Podijeli članak

Većina studeneta slaže se kako studiranje u Mostaru svake godinje postaje sve skuplje i skuplje te kako im roditelji sve teže mogu omogućiti adekvatno školovanje.

Cijene školarina na fakultetima zadnjih godina rasle su sve više, a sve više studenata odustajalo je od fakulteta nakon određenog vremena, većinom zbog financijskih razloga. Na sreću, ove godine cijene studija nisu se mnogo mijenjale u odnosu na prošlu akademsku godinu. 

Prema neslužbenim podacima, u Mostaru živi preko 113.000 ljudi, a svake godine u listopadu taj broj poraste za preko 20 tisuća ljudi, koliko Mostar broji studenata. Od toga ih oko 15 tisuća studira na Sveučilištu u Mostaru, a 6 tisuća na Univerzitetu Džemal Bijedić. 

Sveučilište u Mostaru jedino je sveučilište na hrvatskom jeziku u BiH i na njemu studiraju mladi iz cijele BiH kao i veliki broj studenata iz susjedne Hrvatske. Naime, prema podacima, svaki peti student na mostarskom sveučilištu dolazi iz Hrvatske.

Za njih je to možda još veći trošak jer osim školovanja moraju platiti i stanarinu, režije te hranu čije se cijene posljednjih godina također povećavaju.

Većina studenata za vrijeme boravka u Mostaru živi u unajmljenim sobama, stanovima ili privatnim kućama, što najmodavcima osigurava dodatne mjesečne prihode.

Istraživanjem i pregledavanjem internetskih i novinskih oglasa može se vidjeti da se iznajmljivanje namještenog jednosobnog ili dvosobnog stana u prosjeku kreće od 350 do 450 KM (+ režije) mjesečno, ovisno od lokacije i blizine Sveučilišta. Tako da život studenata izvan Mostara na kraju mjeseca zna preći u zaista veliki trošak.

"Ja i cimerica stan mjesečno plaćamo 400 KM, režije su nam u prosjeku od 50 do 150 KM, a za hranu, džeparac i ostale troškove izdvojim svaki mjesec i do 300 maraka, ne gledajući cijenu školovanja", kazala nam je Marina iz Sarajeva koja na Sveučilištu u Mostaru studira razrednu nastavu. 

Studentski centar najpovoljniji

Studentski centar u Mostaru sastoji se od dva paviljona (Stari i Novi dom), a samo mali broj studenata, koji ispune sve uvjete, uspije osigurati smještaj u Studentskom centru.

Trenutno u Studentskom Centru živi preko 500 studenata.

"Za 156 KM mjesečno u Studentskom centru imam sve: smještaj, tri obroka dnevno, toplu vodu 24 sata svaki dan, internet i kablovsku televiziju te pokrivene režijske troškove", kazao nam je Mario iz Jajca, student treće godine Građevinskog fakulteta te dodao kako mu je život u domu višestruko povoljniji nego iznajmljivanje stana za koji bi morao, uz hranu i džeparac, izdvajati i preko 500 maraka mjesečno. 

Sobe SCM-a su dvokrevetne i trokrevetne, a od dodatnog sadržaja studentima se nudi aerobik, teretana i stolni tenis, a tu je i bogata knjižnica te adekvatne prostorije za učenje uz kavanu i prostorije za druženje.

Zbog velike zainteresiranosti studenata za smještaj u Studentskom centru planirana je u dogledno vrijeme i izgradnja dva nova paviljona sa 115 soba i oko 250 kreveta.

"Pet godina sam stanovala u domu i izuzetno sam bila zadovoljna uvjetima i cijenom. Puno mi je bolje i isplativije bilo živjeti u domu, jer se nisam morala brinuti ni o hrani, koja je ujedno bila predobra, niti o režijama", kazala nam je Marija iz Konjica, apsolventica psihologije na Filozofskom fakultetu.

Studentski poslovi

Uz samostalnu potragu za poslom, sve veći broj studenata poseže i za uslugama Studentskog servisa, koji u suradnji s mnogim poslodavcima studentima nudi razne privremene i povremene poslove.

Studentski servis koji se nalazi u Studentskom centru Sveučilišta u Mostaru služi za posredovanje između studenata i potencijalnih poslodavaca, a iznos koji studenti mogu zaraditi mjesečno kreće se u prosjeku od 300 do 600 KM, ovisno o kojem se poslu radi.

Studentski dom za siromašne

Zahvaljujući mostarskim franjevcima Mostar i BiH će dobiti prvi Studentski dom za siromašne studente u BiH, koji bi prema nekim najavama mogao biti gotov i do kraja iduće godine. 

Radovi na Studentskom domu i pučkoj kuhinji započeli su 14. siječnja 2015. godine, a prve veće novce dobili su od Vlade RH preko ureda za pomoć Hrvatima u BiH, što su bili inicijalni novci koji su omogućili da započnu radovi.

Pogled.ba