Podijeli članak

"Zemlje Zapadnog Balkana polažu nade u hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a i dobivanje pozitivnog odgovora Europskog vijeća za početak pristupnih pregovora Sjeverne Makedonije i Albanije do zagrebačkog summita u svibnju", rečeno je u petak na ženevskom skupu o europskim perspektivama zemalja jugoistočne Europe. 

Sastanak na vrhu u organizaciji Svjetskoga gospodarskog foruma (WEF) okupio je predsjednike država ili vlada te ministre iz: Albanije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Francuske, Grčke, Italije, Kosova, Mađarske, Sjeverne Makedonije, Slovačke, Slovenije, Srbije i Turske.

Hrvatski premijer Andrej Plenković istaknuo je da "Hrvatska ima namjeru pomoći svojim susjedima" i da bi bilo "idealno postići konsenzus" o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom do svibnja, piše RTL

"Nismo pretjerani optimisti, a ni veliki entuzijasti. No, taj proces treba ići dalje. Bez te perspektive ne možemo računati na ubrzani gospodarski razvoj, prave demokratske vrijednosti i suradnju, a sukladno tome, ni na daljnje jačanje stabilnosti i sigurnosti našega neposrednog susjedstva", istaknuo je Plenković.

Osvrnuo se i na spomen-ploču generalu JNA Mladenu Bratiću koji je vodio ofenzivu na Vukovar tijekom Domovinskog rata.

"Hrvatska će uputiti službenu prosvjednu notu Srbiji i to sam rekao Aleksandru Vučiću", izjavio je Plenković i napomenuo da je Vučić pozvan u Zagreb te da je na njemu hoće li doći.

Nije izostao odgovor predsjednika Srbije.

"Zašto imate ulice ljudi koji su osuđeni za terorizam u Švedskoj? Kako hrvatske novinare nije sram pitati me za to, a imate Ulicu Mile Budaka? A hoću li u Zagreb, odlučit ću brzo."

Zaev i Rama uzdaju se u Hrvatsku

Europsko vijeće u listopadu nije postiglo dogovor o otvaranju pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Većina zemalja bila je za, ali je potrebna jednoglasna odluka svih zemalja članica.

Francuska kao najglasnija protivnica skoroga europskog proširenja te Nizozemska i Danska nisu podržale dvije balkanske zemlje.

Sjevernomakedonski premijer Zoran Zaev podsjetio je da su učinjene "mnoge promjene u želji za napredovanjem i približavanjem europskoj integraciji". 

Polaže nade u hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a jer smatra da će biti "više fokusa na cijelu regiju" i ističe da će S. Makedonija "nastaviti provoditi reforme". 

Albanski premijer Edi Rama rekao je kako se osjećaju kao da su "ostali bez kompasa", ali je članstvo u EU "ono što Albanija i njezini građani žele".

Vučić traži odgovor

Srbija je od početka pregovora s EU-om početkom 2014. otvorila 17 poglavlja, posljednje o financijskim uslugama u lipnju ove godine.

Jedan od uvjeta ulaska Srbije u EU jest normaliziranje odnosa s Kosovom. Iz Bruxellesa pozivaju Prištinu na ukidanje pristojbi na robu iz Srbije, a Beograd da osigura ozračje za nastavak dijaloga.

Vučić kaže da Srbija "nije optimistična" kao S. Makedonija i Albanija, ali želi jasan odgovor.

Ne molimo nikoga ni za što, samo tražimo jasan put prema budućnosti. Recite nam želite li nas ili ne, budite jasni”, rekao je Vučić i dodao da se nada odgovoru do zagrebačkog summita.

Pažin ne očekuje popust, Zvizdić demantira Macrona

Crna Gora je u sedam godina otvorila 32 poglavlja, dok su BiH i Kosovo potencijalne države kandidatkinje.

Crnogorski zamjenik premijera Zoran Pažin poručio je kako u Podgorici ne očekuju da EU "zažmiri na naše slabosti".

"Baš suprotno, želimo izgraditi zajednicu koja poštuje europska pravila i standarde", rekao je Pažin. 

Predsjednik bosanskohercegovačke vlade Denis Zvizdić ponovio je da "članstvo u EU nema alternative i da EU treba nastaviti podupirati i ulagati u jugoistočnu Europu". 

Komentirao je izjavu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona o tome da je "BiH tempirana bomba koja kuca tik uz Hrvatsku i suočava se s problemom povratka džihadista". 

"Unatrag tri godine nijedan BiH državljanin nije otišao na strano bojište i nije sudjelovao u terorističkom činu. Napravili smo ozbiljan iskorak u borbi protiv terorizma", izajvio je Zvizdić i naglasio da je Sarajevo otvoreno za suradnju s Francuskom. 

