Podijeli članak

Švedska je voljna zapošljavati i radnike iz zemalja koje nisu članice EU, a sve što je dovoljno jeste putovnica i dogovor s poslodavcem. Posao se nalazi putem direktnog kontakta s poslodavcem u ovoj zemlji ili pomoću oglasa na internetu.

"Sustav iseljeničkih viza u Švedsku ne postoji. Dovoljno je da jedan član obitelji nađe posao i to je uvjet da u Švedsku ode cijela obitelj" kaže Marija Danić iz odejljenja za migracije u Švedskom veleposlanstvu..

Za odlazak u ovu zemlju potrebna je samo putovnica, a ostali uvjeti, poput plaće i radne dozvole, se dogovaraju s poslodavcem, a posao se može potražiti ovdje.

Posao je moguće naći i pomoću poznanika i rodbine koji već rade u Švedskoj. Poznavanje jezika nije obvezno za sve struke, posebno ako se radi o zanatima, ali je poznavanje engleskog prednost, piše 24 sata.

Za poslove koji zahtevaju diplomu fakulteta, poput liječnika, potrebni su znanje jezika i nostrifikacija diplome i ona otprilike traje oko pola godine u prosjeku.

Gotovo slično je i u Norveškoj, gdje je prosječno radno vrijeme oko 7,5 sati dnevno, ali je uz nadoknadu moguće raditi i prekovremeno. Plaća se dobiva jednom mjesečno, a godišnje ima 30 dana odmora.

Građani koji žele da rade u Njemačkoj također moraju sami naći tvrtku koja će ih zaposliti - prelistavanjem tiska i kontaktiranjem agencija za zapošljavanje, kao i preko sljedeće web stranice.

Prednost imaju oni koji tečno govore njemački jezik. Prosječna neto plaća u toj zemlji iznosi oko 2.000 eura. Troškove eventualnog liječničkog pregleda i prijevoza najčešće snosi vlasnik tvrtke.

Život u ovim zemljama, inače, je skup. U Norveškoj i Švedskoj skuplji je i do 20 posto u prosjeku nego u Njemačkoj.

"Za kiriju, komunalije, prijevoz i hranu odlazi oko 40 posto zarade. Prosječna stanarina je oko 600 eura, a garsonjera se može naći i za 400 eura. Građevinski radnik može zaraditi oko 2.500, koliko i nastavnik, dok stomatolog zaradi i dvostruko više. Najbolje je ako stan i troškove dijeli troje ljudi" priča J. Simonović koja u Švedskoj radi na održanju zgrade.
 

Što se traži?

Zavod za migracije Švedske je objavio službenu listu traženih zanimanja u toj razvijenoj skandinavskoj zemlji kako bi privukao u zemlju kvalitetan i obrazovan ljudski kadar u nadolazećem razdoblju, piše mostarski Dnevni list.

Na listi zanimanja za kojima postoji velika potražnja u Švedskoj, a koji su objavljeni na internet stranici Zavoda za migracije, nalaze se, između ostalih, zanimanja kao što su primalja, elektroinženjer i elektrotehničar, kuhar, limar, medicinska sestra, ličilac, pekar, slastičar, vodoinstalater i stomatolog.

Među traženim zanimanjima nalaze se i ljekarnici, geometri, građevinski inženjeri i tehničari, instruktori vožnje, komercijalisti, liječnici, mehaničari kamiona, nastavnici i učitelji u osnovnim školama, pedagozi za osobe s posebnim potrebama, psiholozi, radnici na izgradnji željeznica i cesta, rudari, stakloresci U Švedskoj se traže i zanimanja kao što su pedagozi za slobodne aktivnosti, savjetnici za profesionalno i studijsko usmjerenje i zubni higijeničari.

Ukoliko poslodavac u Švedskoj pozove kandidata na razgovor za posao za jedno od traženih zanimanja, zahtjev za radnu dozvolu može se podnijeti iz Švedske umjesto da se kandidat vraća u domovinu kako bi podnio zahtjev. Više informacija o traženim zanimanjima možete pronaći ovdje.

Primamljiva plaća

Prema podacima konzultantske tvrtke Ernst&Young, prosječna bruto plaća u Švedskoj je 32.769 eura godišnje, odnosno 2730 eura mjesečno. Švedska je u svijetu poznata kao razvijena izvozno-orijentirana ekonomija. Drvna industrija, hidroelektrane i proizvodnja željezne rude čine bazne resurse ekonomije ove zemlje orijentirane prema vanjskoj trgovini.

Glavne industrijske grane u Švedskoj su proizvodnja motornih vozila, telekomunikacije, farmacija, industrijski strojevi, precizna oprema, kemijske robe, kućanski aparati, šumarstvo i proizvodnja željeza i čelika.

Ranijih godina tradicionalni modernizirani oblik poljoprivrednog gospodarstva zapošljavao je više od polovice domaće radne snage, dok danas Švedska u najvećoj mjeri razvija inženjering, rudarstvo, proizvodnju čelika i slične industrije, koje su konkurentne na međunarodnoj ekonomskoj sceni.

Švedska ima vrlo konkurentnu ekonomiju sa širokim socijalnim programima, koji se financiraju kroz relativno visoke poreze na dobit koji osiguravaju da se prihodi distribuiraju svim slojevima društva. Taj model se inače naziva švedski ili nordijski model.