Podijeli članak

Singapurska vlada od učenika ne traži samo odlične rezultate na ispitima, već i kreativnost, piše The Economist, koji se u članku bavi fenomenom izvrsnosti singapurskog obrazovnog sustava.
 
"Tiha revolucija" obrazovnog sustava u Singapuru
 
Knjižnica Osnovne škole Woodgrove pretvorena je u "MakerSpace". Nakon završetka redovne nastave u dva sata poslijepodne, učenici pohađaju programe poput 3D-dizajna, izrade kratkih stop-animacijskih filmova i robotskog kodiranja.
 
Nastavnici sve prepuštaju djeci nakon što im objasne kako te stvari funkcioniraju.
 
Jedan od nastavnika tvrdi da je opća poruka svega toga da nema ničeg lošeg u neuspjehu.
 
Jedan od dječaka objasnio je zašto su za njega ti programi ugodna promjena: "Da nisam ovdje, sam bih učio kod kuće".
 
Desetljeća gospodarskog rasta promijenila su prioritete Singapura
 
Škole u Singapuru dugo su imale reputaciju promoviranja mehaničkog učenja i akademske izvrsnosti. Njihovi učenici zauzimali su vodeća mjesta na PISA istraživanjima, trogodišnjim testiranjima koja su se provodila među 15-godišnjacima u cijelom svijetu te na Međunarodnom istraživanju trendova u znanju matematike i prirodoslovlja, koje mjeri kompetencije 10-godišnjaka i 14-godišnjaka.
 
Ipak, desetljeća gospodarskog rasta promijenila su prioritete Singapura. Andreas Schleicher iz OECD-a tvrdi da singapurski obrazovni sustav prolazi kroz "tihu revoluciju, gotovo neprimijećenu na Zapadu". No, ta revolucija nije poput ostalih.
 
Ona je osmišljena kao postepeni, dugoročni projekt. Najznačajnije promjene dosad bile su usmjerene na smanjenje ispitnog pritiska na djecu.
 
Ukinute rang liste za srednje škole
 
Vlada je 2012. godine ukinula rang liste za srednje škole, što je naizgled preusmjerilo prioritete učitelja. Između ostalog, taj je potez doveo do toga da se imena najboljih više nisu pojavljivala na listama te do proširenja kriterija za upis u najbolje srednje škole.
 
Jedna od novosti je da od 2021. godine, učenici koji napuštaju osnovnu školu više neće dobivati specifične pojedinačne rezultate, nego će dobiti širu, sveukupnu ocjenu.
 
Novi model ispitivanja usmjeren na kritičko razmišljanje i socijalne vještine
 
Wong Siew Hoong, voditelj singapurskog Ministarstva obrazovanja, tvrdi da usmjerenje na kritičko razmišljanje i socijalne vještine utječe na gotovo sve čime se njegov odjel bavi.
 
Primjerice, ispitna pitanja sada su koncipirana na način da preispituju kritičko mišljenje, ali uz poznavanje samog predmeta. Sustav ocjenjivanja nastavnika ne mjeri samo akademski uspjeh, nego i društveni razvoj učenika. Vidljive su i promjene u metodama podučavanja.
 
Učiteljima 100 sati obuke godišnje
 
Svi učitelji pohađaju 100 sati obuke godišnje. Na obuci upoznaju nove pedagoške metode usmjerene na grupni rad i raspravu između učitelja i učenika.
 
Završna promjena temelji se na spajanju učionice i radnog mjesta.
 
Planira se da će do 2023. godine gotovo sve škole u Singapuru uvesti program "primijenjenog učenja" u predmetima poput računarstva, robotike i elektronike, ali i drame i sporta. Kod svih njih, naglasak je prebačen na praksu u okruženju stvarnog svijeta, bez ispita.

 

Primjerice, srednja škola Deyi, smještena u gradu Ang Mo Kio, uvela je program radijskog novinarstva s ciljem poboljšanja učeničkih komunikacijskih vještina. Ministarstvo obrazovanja u tu je svrhu angažiralo 100 karijernih savjetnika s iskustvom u industriji.
 
Oni u školama održavaju okrugle stolove na teme poput nedostatka radne snage te surađuju s njima kako bi informirali djecu i potaknuli ih po pitanju izbora buduće karijere. Obrazovni stručnjaci iz cijelog svijeta dugo su pokušavali odgonetnuti tajnu uspjeha singapurskog obrazovanja.
 
Jako važna obuka učitelja
 
Mnogi od njih vjeruju da najvažniju ulogu igraju kvalitetna obuka učitelja, usko specijalizirana nastava i dugoročni plan vlade, prenosi Index.hr. Na kraju valja zaključiti da, uz ovako jake temelje, singapurski sustav ima dobre šanse za provođenje nove reforme, piše The Economist.