Podijeli članak

U FBiH je prošle godine zabilježeno više od tisuću nesreća na radu. Od toga, u rudnicima 943 nesreće, među kojima su i 2 smrtna slučaja. U ostalim subjektima dogodilo se 145 nesreća, među kojima je 7 smrtnih slučajeva. U istom razdoblju u RS-u je, uz 57 slučajeva težeg ozljeđivanja zaposlenih, zabilježeno 10 ozljeda na radu sa smrtnim ishodom, 4 smrtna slučaja dogodila su se u šumarstvu i drvnoj industriji, 3 u građevinarstvu, jedan u kemijskoj industriji, 2 u ostalim djelatnostima, donosi Večernji list BiH.

Svaki treći radnik koji je prošle godine u RS-u izgubio život na radnom mjestu nije bio upoznat s opasnostima posla koji je obavljao, a najviše ih strada u visokorizičnim djelatnostima, poput građevinarstva i drvne industrije. "U pogledu obučenosti radnika za zdrav i siguran rad na radnom mjestu, za trojicu nisu predočeni dokazi da su prošla obveznu obuku, a jedan radnik nije imao reguliran radnopravni status. Dva poslodavaca nisu ispunila zakonsku obvezu i donijela akt o procjeni rizika na radnom mjestu", kazala je za EuroBlic glasnogovornica Inspektorata RS-a Dušanka Makivić. U pogledu godina starosti smrtno stradalih radnika, uglavnom su to ljudi između 30 i 40 te iznad 50 godina. Prema podacima Inspektorata, petak je dan kada su se ozljede sa smrtnim ishodom najviše događale. Dok su u pogledu smjena ozljede sa smrtnim ishodom najčešće na kraju prve te u drugoj smjeni. U Savezu sindikata RS-a sumnjaju u podatke o broju ozljeda radnika na radu. "Kod ovih podataka stavljamo veliki znak pitanja i sigurna sam da ne odgovaraju stvarnom stanju", kazala je predsjednica Saveza sindikata Ranka Mišić. Ističe da ima ozljeda na radnom mjestu koje nisu prijavljene. Ustvrdila je i da u Sindikatu imaju informacije da se ne prijavljuju svi tragični slučajevi te da se radnicima i obiteljima nudi novac da se ne prijavi ozljeda.

Radnici koji su godinama radili i stvarali nakon pretrpljene ozljede su diskriminirani, primaju mizerne naknade i žive na marginama društva. U RS-u je takvih 63.000, a u kako lošoj situaciji žive, najbolje pokazuje podatak da se iznos naknada za tjelesno oštećenje kreće oko 20 KM, i to samo za osobe koje su stekle invaliditet u vezi s procesom rada do 2001. Oni koji su ozljedu zadobili poslije 2001. uopće nemaju pravo na naknadu. Za razliku od RS-a, u FBiH sve osobe koje su zadobile ozljedu na radu imaju pravo na naknadu za tjelesno oštećenje, a iznosi se kreću od 55 ili 65 KM do nepunih 200 KM, što je i malo i nedovoljno za dostojan život.