjetnik i bivši sudac Branko Šerić.

"Imamo situaciju gdje nitko od ljudi koji su živjeli u kući ne potvrđuje da je okrivljena počinila zločin. Doduše, u ovom je slučaju čudno da nitko te silne godine nije otvarao tu škrinju. Ako nema materijalnih tragova u toj škrinji koji bi povezivali žrtvu i osumnjičenu, onda će to sve biti teško dokazati. Na temelju čega će se povezati baš okrivljenu ako nema materijalnih tragova, a više je ljudi živjelo u istoj kući sa žrtvom?", pita se odvjetnik i bivši tužitelj Anto Nobilo.