U Ženevi je bio i posebni izaslanik State Departmenta za Zapadni Balkan Matthew Palmer koji je ponovio da je Amerikance "duboko razočarala" odluka o blokiranju S. Makedonije i Albanije, ali se nada pozitivnom ishodu do zagrebačkog summita. 

U Novom Sadu otkrivena spomen ploča zapovjedniku napada na Vukovar

U vojnom kompleksu Vojske Srbije (VS) u Novom Sadu u petak je, u sklopu obilježavanja dana 1. brigade Kopnene vojske VS-a, otkrivena spomen-ploča zapovjedniku Novosadskog korpusa general-majoru Mladenu Bratiću, koji je predvodio napad postrojbi bivše Jugoslavenske narodne armije (JNA) na Vukovar, te poginulim vojnicima tog korpusa.

U nazočnosti tridesetak časnika VS-a, te čelnika pokrajinske i gradske vlasti, predsjednik vojvođanske vlade Igor Mirović ocijenio je da se danas odaje počast uz sjećanje na "one koji su dali svoj život izvršavajući časno zadaće koju je postavilo zapovjedništvo države koju smo branili u teškim trenucima".

"Ponosan sam na činjenicu što smo smogli snage poslije gotovo 30 godina od tragičnih događaja otkriti spomen ploču", rekao je Mirović.

"Naša je dužnost da se sjećamo najhrabrijih, najboljih među nama, onih koji su časno obavljali svoje zadaće i svojim životima platili slobodu za nas i naš narod. Neka živi sjećanje na te heroje. Oni su svoje živote ugradili u temelje naše otadžbine", istaknuo je Mirović.

U spomen sobi govorio je i brigadni general Zoran Nasković i ocijenio da će ratni sukobi na prostoru bivše Jugoslavije 90-ih "ostati upampćeni kao krvavi sukobi bliskih i povezanih naroda".

Uz spomen-ploču generalu Mladenu Bratiću, otkrivena je i spomen ploča poginulim vojnicima Novosadskog korpusa, a te je obilježja blagoslovio  svećenik Srpske pravoslavne crkve.

Prema neslužbenim informacijama riječ je o 200 poginulih, 360 ranjenih, dok se pet vodi kao nestalo.

Ceremoniji u spomen sobi nazočilo tridesetak časnika Vojske Srbije i uzvanika, a nakon govora vijence su položili vojvođanski premijer Mirović, general Nasković te gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević.

Reagirajući u četvrtak na najavljeno otkrivanje spomen- ploče,  koalicija nevladinih organizacija Građanska Vojvodina ocijenila je to kao „ruganje žrtvama ratnih zločina, etničkog čišćenja i genocida iz devedesetih godina“.

Kako se navodi u njihovu priopćenju, „Bratić je zapovijedao napadom na Vukovar i razaranjem tog grada, što je bila jedna od najsramnijih vojnih operacija u modernoj povijesti ratovanja, koja je ostavila neizbrisivu ljagu na obrazu glavnog grada Vojvodine".

"Građanska Vojvodina smatra da je ovo još jedan u nizu poteza kojim se Ministarstvo obrane i Vojska Srbije rugaju žrtvama ratnih zločina, etničkog čišćenja i genocida iz devedesetih godina 20. stoljeća", te da "Vojska Srbije po drugi put ubija žrtve ratnih zločina, a članovima njihovih obitelji živote pretvara u još veći pakao", stoji u priopćenju.

Koalicija nevladinih organizacija Vojvodine podsjetila je i na jedan od grafita koji se devedesetih godina nalazio na jednoj fasadi u centru Novog Sada - "Novosadski korpuse - stidi se!".

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić u petak je u Ženevi, komentirajući otkrivanje spomen ploče generalu bivše JNA Mladenu Bratiću koji je zapovijedao napadom na Vukovar, rekao da Hrvatska ima ulice nazvane po Mili Budaku, dužnosniku Nezavisne države Hrvatske, saveznice nacista u 2. svjetskom ratu.

"Pitali su me novinari iz Srbije kako nije sramota hrvatske novinare pitati me za to dok u Hrvatskoj postoje ulice Mile Budaka", rekao je Vučić.

Hrvatska je u petak prosvjedovala kod srbijanskih vlasti zbog spomenika generalu bivše JNA koji je vodio napad na Vukovar 1991. i pozvala Beograd da prestane veličati zločine.

U diplomatskoj noti veleposlanstvu Srbije u Zagrebu, Ministarstvo vanjskih poslova osudilo je taj čin i pozvalo srbijanske vlasti da prestanu relativizirati i veličati zločine.