Podijeli članak

Sumnjive diplome političara, savjetnika, direktora i ministara sve češća su tema u bosanskohercegovačkim medijima. Posljednja vijest koja je odjeknula je da je fakultetsku diplomu za tri dana stekao visoki službenik DNS-a Nedeljko Milaković. No, koliko je ovakvih i tko su sve savjetnici visokih službenika, a s druge strane koliko je visokoobrazovanih ljudi napustilo BiH u prilogu koji slijedi.

Genije iz Bosne i Hercegovine, diplomu stekao za tri dana,.. naslovi su brojnih portala. Na diplomi Nedeljka Milakovića, piše da je stečena na Univerzitetu Union Nikola Tesla u Beogradu koji je dozvolu za rad dobio 10. lipnja 2015. godine. Samo tri dana poslije, izdata je diploma, 13. lipnja i stečeno zvanje diplomirani menadžer. Milaković je potpredsjednika banjalučkog DNS-a, stranački kandidat za direktora Poduzeća za remont radarskih, raketnih i računalnih sustava “Kosmos”, nekadašnji direktor banjalučkog groblja.

U Kotor Varošu, savjetnik načelnika općine za odnose s medijima, Goran Đurić, maturirao je u 32. godini u Srednjoj strukovnoj školi u Širokom Brijegu, a član je i nadzornog odbora novinske agencije SRNA.

I u Vladi Republike Srpske zaposlen je novi savjetnik, osamdesetdvogodišnji Ilija Stevančević, bivši narodni poslanik.

"Savjetnik u Ministarstvu za boračko invalidska pitanja za pitanja penzija", potvrdio je Radovan Višković, predsjednik Vlade RS.

Javnost se i dalje bavi pitanjem diplome ministar Petra Đokića, za razliku od nadležnih institucija. Nije zaživjela ni ideja opozicije da diplome zaposlenih u javnom sektoru budu dostupne javnosti.

"Mi smo htjeli to sistemski riješiti putem Zakona o registru zaposlenih gdje bi samo kod svakog čovjeka pored imena i prezimena pored svih ostalih podataka za stručnu spremu pisalo ustanova, mjesto i datum diplomiranja i da to bude javno. Vlada je to odbila i poslanici vladajuće većine", kazala je Jelena Trivić, poslanik PDP-a u NSRS.

Dok se špekulira o valjanosti diploma službenika, na zavodima za zapošljavanje u Republici Srpskoj je više od 89 000 nezaposlenih.

Među više od 10.000 uglavnom mladih, evidentirano je i 69 magistara, te 20 doktora znanosti.

Studenti Banjalučkog univerziteta kažu nam da nakon stjecanja diplome žele ostati ovdje, ali ne isključuju ni mogućnost odlaska u inozemstvo.

Evo što su nam kazali:

"Da li je nakon studija prioritet ostati ovdje ili inozemstvo? Prije svega da ostanem ali nikada ne znam što se može dogoditi. Ja sam s tendencijom da ostanem u svom rodnom mjestu i svojoj zemlji.";
"Ja ne bi baš išao ali eto, moji su otišli iz srednje škole ima baš dosta koji su otišli. Kakva je ovdje perspektiva za mlade ljude? Valjda će biti bolje nije za sada bajno.";
"Većina da je pogrešno to što sam upisala medicinu, da su to godine truda, rada, odricanja, mada ja imam želju i smatram da se trebam boriti za nešto što želiš".

Prema posljednjem izvještaju Svjetske banke, Bosnu i Hercegovinu je do sada napustilo gotovo polovina stanovništva, točnije 49,5 posto, više od 20 posto su visokoobrazovani.
Izvor: N1